RFE 18. VI. ORUČEVIĆ I TOMIĆ

RADIO SLOBODNA EUROPA - RFE 18. VI. 2000. Hoće li Mostar krenuti stopama Berlina? Naši su sugovornici bili gradonačelnik i dogradonačelnik Mostara, Safet Oručević i Neven Tomić. Razgovarao Omer Karabeg. Razgovrat ćemo o budućnosti ovog sada podijeljenoga grada. Gospodine Tomiću, Vi ste nedavno rekli da želite da Mostar bude normalan grad, da bude grad kao i svi ostali. Što pod tim podrazumijevate? Tomić: Podrazumijevam ponajprije to da Mostar treba funkcionirati kao jedna gradska cjelina, da u njemu treba da vrijede i da budu implementirana sva pravila Zakona o lokalnoj samoupravi i sva pravila koja reguliraju temeljna ljudska prava i da Mostar postane dio europske obitelji. Dakle, da bude jedan normalan grad za normalne ljude. RFE: Gospodine Oručeviću što Vi podrazumijevate pod zahtjevom da Mostar bude normalan grad? Oručević: Ja smatram da u ime grada Mostara uvijek može govoriti jedan od nas dvojice. Neven Tomić je čovjek koji može govoriti u ime svih građana Mostara. Što se tiče moje predstave o Mostaru, smatram da ne trebamo više upotrebljavati izraze kao što su 'jedinstven' ili 'zajednički' grad, mi trebamo željeti da Mostar bude normalan grad kakvi su svi gradovi na svijetu. RFE: Gospodine Tomiću, gospodin Oručević je rekao da on smatra da Vi možete govoriti u ime svih građana Mostara, da li Vi smatrate da i gospodin Oručević može govoriti u ime svih građana Mostara? Tomić: Početak moje suradnje s gospodinom Oručevićem je zaista izuzetno dobar. Mi smo surađivali i prije ratnih zbivanja, a sada smo otpočeli jednu zaista korektnu i dobru suradnju. Mi gradimo takav sustav koji će osigurati da građani vjeruju svome gradonačelniku bez obzira da li se on zove Safet ili Neven. RFE: Međutim, bojim se da je Mostar na ovim balkanskim prostorima postao sinonim za podijeljeni grad. Znam da kada se, recimo, govori o Kosovskoj Mitrovici koju odnedavna rijeka dijeli na albanski i srpski dio, predstavnici međunarodne zajednice stalno govore - nećemo dopustiti da Kosovska Mitrovica bude novi Mostar. Gospodine Oručeviću, hoće li Mostar uskoro izgubiti tu negativnu konotaciju? Oručević: Apsolutno. Ja sam u to čvrsto uvjeren i ja već nekoliko godina vodim tešku borbu da se sruše svi zidovi u Mostaru i da pobijedi opcija zajedničkog života u multietničkom gradu kakav je Mostar bio stoljećima. Ja mislim da je došlo vrijeme kada možemo vjerovati u takvu budućnost Mostara. Svakodnevno uklanjamo zapreke koje Mostaru stoje na putu da ponovo bude grad kakav je bio. Mislim da će Mostar, bez obzira na negativne konotacije koje su vezane uz taj grad, uskoro postati primjer kako jedan brutalno podijeljen grad može ponovno normalno funkcionirati. Ja vjerujem u takvu budućnost Mostara, ja sam i u najtežim vremenima vjerovao da će doći bolja vremena. RFE: Gospodine Tomiću, mislite li Vi da će Mostar uskoro izgubiti epitet 'podijeljeni'? Tomić: Ja mislim da će Mostar krenuti stopama Berlina i još nekih gradova koji su prevladali podijeljenost i da će postati funkcionalna gradska zajednica u kojoj će ljudi živjeti normalno. Mislim da će Mostar uskoro izgubiti negativni predznak i da će u ovoj regiji postati primjer za to kako se ukidaju podjele. RFE: Gospodine Tomiću, da li je bosansko-hercegovački HDZ odustao od ideje da Mostar bude stolni grad Hrvata u Bosni i Hercegovini? Tomić: Hrvati u Bosni i Hercegovini će sigurno tražiti prostor za svoju kulturnu, obrazovnu, športsku i svaku drugu produkciju. Mostar je grad u kome živi najveći broj Hrvata u Bosni i Hercegovini i sigurno je da će on biti stjecište i sjedište hrvatske kulture i obrazovanja. Međutim, Mostar će isto tako biti i stjecište kulture i obrazovanja bošnjačkog i drugih naroda. Nijedan narod neće stolovati na štetu drugog, nego će biti pronađena ravnoteža koja će ljudima omogućiti da uživaju svoja nacionalna prava, ne remeteći prava drugih. Oručević: Mislim da će Mostar biti jak