FR-MONDE 14.6.APEL BAYROUA I BENDITA

FRANCUSKA LE MONDE 14. VI. 2000. 'Europski građanin je novi sudionik' List objavljuje izvatke iz apela 'Kako bi Europa postala demokracija' koji su uputila dvojica europskih zastupnika Francois Bayrou i Daniel Cohn-Bendit: "Ne možemo ostaviti Europu tamo gdje je. Europa je jedini mogući odgovor za naše buduće probleme (...). Europu predvode posvećeni. U Povjerenstvu, u Vijeću, u Europskom parlamentu, oni koji pripremaju odluke prihvatili su propise i bizantinska pravila šest uzastopnih sporazuma, od kojih svaki dopunjuje onaj prethodni; no europsko je dogovaranje tako pretvoreno u potpunu tajnu. Sama se glasila gube u tome. Kada je riječ o građanima, oni su do kraja isključeni. Europske odluke doživljavaju kao ukaze na koje ne mogu utjecati, napose kada je riječ o njihovoj svakodnevici. O europskom planu, ni riječi. O odgovornosti europskih čelnika pred narodom, ni slova. O sudjelovanju naroda u rasprama o budućnosti Europe, ni govora. (...) Mi, potpisnici ovog izvanstranačkog apela, pozivamo europske i državne vlasti, a napose francusku vladu da nadiđe raspre između vlada i da uspostavi demokraciju u sklopu Europske unije. Sljedeća će međuvladina konferencija biti posvećena tom golemom izazovu. (...) Ta se želja ne može roditi samo na temelju diplomatskih odnosa između država. Da bi se spriječilo propadanje Europe, treba uključiti novog sudionika. Taj novi sudionik je europski građanin. Europski građanin priznat u svojim suverenim pravima prisilit će europske čelnike da načine sintezu projekta, da ga pedagoški brane pred javnosti i da omoguće da bude priznat na svjetskoj pozornici. (...) Svakoj je demokraciji potreban ustav. (...) Srce tog ustava bit će povelja temeljnih prava europskih građana i osoba koje žive u Europi. Njegova će okosnica biti propisi koji će građaninu omogućiti da shvati donošenje europskih odluka i da u njemu sudjeluje točno određujući veze između ustanova: Povjerenstvo predlaže i izvršuje uime općeg europskog dobra; Vijeće zastupa države i njihovo dogovaranje čini jasnim; Parlament zastupa narode; Sud pravde brani prava građana, lokalnih zajednica i država. Ustav će tako istodobno omogućiti obavješćivanje, sudjelovanje i nadzor. Ustav će, u korist građana, utvrditi svačije ovlasti. On će razlikovati isključive ovlasti Unije - primjerice monetarna politika i sprječavanje sukoba, zajedničko djelovanje na stranom području i zajednička agrarna politika - ovlasti usklađivanja - primjerice porezno i, na dulji rok, socijalno usklađivanje, vanjska politika, solidarnost između sjevera i juga, zapada i istoka - i zajedničke ovlasti - pravosuđe, okoliš, kulturni identitet (...) Demokracija je ponajprije osobna odgovornost čelnika pred narodima. (...) Potpisnici ovog apela zahtijevaju da se jasno odgovori na očekivanja europskih naroda i da im se omogući da prepoznaju čelnike Unije, da upoznaju njihove ovlasti i da budu obaviješteni o njihovu radu. Europskim se građanima mora priznati temeljno pravo da biraju svoje čelnike. (...) Potpisnici teksta očituju se dakle za izbor predsjednika Unije na općim izborima. (...) Njegov se izbor može organizirati na više načina: izravno biranje, koje će jednom biti moguće; izbori u sklopu europskih izbora, predsjednik Unije postaje unaprijed imenovani vođa stranke koja dobije najviše glasova; izbor bi, u početku, obavljao 'europski kongres' koji u jednakom omjeru čine zastupnici europskog parlamenta i zastupnici državnih parlamenata. (...) Pozivamo dakle europske vlade, napose francusku, da na susretu na vrhu u Nici, u prosincu 2000. započne taj proces kako bi se donio europski ustav koji bi se potvrdio 2003. Ustanove Unije (Povjerenstvo i Parlament) moraju biti sudionice u tom procesu donošenja ustava. Potpisnici apela obvezuju se pak, na europskoj razini, da će u svakoj skupštini, kao što je učinjeno u Europskom parlamentu, potaknuti osnivanje parlamentarne organizacije za demokratsku Europu i za europski ustav. (...) Obvezuju se da će u svim europskim zemljama organizirati 'skupštinu državnih staleža federalne europske unije'".