O VAŽNOSTI CRNIH TOPOLA PODUNAVSKO-KOPAČEVSKIH ŠUMA

DARDA, 16. lipnja (Hina)- Na području podunavsko-kopačevskih šuma nalazi se u svijetu jedinstvena europska crna topola, drvo gotovo nestalo u svijetu. U najvrjednijem području ritskih šuma u Europi, u kopačevskim šumama, očuvano je nekoliko stotina stabala crnih topola, kao najveće autohtono bogatstvo te vrste u svijetu. U Europi crne topole ima još samo u Velikoj Britaniji i to samo 26 stabala. #L# Hrvatsko povjerenstvo za topolu jedno je od prvih naših strukovnih udruženja koje je primljeno u neku međunarodnu asocijaciju - u Međunarodnu komisiju za topolu, već u rujnu 1992., prije članstva u FAO-u. Po riječima predsjednika hrvatskog Povjerenstva za topolu Pavla Vratarića, upravitelja osječke Uprave šuma, intenzivno se radi na očuvanju crne topole i to selekcijom i autovegetativnim razmnožavanjem. Na području šumarije Darda l998. godine osnovan je klonski arhiv europske crne topole, koji sada sadrži 63 klona, a postupno će se nadopunjavati, vezano uz program selekcije i reprodukcije starih stabala. U reprodukciji se u rasadnicima nalazi još 37 klonova koji će se uključiti u klonske arhive. Hrvatska je članica EUFORGENA-a (europske organizacije za očuvanje šumskog genofonda) u okviru kojega je ustanovljena mreža za crnu topolu. Područje Kopačeva bogato je starim sastojcima europske crne topole i hrvatski šumari stoga poduzimaju maksimalne napore da je sačuvaju za budućnost. Najjednostavnije rečeno, od autohtonih crnih topola iz kopačevskih ritskih šuma uzima se rezni materijal koji se u posebnim rasadnicima uzgoji, a zatim prenese u klonski arhiv. Od tih topola moći će se uzgajati autohtona europska crna topola u cijelom svijetu i tako očuvati genofond te vrste kojoj prijeti nestanak. Posebna je zanimljivost što se u kopačevskim ritskim šumama nalazi najveća crna topola na svijetu, visoka oko 40 metara i s oko 30 prostornih metara drvne građe. Ni jedna europska zemlja nema to što ima Hrvatska - prirodne ritske šume uz rijeku Dravu i Dunav. Njemački šumarski stručnjaci koji su nedavno obišli podunavske kopačevske šume nazvali su ih pravim šumarskim hitom u svijetu. Premda je to pravi spomenik prirode Hrvatska tomu još uvijek ne poklanja dovoljno pozornosti, istaknuo je Vratarić, te dodao da su šume u Hrvatskoj jedno od najvećih nacionalnih bogatstava te da uživaju ustavnu i zakonsku zaštitu. Davorin Kajba, voditelj Zavoda za šumsku genetiku Šumarskog fakulteta u Zagrebu i član Hrvatskog povjerenstva za topole, obišao je podunavske kopačevske šume, te s ekipom djelatnika osječke Uprave šuma razgledao fond crnih topola. "Riječ je o jedinstvenom svjetskom bogatstvu jer će crne topole biti spašene za buduće generacije upravo iz ritskih kopačevskih šuma". Najavio je za sljedeću godinu održavanje EUFORGEN-a u Baranji, a domaćin će biti Hrvatska. Posebna će tema biti zaštita crne topole. Vratarić je naglasio da, uz prirodne fenomene Kopačkog rita, poput životinjskog i ptičjeg fonda, zapravo najveću vrijednost predstavljaju šume gdje se taj prirodni ciklus održava i stoga je briga o njima od posebne važnosti. U Hrvatskoj se pod topolom i vrbom nalazi 32.313 hektara plantaža, kultura i prirodnih sastojaka, od kojih je 15.000 hektara vraćeno nakon završetka mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Od toga je još uvijek 5888 hektara radno nedostupno zbog nerazminirana terena. Kako je istaknuo Vratarić, prošle godine Hrvatske šume vlastitim su sredstvima razminirale uz Dravu pojas dug 3,5 kilometara. (Hina)vs vkn