centar cijele ove multietničke regije kakva je Hercegovina oduvijek bila. To će biti grad u kojem će ravnopravno svoje mjesto moći naći i Srbi i Hrvati i Bošnjaci, grad u kome će iskazivati potrebe svakog od naroda koji u njemu žive. RFE: Gospodine Tomiću, podrazumijeva li ujedinjeni Mostar da u njemu ne bude jednonacionalnih poduzeća, kao što su, recimo, dva najveća mostarska poduzeća 'Soko' i 'Aluminijum', i da se u njih vrate Bošnjaci i Srbi koji su tamo prije rata radili? Tomić: Gospodin Tomić bi bio najsretniji kad bi se svi ljudi vratili u Mostar i počeli raditi. To bi onda za ova dva poduzeća koja ste spomenuli značilo, recimo, 10.000 novih radnih mjesta, što bi opet značilo ekonomski prosperitet za grad Mostar. Nažalost, stanje nije takvo. Ta poduzeća su u znatnoj mjeri bila razrušena. 'Aluminij' je uspio da se podigne i da krene u zavidno ekonomsko poslovanje. Struktura uposlenih je posljedica onoga što se događalo u Mostaru. Ne bih se složio da je ona u cijelosti jednonacionalna, ali sigurno je da ne odražava nacionalnu strukturu grada Mostara. Međutim, ne možemo ni očekivati da struktura zaposlenih u poduzećima odražava nacionalnu strukturu grada, ali svakako da ne smije biti diskriminacije u zapošljavanju ljudi. Natječaji moraju biti javni, svi ljudi moraju imati pristup poslu. RFE: A što će biti sa zahtjevima ljudi koji su zbog svoje nacionalnosti izgubili posao i sada traže da se vrate u svoja predratna poduzeća? Tomić: Najvažnije je da posla ima. U tim poduzećima nisu ni svi Hrvati vraćeni na posao. Treba stvoriti uvjete da se ljudi vrate na svoja radna mjesta tako što će se potaknuti razvoj tih poduzeća. Ali, kažem, bitno je da sve bude javno i transparentno kako bi svi ljudi imali pristup poslu, kako se odluke ne bi donosile na osnovi etničkih kriterija, i kako ne bi dolazilo do uzurpiranja od strane pojedinaca. RFE: Gospodine Oručeviću, mislite li Vi da će se u dogledno vrijeme Bošnjaci i Srbi koji su prije rata radili u 'Sokolu' i 'Aluminijumu' vratiti na svoja radna mjesta? Oručević: Mislim da će to biti težak proces, ali mi ćemo se boriti za to da se stvari odvijaju u tom pravcu. Ja bih još dodao da nisu samo ta dva poduzeća jednonacionalna, sva su poduzeća u ovom kantonu jednonacionalna. U Tvornici duhana, 'Hepoku' i Tekstilnom kombinatu ista je situacija, kao i u 'Sokolu' i 'Aluminijumu'. Kantonalne, odnosno županijske institucije podijeljene su na dva dijela. Od budžeta, pa do svih ostalih struktura. Vlada kantona će napokon morati početi raditi zajednički. Kada se vlada ujedini i kada se budžeti ujedine, onda taj proces može krenuti i prema poduzećima. Mislim da treba ustrajati na tome da se ljudi vrate kako u 'Soko' i u 'Aluminijum', tako i u ostala poduzeća i ostvare svoja prava bez ikakve diskriminacije. RFE: U ovom trenutku najbolniji problem Mostara je povrat imovine i stanarskih prava. Na stotine Mostaraca još se ne može vratiti u predratne stanove, vlasnici se ne mogu vratiti u svoje kuće. Njih su jednostavno uzurpirali drugi ljudi koji se ponašaju kao da je to njihova imovina. Gospodine Tomiću, možete li Vi kao dogradonačelnik jamčiti da će svim ljudima biti vraćene njihove kuće i stanovi? Koliko znam, do sada se je veoma mali broj ljudi vratio u svoje stanove i kuće, posebno u zapadnom dijelu Mostara. Tomić: Ja sam već otvoreno i jasno rekao da je privatna imovina svetinja i da ću se zalagati za njezinu punu zaštitu. Kada je u pitanju privatna imovina, mislim da tu imamo značajne rezultate, da je otvoren proces povratka u privatne kuće. Međutim, problem povratka u stanove na koje ljudi imaju stanarska prava, malo je teži. U ovom trenutku naš je prioritet da vratimo stanove onima koji su istjerani nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma i da riješimo problem višestrukih korisnika. Sljedećih dana prvih deset porodica koje su bile žrtve postdaytonskih istjerivanja dobit će rješenja da se mogu vratiti