ZAGREB, 17. lipnja (Hina) - TIRANA - Albanija i Hrvatska imaju odlične političke odnose koje trebaju poslužiti kao primjer u svim drugim oblastima, ocijenili su u petak u Tirani predsjednici dviju zemalja Rexep Meidani i Stipe Mesić.
Predsjednik Mesić, koji na čelu hrvatskog izaslanstva od petka navečer boravi u dvodnevnom državnom posjetu Albaniji, rekao je nakon razgovora s domaćinom Meidanijem, kako obje zemlje imaju slična stajališta o regionalnom razvoju. Dvojica su predsjednika zajednički upozorila da području Balkana prijeti opasnost od rata sve dok je na čelu SRJ Slobodan Milošević. "Bit ćemo mirni tek kada Milošević bude u haškoj sudnici. A tamo mu je mjesto. Sve dok je on na vlasti u Beogradu postojat će opasnost od nekog rata", rekao je Mesić. Njegov je albanski kolega zažalio što je srpski narod ostao zarobljen u "staroj autokratskoj, fašističkoj i izolacionističkoj politici etničkog čišćenja i genocida koju provodi Slobodan Milošević". Predsjednik Mesić nastavlja u subotu posjet Albaniji razgovorima s najvišim albanskim dužnosnicima i predstavnicima hrvatskih tvrtki koje djeluju u Albaniji.ZAGREB - Amnesty International Hrvatske (AIH) uputio je u petak pitanje hrvatskim dužnosnicima jesu li na sastancima s
ZAGREB, 17. lipnja (Hina) -
TIRANA - Albanija i Hrvatska imaju odlične političke odnose koje
trebaju poslužiti kao primjer u svim drugim oblastima, ocijenili su
u petak u Tirani predsjednici dviju zemalja Rexep Meidani i Stipe
Mesić. Predsjednik Mesić, koji na čelu hrvatskog izaslanstva od
petka navečer boravi u dvodnevnom državnom posjetu Albaniji, rekao
je nakon razgovora s domaćinom Meidanijem, kako obje zemlje imaju
slična stajališta o regionalnom razvoju. Dvojica su predsjednika
zajednički upozorila da području Balkana prijeti opasnost od rata
sve dok je na čelu SRJ Slobodan Milošević.
"Bit ćemo mirni tek kada Milošević bude u haškoj sudnici. A tamo mu
je mjesto. Sve dok je on na vlasti u Beogradu postojat će opasnost od
nekog rata", rekao je Mesić. Njegov je albanski kolega zažalio što
je srpski narod ostao zarobljen u "staroj autokratskoj,
fašističkoj i izolacionističkoj politici etničkog čišćenja i
genocida koju provodi Slobodan Milošević".
Predsjednik Mesić nastavlja u subotu posjet Albaniji razgovorima s
najvišim albanskim dužnosnicima i predstavnicima hrvatskih tvrtki
koje djeluju u Albaniji.
ZAGREB - Amnesty International Hrvatske (AIH) uputio je u petak
pitanje hrvatskim dužnosnicima jesu li na sastancima s
predsjednikom kineskog parlamenta Li Pengom razgovarali o kršenju
ljudskih prava u Kini. "Dok Li Peng provodi vikend u Dubrovniku, u
Kini se nastavljaju kršiti ljudska prava", upozorava AIH u svojoj
izjavi te ističe kako bi se "hrvatske vlasti morale informirati i
zauzeti stav o stanju ljudskih prava u Kini i u ostalim državama s
kojima komuniciraju". Li Peng s brojnim izaslanstvom nalazi se u
petodnevnom posjetu Hrvatskoj tijekom kojega se sastao s hrvatskim
kolegom Zlatkom Tomčićem, premijerom Ivicom Račanom i ministrom
vanjskih poslova Toninom Piculom, a primio ga je i hrvatski
predsjednik Stipe Mesić. Predstojeći vikend Li Peng će provesti u
Dubrovniku.
PARIZ - Snažna bomba eksplodirala je u petak na tržnici u Alžiru
usmrtivši najmanje 13 osoba, a ranivši 42, izvijestili su francuski
mediji. Radio postaja France Info navodi da se eksplozija dogodila
u gradu Mascara, 360 km jugozapadno od glavnog grada Alžira. Prema
izvješću francuske televizije nitko nije preuzao odgovornost za
bombaški napad na tržnici u Mascari.
PODGORICA - Crnogorska policija u petak je priopćila da su napadači
na Vuka Draškovića uhićeni, a prema riječima pomoćnika crnogorskog
ministra unutarnjih poslova Vuka Boškovića poznato je i tko stoji
iza pokušaja atentata na čelnika Srpskog pokreta obnove (SPO).
"Policija je uhitila izvršitelje napada i njihove pomagače.
Posjedujemo oružje kojim je pucano na Draškovića, a poznato nam je i
tko je napad naručio", rekao je Bošković. Jedinu pojedinost koju je
Bošković obznanio jest činjenica da su napadači stigli u Crnu Goru
iz Srbije prateći Draškovićevo kretanje.
LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Lojze Peterle
odbio je kritike oporbe prema kojima je u srijedu, svojim prvim
posjetom Bruxellesu, dao do znanja kako nova vlada Andreja Bajuka
odstupa od stajališta prijašnje vlade u pogledu rokova za
uključenje novih članica u Europsku uniju i mijenja ranije
dogovorenu poziciju u pogledu odnosa prema restituciji
nacionalizirane imovine stranih državljana. "Mislim da je realnije
govoriti o prvim pristupima novih članica Europskoj uniji nakon
2005. godine nego prije toga. To je moje osobno mišljenje, a ne
stajalište vlade. Takvo sam mišljenje zastupao i prije četiri
godine pred Janezom Drnovšekom, kad je on još inzistirao na godini
2000. kao godini za naš ulazak u EU", rekao je u petak Peterle u
razgovoru za slovensku televiziju.
Po njegovim je riječima nova vlada spremna posvetiti veću pažnju
problemu povrata nacionalizirane imovine, a o restituciji imovine
osobama koje su austrijski državljani razgovarat će se bilateralno
s Austrijom i to nije pitanje kojim bi Austrija opterećivale odnose
Slovenije i EU.
CHISINAU - Ruski predsjednik Vladimir Putin u petak je doputovao u
posjet bivšoj sovjetskoj republici Moldaviji, na zadnjoj etapi
svoje europske turneje koja je obuhvatila Španjolsku i Njemačku.
Putin je u večernjim satima u četiri oka razgovarao s moldavskim
predsjednikom Pertu Lucinschijem. Razgovori, u kojima dominiraju
pitanja budućnosti ruskih mirovnih snaga u otcijepljenoj
moldavskoj regiji Pridnjestrovlju i ogromnog duga za isporučeni
ruski plin, bit će nastavljeni u subotu. Očekuje se da će Putin
prijepodne otputovati za Moskvu.
WASHINGTON - Izraelski i palestinski pregovarači sastali su se u
petak u američkoj zračnoj bazi nakon što su Palestinci pristali
vratiti se za pregovarački stol, priopćeno je iz anonimnih
diplomatskih izvora. Palestinci su u srijedu objavili da napuštaju
razgovore zbog nastojanja Izraela da odgodi povlačenje sa Zapadne
obale i pomanjkanja volje da oslobodi palestinske zatvorenike.
Palestinsko se izaslanstvo vratilo za pregovarački stol nakon što
je njihov čelnik Jaser Arafat razgovarao s američkim predsjednikom
Billom Clintonom i državnom tajnicom Madeleine Albright.
BEJRUT - Libanonski premijer Selim al- Hoss odbio je u petak objavu
glavnog tajnika UN-a Kofija Annana da je Izrael završio povlačenje
iz Libanona u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti. "Mislim kako
Annan ne bi objavio da je Izrael ispunio rezoluciju da zna sve
činjenice", rekao je libanonski premijer, koji je ustvrdio da se
izraelski vojnici još uvijek nalaze na nekim položajima unutar
libanonskog teritorija.
VARŠAVA - Poljski predsjednički izbori bit će održani 8. listopada
ove godine, u petak je objavio predsjednik poljskog parlamenta
Maciej Plazynski. Predsjednik parlamenta prema zakonu raspisuje
predsjedničke izbore od 75 do 100 dana prije isteka mandata
poljskog predsjednika, koji istječe 23. prosinca ove godine.
Aktualni predsjednik Aleksander Kwasniewski ima pravo na drugi
petogodišnji mandat, a prema ispitivanju javnoga mnijega trenutno
ima potporu 70 posto stanovništva. Mogući protukandidati daleko
zaostaju.
VENECIJA - U sklopu sedme međunarodne izložbe arhitekture
Venecijanskog biennala, čija je tema "Grad: Manje estetike, više
etike", večeras je u galeriji "Imagina" otvoren hrvatski paviljon.
Ovogodišnja venecijanska izložba okuplja 37 zemalja sudionica, a
Hrvatsku s izložbom pod nazivom "Transparentnost hiperrealnog"
predstavljaju arhitekti Vinko Penezić i Krešimir Rogina.
"Stil za 2001", "Staklena kuća za slijepog čovjeka", "Bipolarna
muško ženska kuća" i "Arhitektura koja poštuje zemlju", zamisli su
koje u galeriji Imagina Penezić i Rogina predstavljaju s vizualnom,
audio-taktilnom i cyber space prezentacijom. Otvarajući izložbu
hrvatski ministar kulture Antun Vujić kazao je kako se otvarajući
prema svijetu i Hrvatska sve više počinje baviti konstrukcijom,
prenio je večeras Hrvatski radio.
WASHINGTON - Sjedinjene Države u petak su ocijenile da puštanje iz
zatvora ruskog medijskog mogula Vladimira Gusinskog predstavlja
korak u pravom smjeru predsjednika Vladimira Putina. Uhićenje
Gusinskog, vlasnika medijske kompanije Media-Most, izazvalo je
nezadovoljstvo ruskih poslovnih i političkih krugova, kao i
međunarodne proteste. Kritički je reagirala i Bijela kuća, a u
srijedu su 52 američka kongresmena zatražila u pismu predsjedniku
Billu Clintonu da intervenira u korist Gusinskog. "Zadovoljni smo
što je gospodin Gusinski oslobođen. Izgleda da predsjednik Putin i
njegova vlada poduzimaju korake za zaključenje ove problematične
epizode", rekao je P.J. Crowley, glasnogovornik američke
Nacionalne sigurnosne agencije (NSA).
(Hina) bdj