GS:VRIJEDNOST IMOVINE ZAGREBAČKIH PODUZETNIKA 207,6 MILIJARDI KUNA

ZAGREB, 16. lipnja (Hina) - Vrijednost imovine, odnosno kapitala i obveza poduzetnika grada Zagreba iznosila je na kraju prošle godine ukupno 207,6 milijardi kuna, što je osam posto više nego na početku 1999. godine, podaci su zagrebačke podružnice Zavoda za platni promet (ZAP).#L# Iako je dugotrajna imovina u odnosu na 1.1.1999. povećana 5,4 posto na 137,2 milijarde kuna, njezin je rast bio sporiji od rasta ukupne imovine pa joj je udjel u strukturi smanjen (sa 67,7 na 66,1 posto). Takva kretanja, pojašnjavaju u ZAP-u, posljedica su niske visine investicija, skromne kreditne podrške te velike međuzaduženosti gospodarskih subjekata. Udjel poduzetnika razvrstanih po veličini u dugotrajnoj imovini gotovo se ne mijenja. Na velike poduzetnike otpada 81,1 posto dugotrajne imovine, na srednje velike devet posto, a na male poduzetnike 9,9 posto. Krajem 1998. godine udjel državnog sektora u dugotrajnoj imovini bio je 62,8 posto, što potkraj prošle godine nije nastavljeno. Tako se može reći da se udjel pojedinih sektora promijenio kao posljedica pretvorbe iz državnog vlasništva u mješovito (HT i dr.). Udjel državnog (38,5 posto) i mješovitog (38,1 posto) sektora gotovo se izjednačio, dok privatni sektor raspolaže sa 23,3 posto, a udjel zadružnog sektora je simboličan 0,2 posto. Kratkotrajna je, pak, imovina na kraju prošle godine iznosila 65,6 milijardi kuna i u odnosu na početak godine uvećana je 10,8 posto. Od ukupne kratkotrajne imovine zagrebačkih poduzetnika, na državna poduzeća odnosi se 19 posto, privatna 60,5 posto, mješovita 20,1 posto i na zadružna 0,4 posto. Odnosi između kapitala i imovine te potraživanja i obveza narušeni su već ranije, ističu u ZAP-u. Krajem prošle godine, kapital i rezerve zajedno s dugoročnim obvezama (139,2 milijarde kuna) nisu dostatni za financiranje dugotrajne imovine i zaliha (154,4 milijuna kuna) kao trajnije vezanog dijela kratkotrajne imovine. Također, novčana sredstva i kratkotrajna potraživanja nisu dovoljna za pokriće visokih kratkoročnih obveza. Stoga su narušeni odnosi između pojedinih oblika imovine s pojedinim vrstama kapitala i obveza negativno utjecali na dugoročnu financijsku ravnotežu. Prema podacima ZAP-a, krajem lanjskog prosinca u Zagrebu je prijavljene nenaplaćene naloge u iznosu od 8,9 milijardi kuna imalo 9455 poduzetnika sa 29.667 zaposlenih. Pritom je najveći broj insolventnih tvrtki, njih 7.688 ili 81,3 posto, kao i najveći iznos nenaplaćenih naloga, 5,3 milijarde kuna evidentirano kod tvrtki u privatnom vlasništvu. Teško stanje likvidnosti nastavljeno je i u ovoj godini. Tako je krajem travnja insolventno bilo 10.190 zagrebačkih poduzetnika čije su neizmirene obveze iznosile 8,1 milijardu kuna. (Hina) tp ds