u svoje stanove. Kad je riječ o višestrukom korištenju stanova, tu se radi ne samo o uzurpaciji nego i o kršenju svih moralnih normi. Jer neki ljudi drže po pet-šest tuđih stanova i iznajmljuju ih, dok u isto vrijeme obitelji poginulih i invalidi žive kao podstanari, a da i ne govorim o tome što se time krše prava ljudi koji na te stanove imaju stanarsko pravo. To ćemo u svakom slučaju onemogućiti. U svim općinama grada Mostara uspostavljeni su uredi za rješavanja imovinskih zahtjeva. Na razini grada će biti uspostavljen tim za koordinaciju tih aktivnosti. Mislim da će nakon toga, uz pomoć međunarodne zajednice, posebno kad je riječ o izgradnji novih stanova, proces povratka stanova brže krenuti. Oručević: Odmah nakon konstituiranja gradske vlade i prvog sastanka sa šest načelnika općina, mi ćemo zasukati rukave i provoditi zakon. Mostarci su dugo godina čekali da se vrate u svoje domove na obje strane rijeke i naše je da im u dolazećem razdoblju to i omogućimo. RFE: Da li će u skoroj budućnosti djeca u Mostaru ići u zajedničke škole i učiti po zajedničkom nastavnom programu? Oručević: Naravno da hoće. Čim ova država bude donijela zajedničke programe, a na njima se radi, oni će se provoditi u mostarskim školama. Tomić: Ono što je u nadležnosti grada to je da osiguramo uvjete da škole funkcioniraju. Mislim da će federalni organi realizirati ono što je o nastavnim programima dogovoreno na nivou Bosne i Hercegovine i od toga će ovisiti i budućnost školstva u Bosni i Hercegovini. RFE: Hoće li će Mostar uskoro dobiti zajedničku lokalnu televiziju? Tomić: Gradska uprava će ocijeniti je li potrebno da grad bude sponzor, osnivač ili suvlasnik neke od televizija. Čujem da se vode razgovori oko udruživanja pojedinih televizijskih postaja, što je ponukano sadašnjim procesima u Mostaru. Mislim da je sve to skupa jedan dobar proces. Sve što se sada događa u Mostaru ulijeva nadu da je medijski rat iza nas i da će u gradu jačati objektivni i nepristrani mediji. RFE: Gospodine Tomiću, da li ste Vi osobno za to da Mostar dobije jednu zajedničku televiziju? Tomić: Ja sam za to da Mostar ima više televizija. Što se tiče zajedničke mostarske televizije, treba o tome napraviti analizu. Ja sam prije svega ekonomist, mislim da nema ekonomske osnove da opstanu sve ove postojeće televizije u gradu Mostaru. Najvažnije je da stvorimo klimu koja će omogućiti suradnju, pa u krajnjoj instanci i udruživanja pojedinih lokalnih TV postaja. RFE: Gospodine Oručeviću, jeste li Vi za to da Mostar dobije zajedničku televiziju? Oručević: Znam da grupa mostarskih novinara sve tri nacionalnosti, sve su to ugledna imena, priprema izdavanje zajedničkih mostarskih novina. Slušao sam njihove razgovore o tome da bi to mogla biti jezgra redakcija jednog dobrog informativnog programa na bilo kojoj televiziji u gradu Mostaru. Ja mislim da je dobra ideja da mi kao gradska uprava stimuliramo suradnju sadašnjih televizijskih stanica u Mostaru. To je tema o kojoj ću ja razgovarati s gospodinom Tomićem, Vi ste ju otvorili, gospodine Karabeg, i ovo je prvi put da mi o tome razgovaramo. Ja ću u ime gradske uprave poticati razmjenu informativnih programa, sve do izgradnje jedne zajedničke televizije. Mislim da je to dobra ideja i mislim da bi je trebalo motivirati kroz privatnu inicijativu. RFE: Mostar ima dvije nogometne momčadi: 'Zrinjski' koji je pretežno hrvatski i 'Velež' koji je pretežno bošnjački. Za koga Vi navijate, gospodine Oručeviću? Oručević: Ja navijam za 'Velež'. RFE: A Vi, gospodine Tomiću? Tomić: Za 'Zrinjski'. Mislim da ta konkurencija treba i da ostane, samo to treba biti zdrava konkurencija. Uostalom, i Sarajevo ima dvije rivalske momčadi 'Željezničar' i 'Sarajevo', igrači prelaze iz jedne momčadi u drugu, igraju međusobno utakmice, to su veliki derbiji koji okupljaju mnogo ljudi. Iz športa treba izbaciti politiku, osigurati uvjete za razvoj, mislim da smo mi u Mostaru na dobrom