JERUZALEM, 16. lipnja (Hina/AFP) - Izraelsko-palestinski pregovori zapali su u petak u sjenu pesimizma, nakon što je sastanak američkog predsjednika Billa Clintona i palestinskog čelnika Jasera Arafata u četvrtak u Washingtonu
objelodanio dubinu jaza koji još razdvaja stajališta Palestinaca i Izraela.
JERUZALEM, 16. lipnja (Hina/AFP) - Izraelsko-palestinski
pregovori zapali su u petak u sjenu pesimizma, nakon što je sastanak
američkog predsjednika Billa Clintona i palestinskog čelnika
Jasera Arafata u četvrtak u Washingtonu objelodanio dubinu jaza
koji još razdvaja stajališta Palestinaca i Izraela. #L#
Izgledi za održavanje tripartitnog američko-izraelsko-
palestinskog summita, koji želi Izrael kako bi se napravio okvir
konačnog izraelsko-palestinskog sporazuma, jednako su udaljene
kao i prije sastanka Clinton-Arafat.
Palestinski analitičar Gasan al-Hatib smatra kako ni najavljeni
posjet američke državne tajnice Madeleine Albright Bliskom istoku
neće smanjiti postojeći jaz, ako to nije mogao Clinton.
Palestinci i Izraelci imaju, naime, različita stajališta o svim
glavnim problemima koji leže u temelju njihova sukoba - o statusu
Jeruzalema, granicama buduće palestinske države, prava povratka
izbjeglica i sudbini židovskih naseobina.
Prema Hatibu, Palestinci smatraju kako dosadašnji pregovori još
nisu stvorili uvjete za tripartitni summit. Izraelci misle
drukčije. Vođa izraelskog izaslanstva na izraelsko-palestinskim
pregovorima o konačnom statusu u Washingtonu Shlomo Ben Ami smatra
kako su "uvjeti dobri za donošenje konačnih odluka na summitu", te
da bi svako odgađanje "moglo izazvati krizu".
Međutim, prije eventualnog zakazivanja summita, Amerikanci moraju
riješiti pitanje koje prijeti novom krizom između Izraelaca i
Palestinaca - pitanje trećeg i posljednjeg povlačenja Izraela sa
Zapadne obale, koje je predviđeno sporazumima iz Osla o
palestinskoj autonomiji, potpisanih 1993.
Palestinci su u više navrata u Washingtonu ponovili kako za njih
potpisivanje okvirnog konačnog sporazuma s Izraelom ne dolazi u
obzir prije izraelskog povlačenja. Oni smatraju kako bi se nakon
toga njihova kontrola trebala proširiti na 90 posto Zapadne obale,
prema samo 40 posto u ovom trenutku. Sporazumi iz Osla međutim ne
spominju nikakve brojke.
Međutim, izraelski premijer Ehud Barak, čiji je položaj oslabljen
gubitkom koalicijskih partnera, želi odgodu povlačenja i njegovo
uključivanje u konačni sporazum.
Sučeljeni s palestinskom nepopustljivošću, izraelski su
pregovarači zaprijetili da će se Izrael povući sa samo jedan posto
Zapadne obale. Takvo tvrdo izraelsko stajalište podsjeća na
stajalište Barakova prethodnika, desničara Benjamina Netanyahua.
Prema izraelskom stručnjaku Josephu Alpheru, "ako bude jedan
posto, ili čak 10 posto, izbit će kriza".
Međutim, čak i ako se Izrael odbije povući prije konačnog
sporazuma, smatra Hatib, Arafat će morati nastaviti s pregovorima,
"jer Palestinci nemaju druge opcije".
(Hina) rb sv