PORUKA HRVATSKIH BISKUPA O VJERONAUKU U ŠKOLI I ŽUPNOJ KATEHEZI

ZAGREB, 17. lipnja (Hina) - Hrvatski biskupi uputili su danas poruku o važnosti i svrsi odgoja u vjeri, odnosno o vjeronauku u školi i katehezi u župnoj zajednici, a u povodu kraja ove i početka iduće školske godine. Hrvatski biskupi ističu da vjeronauk u školi pruža važan doprinos sveukupnom odgoju i obrazovanju, a protiv su toga da se u školama, umjesto vjeronauka, uvede tzv. religijska kultura. #L# "Uvjereni smo da Crkva vjeronaukom u školi pruža važan doprinos sveukupnom odgoju i obrazovanju. Putem ispravne slike koju pruža o Bogu i čovjeku omogućuje da djeca i mladi jasno uoče nova kriva božanstva i pseudoreligije, od okultizma do nacionalizma i rasizma koji preziru čovjeka, te da prema svemu steku osobno kritičko stajalište", ističe se u poruci koju su potpisali hrvatski biskupi kao i zagrebački nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Josip Bozanić. Također hrvatski biskupi smatraju kako nije opravdano mišljenje da se umjesto vjeronauka u školama uvede religijska kultura, koja bi se temeljila na upoznavanju kulturnih fenomena svih religija. "Težnje za sinkretizmom i nekom neutralnom religijom novog svjetskog poretka, koje podržavaju neku religijsku kulturu lako mogu dovesti do duhovnog i vjerskog osiromašenja čovjeka", ističe se u poruci o vjeronauku u školi i župnoj katehezi. Hrvatski biskupi također podsjećaju da je jedna od glavni zadaća vjeronauka u školi i upoznavanje, čuvanje i razvijanje vlastitoga, te upoznavanje i poštivanje tuđega vjerskoga, kulturnoga i nacionalnog identiteta. "Otvorenost prema drugim i različitima, upoznavanje u duhu ekumenizma svih kršćanskih crkava i dijalog s drugim religijama, sastavni je dio katoličkog vjeronauka u školi. Time konfesionalni katolički vjeronauk ima bitnu ekumensku i dijalošku dimenziju. Samo s ispravno formiranom savješću i izgrađenim vlastitim stajalištem čovjek može donositi slobodne i odgovorne odluke i ući u plodan dijalog s drugima. Školski vjeronauk njeguje i interdisciplinarni dijalog koji se uspostavlja na onoj razini na kojoj svaki predmet oblikuje osobnost učenika". Katolička crkva u Hrvatskoj, po uzoru na gotovo sve crkve u državama Europske unije, odlučila se na konfesionalni vjeronauk, koji ima duboko opravdanje i u današnjem pluralističkom društvu i tzv. laičkoj državi, kao što to potvrđuju iskustva u gotovo cijeloj Europi. "Školski vjeronauk tumači u duhu kršćanske poruke i tradicije temeljne vrijednosti naše kulture i civilizacije, kao što su ljudska prava, sloboda, autonomija i dostojanstvo osobe, koje su zajedničke današnjim europskim narodima i državama", ističe se u poruci hrvatskih biskupa. Obraćajući se vjernicima, biskupi su poručili kako je "za cjelovit vjerski odgoj, uz školski vjeronauk, potrebno i uključivanje u određenu crkvenu, odnosno župnu zajednicu, u kojoj se raste i živi u vjeri, a što se postiže župnom katehezom". "Premda između vjeronauka u školi i kateheze u župi postoji jasna razlika, ipak oni su nerazrješivo vezani. Pritom je od osobite važnosti da naše župne zajednice budu žive i aktivne, otvorene za sve, napose za djecu i mlade, koji se u njih uključuju, kako bi mogli bolje živjeti i djelovati iz vjere kako u Crkvi tako i u društvu". Obraćajući se roditeljima, hrvatski biskupi u poruci podsjećaju kako "roditeljima pripada pravo i odgovornost na izbor vjerske poduke za djecu, što znači i konfesionalni katolički odgoj u sklopu škole. To načelo proizlazi iz vjerske slobode koja je zajamčena Ustavom RH i koju je građanska vlast dužna poštivati". "To znači da se vaše pravo krši, ako bi se nametao takav način odgoja iz kojeg bi se isključilo vjersko obrazovanje prema vašem vlastitom vjerskom uvjerenju. Zato Crkva naglašava i podržava vaše neotuđivo pravo da odlučujete i o odgoju svoje djece što ga izražavate na početku školske godine pri upisu na školski vjeronauk kao i na vjerski odgoj u predškolskim ustanovama", napominje se u poruci biskupa. "Konačan je cilj kateheze uvesti čovjeka u zajedništvo i bliskost s Isusom Kristom. Ostvarenju toga pridonose posebno župna kateheza i školski vjeronauk, kao temeljne službe Crkve na dobro djece, mladih i odraslih. U ime odgovornosti koju nosimo pred Kristovim nalogom naviještanja Kraljevstva Božjeg, pozivamo na zauzeto zalaganje sve koji su na različite načine uključeni u izgradnju vjere i života čovjeka", ističe se u Poruci hrvatskih biskupa. U Poruci se također navodi kako se "hrvatski biskupi s radošću sjećaju lipnja 1991. kada su, nakon demokratskih promjena, po prvi put našoj vjerničkoj i široj javnosti priopćili da su u Hrvatskoj ostvareni osnovni uvjeti za ponovno postupno uvođenje konfesionalnog katoličkog vjeronauka u osnovnu i srednju školu kao izbornog predmeta, te vjerskoga odgoja u predškolske ustanove". Također se podsjeća da su "Sveta stolica i Republika Hrvatska godine 1996. Ugovorom o suradnji na području odgoja i kulture potvrdile 'nastavu katoličkog vjeronauka u svim javnim osnovnim i srednjim školama i u predškolskim ustanovama kao obvezatnog predmeta za one koji ga izaberu'. Nakon toga su Vlada RH i Hrvatska biskupske konferencija godine 1999. potpisale provedbeni Ugovor o katoličkom vjeronauku u javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama". (Hina) pp/am sp