putu da to napravimo. Pogotovo ukoliko krene bosanskohercegovačka liga, derbiji, ne samo između 'Veleža' i 'Zrinjskog' nego i između mostarskih i sarajevskih klubova, bit će veliki športski događaji u Mostaru. RFE: Samo, dobro bi bilo da 'Zrinjski' ne ostane pretežno hrvatski, a 'Velež' pretežno bošnjački, i da se navijači ne dijele po nacionalnoj osnovi. Tomić: Jedan od najboljih igrača u 'Zrinjskom'je Lizde koji je Bošnjak, tu je igrao i Rebac i tako dalje. Igrači 'Zrinjskog' nisu bili isključivo Hrvati, mislim da je multietničnost kluba zbog politiziranja bila zanemarena i sprječavana. Poznato vam je da 'Zrinjski' igra u Intertoto kupu i da ima mogućnost da se pojača igračima iz drugih bosansko-hercegovačkih klubova. U razgovoru s igračima 'Veleža' osjetilo se da među njima još ne postoji spremnost da pojačaju tim 'Zrinjskog' koji igra u Intertoto kupu kako bi Mostar dobio na svojoj prezentaciji. Na nama je da to razbijamo. Moramo stvarati klimu koja će biti isključivo športska, koja će biti oslobođena politike, samo tako ćemo postizati dobre rezultate, a dobri rezultati i 'Veleža' i 'Zrinjskog' donose afirmaciju gradu Mostaru. Oručević: Ja sam još prije nekoliko mjeseci organizirao utakmicu 'Velež' - 'Zrinjski', na žalost u Sarajevu, ali to je bio prvi korak da se ta dva kluba približe da bi sutra mogli normalno igrati u svom gradu. RFE: Mislite li da će i 'Velež' i 'Zrinjski' uskoro izgubiti svoju isključivu nacionalnu boju, da će u 'Zrinjskom' biti Bošnjaka i Srba, a u 'Veležu' Hrvata? Oručević: Onog trenutka kada te dvije momčadi odigraju prvu utakmicu na gradskom stadionu pod Bijelim Brijegom - a čeka se da određene strukture donesu odluku o tome - mislim da će tada nestati sve zapreke da dođe do mnogo bližih, boljih i čvršćih odnosa između ta dva kluba. RFE: A, koliko ćemo čekati na utakmicu između 'Zrinjskog' i 'Veleža' pod Bijelim Brijegom? Oručević: Ja mislim da će se to brzo dogoditi. RFE: Ugledni pisac Predrag Matvejević, koji je rođen u Mostaru, napisao je da Mostar nikada u svojoj višestoljetnoj povijesti nije bio raspolovljen i podijeljen. To mu se dogodilo tek u ovom posljednjem ratu. Mislite li da će to neprirodno stanje biti ukinuto, da će to biti samo jedan neugodan incident u povijesti ovog grada? Da li da će jednog dana Mostar opet biti onaj nekadašnji grad u koji je dolazilo toliko turista da se dive njegovim ljepotama? Tomić: Mostar će biti normalan grad. Oručević: U dalekoj prošlosti Mostar je doživio još neke teške trenutke koje su Mostarci pobijedili. Uvijek je pobjeđivala težnja Mostaraca za zajedničkim životom. U temelje Mostara ugrađena je ideja zajedničkog života i grad se njome uvijek ponosio. Ja mislim da će Mostarci i ovoga puta pobijediti. Mostar će ponovno biti multietnički centar čitave ove regije, krasan grad u kome će se lijepo živjeti. RFE: I na kraju, kada će biti završena obnova simbola grada - Starog mosta? Bez njega će Mostar teško povratiti onu nekadašnju ljepotu i šarm. Tomić: Obnova je već počela. U toku su istraživački radovi na temeljima Starog mosta. Očekujemo nastavak suradnje sa Svjetskom bankom. Dobili smo obećanje od zemalja takozvane 'mostarske grupe' - Njemačke, Italije, Turske, Francuske i Nizozemske - da su spremne nastaviti svoju donatorsku aktivnost. Očekujemo da 2002. godine Stari most ponovo zaposjedne obale rijeke Neretve. RFE: Znači, onaj glasoviti luk će biti prebačen preko Neretve 2002. godine? Oručević: Da. Za 60 dana će taj glasoviti luk već biti u komadima pripremljenim za montiranje. Ukoliko vodostaj bude normalan, u ožujku bi trebalo da se postavi glavna skela da bi do kraja sljedeće godine bila dovršena montaža glavnog luka. Očekujemo da će za dvije godine obnova Starog mosta biti potpuno završena. Onda bi krenula obnova okolnih objekata kao i ostalih spomenika kulture svih nacionalnosti u cijelom gradu Mostaru. RFE: Hvala, gospodine Tomiću. Hvala, gospodine Oručeviću. (RFE)