US WP 14.6.RU ŽELI POLITIČKU ZAŠTITU

SJEDINJENE DRŽAVE THE WASHINGTON POST 14. VI. 2000. Rusija želi politički štit "Rusija i SAD ni danas nisu došli ni do kakva napretka glede američkih prijedloga da se izgradi međunarodni proturaketni obrambeni sustav. William S. Cohen pozvao je na raspravu o takvim sofisticiranim tehnološkim sustavima, no ruski ministar obrane Igor Sergejev odgovorio je kako se dvije zemlje umjesto toga trebaju osloniti na 'kišobran' zasnovan na diplomaciji. Sergejev je ponovio stajalište Rusije kako bi predloženi američki raketni štit zahtjevao promjenu Sporazuma o antiraketnim sustavima (ABM) iz 1972. godine, što bi potaklo novu utrku oružja. 'Predlažemo stvaranje političkoga 'kišobrana' udruženim snagama na političkoj fronti, i to od strane SAD-a, Rusije i drugih zemalja, u cilju obrane od raketnih prijetnja', kazao je Sergejev. Takvo rješenje bilo bi zasnovano na podijeljenim procjenama pravih prijetnja i 'uzajamnih sporazuma i obveza pod snažnom kontrolom'. Ponuda je novi zaokret u ruskim nastojanjima da se Clintonova vlada odvrati od izgradnje raketnog obrambenog sustava, koji bi bio oblikovan u cilju zaustavljanja bojevih glava koje se približavaju svojim ciljevima. Ruski dužnosnici predložili su razvoj manje ambicioznih i još nedefiniranih antiraketnih sustava u cilju uništavanja raketa koje se nalaze blizu mjesta s kojega su ispaljene. SAD tvrdi kako takva tehnologija neće biti spremna na vrijeme u cilju zaštite od raketa za koje tvrdi da se razvijaju u nepredvidivim zemljama kao što je Sjeverna Koreja i Irak. Rusija, pa čak i mnogi američki saveznici tvrde da su takvi strahovi pretjerani. 'Sporazumjeli smo se da bi naši stručnjaci trebali nastaviti sastajati se glede prirode i koncepta tehnologije koja se može koristiti u stvaranju 'kišobrana' i zaštite od razbojničkih zemalja', kazao je Cohen na završetku moskovskoga sastanka. Cohen je odbio ruski prijedlog o ciljanju raketa prilikom lansiranja (...). To nameće pitanje - gdje bi takvi sustavi bili raspoređeni i tko bi ih kontrolirao. Rusija svoj nuklearni arsenal, koji propada, smatra središnjim dijelom nacionalne obrane i opravdanjem svoje tvrdnje da je supersila. Kremlj vjeruje da bi američkim sustavom raketne obrane postao nemoćan, no Washington smatra da bi ograničeni sustav, koji se razmatra, bio dovoljno opsežan da brani od napada 'razbojničkih država', no ne i da odbije napad mnogo većeg nuklearnog arsenala Kremlja. Sergejev je kazao kako se dvije strane razlikuju čak i po potrebi za antiraketnim sustavima. 'Ako se pojavi neka prijetnja, mi ju smatramo potencijalnom prijetnjom dok bi ju Amerikanci smatrali... istinskom', kazao je. U svakom slučaju, Rusija drži da Sjeverna Koreja i druge potencijalne nuklearne sile ne bi mogle biti prijetnja SAD-u prije 2015. godine; Clintonova vlada smatra da će Sjeverna Koreja imati rakete do 2005. godine. Predsjednik Vladimir Putin (...) prilikom nedavna posjeta Italiji, igrao je na europske strahove da ju Amerika izostavlja iz svojih planova. Predložio je, naime, da Rusija i Zapadna Europa izgrade zajednički raketni obrambeni sustav. Uskoro bi trebao posjetiti i Sjevernu Koreju. Prema ruskim medijskim izvješćima, Putinove tvrdnje da bi mogao biti otvoren nekim modifikacijama sporazuma ABM (...) uznemirio je Kinu. Prema izvješćima, Putin je telefonirao kineskome predsjedniku Jiangu Zeminu kako bi ga uvjerio u to da takve modifikacije ne bi bile usmjerene prema slabljenju nuklearne snage Kine", piše Daniel Williams.