RDW 19. VI. PRISTUP GRČKE ZONI EURA

NJEMAČKI RADIO - RDW 19. VI. 2000. Pristup Grčke zoni eura, komentar J. Papadimitrioua. Kritike da Grčka još nije sazrela za ulazak u euro-zonu, nisu opravdane. U nizozemskom gradu Maastrichtu svi partneri su se sporazumjeli o strogim kriterijima za prihvat, i Atena je te kriterije ispunila i stoga očekuje utanačene protuusluge za svoju proračunsko-političku snagu. Tko sada izražava sumnje, a da ih istodobno racionalno i juristički ne obrazloži, taj sumnja u maastrichtske kriterije. Nakon deset godina konsolidacije i politike visokih kamata Grčka je ostvarila europsku srednju razinu. Na grčko gospodarstvo se od sada postavljaju visoka mjerila stoga treba još više smanjiti državne dugove, pospješivati privatizaciju, sačuvati visoku stopu rasta i ujedno cijene držati u granicama. Osim toga gospodarsko zakonodavstvo mora biti još više liberalizirano. Jer, kako je nedavno pisao grčki tisak, nedopustivo je da u jednoj zemlji eura postoje 2000 različitih, djelomice zastarjelih i proturječnih propisa koji ograničavaju poduzetništvo. Unatoč problemima s politikom rigorozne štednje, Grci se moraju dalje prilagođavati strogim odlukama Povjerenstva EU-a u Bruxellesu i Europske središnje banke. Već i zato što je projekt ekonomske i monetarne unije za Grke najmanje povezan s gospodarstvom. Primarno se radi o tome da se uravnoteži aktiva i pasiva jedne fiktivne 'Grčke d.d.' prije i poslije pristupa. Radi se o novom izdanju vječitog pitanja da li zemlja na jugoistočnom rubu Unije može držati korak s Europom. Pristup zoni eura za Grke primarno znači da ta zemlja ponovno ne padne u povijesno i geografski uvjetovanu izolaciju. Već samo predstojeće sudjelovanje na sjednicama grupe od jedanaest zemalja eura, kojima će se od siječnja 2001. kao dvanaesta pridružiti i Grčka, i koja se smatra neformalno gospodarskom vladom EU-a, ispunjava Grke ponosom. Unatoč svim primjedbama na račun tog tijela, koje se ne zasniva ni na europsko-pravnim ugovornim osnovama niti podliježe političkoj kontroli. Stoga nije nikakvo čudo da predsjednik EU-povjerenstva Romano Prodi podržava pristup Atene što bi moglo pozitivno utjecati na referendum u Danskoj u rujnu o budućem ulasku u zonu eura, a možda i smekšati stav njihovih švedskih susjeda. Tada ni najžešćim protivnicima eura, Britancima, ne bi bilo lako ostati dalje izvan europske monetarne zajednice. (RDW)