ODBOR ZA FINANCIJE PRIHVATIO IZVJEŠĆE O REVIZIJI POSLOVANJA HRT-A

ZAGREB, 13. lipnja (Hina) - Iskazivanje dobiti, umjesto gubitka, te sklapanje ugovora o honorarnom radu sa stalno zaposlenima samo su neke od nepravilnosti koje je Državni ured za reviziju utvrdio u poslovanju Hrvatske radiotelevizije. To je kazala glavna državna revizorica Šima Krasić, obrazlažući danas pred saborskim Odborom za financije i državni proračun izvješće o reviziji poslovanja HRT- a u protekle dvije godine. Gotovo bez rasprave, Odbor je prihvatio izvješće o kojemu će ovih dana detaljno raspravljati Zastupnički dom Sabora. #L# Prema izvješću Uprave, u prošloj je godini HRT poslovao s dobiti od oko 4,5 milijuna kuna. No, taj podatak, kaže Šima Krasić, nije točan jer su iskazani veći prihodi, a manji rashodi. Državni ured za reviziju utvrdio je da je prošle godine HRT, uz prihode od 1,04 milijarde kuna, zapravo zabilježio gubitak od 120 milijuna kuna. Revizijom je, nadalje, utvrđeno kako su nekim agencijama za oglašavanje i oglašivačima odobravani popusti mimo cjenika marketinških usluga. Pritom uopće nije utvrđeno tko i pod kojim uvjetima određuje popuste. Glavna državna revizorica upozorila je i na praksu da HRT sklapa ugovore o honorarnom radu sa stalno zaposlenima. Tako je, primjerice, prošle godine HRT sa svojim zaposlenicima sklopio 183 ugovora o autorskom djelu, što nije u skladu s pravilnikom, kazala je. Navela je i to kako je s 99 rukovoditelja HRT sklopio managerske ugovore. Pritom su se brutto plaće srednjeg managementa kretale od 10 do 28 tisuća kuna, a članova Uprave od 33 do 37 tisuća kuna. U revizorskom izvješću navedeno je, također, kako je prošle godine na HRT-u bilo 3.554 stalno zaposlenih, od čega 1.078 s visokom stručnom spremom. Istodobno je vanjskih suradnika bilo više od 8.600. Kako su izvješće Državnog ureda za reviziju dobili tek jučer, zastupnici su zatražili da Odbor o njemu ne raspravlja. Stoga je Odbor za financije i državni proračun prihvatio izvješće, te predložio da se nakon saborske rasprave izvješće dostavi nadležnim službama - MUP-u, Financijskoj policiji, te državnom odvjetništvu i pravobraniteljstvu, kako bi poduzeli mjere protiv uočenih nepravilnosti. Odbor je danas, također, prihvatio konačni prijedlog zakona o carinskoj tarifi, koji predstavlja prvi korak ka usklađivanju carina u skladu s dogovorom o pristupu Hrvatske Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO). Premda se po ovom zakonu carine smanjuju u prosjeku za 30 posto, Hrvatska će i dalje biti zemlja s višom carinskom zaštitom, kazala je pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec. Pritom je navela da će prosječna carina na industrijske proizvode od 1. srpnja iznositi 6,3 posto, a na poljoprivredne i prehrambene proizvode 21,2 posto. Na pitanje Đure Njavre (HDZ) neće li smanjenje carina izazvati rast uvoza, pa tako i povećanje trgovinskog deficita, Olgica Spevec ustvrdila je kako nema opasnosti od rasta tog deficita. Navela je, pritom, kako je u prva tri mjeseca ove godine izvoz Hrvatske porastao oko 13 posto, dok je uvoz pao između 7 i 8 posto. Navela je da je Europska komisija pripremila odluku kojom se povećava mogućnost bescarinskog izvoza hrvatskih proizvoda u Europsku uniju. Ministarstvo gospodarstva još uvijek analizira odluku "europske vlade" kojom, kazala je Olgica Spevec, EU potpuno ukida "carinske plafone" za hrvatske industrijske proizvode koje znatnije izvozimo, a našim poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima praktično omogućuje slobodan pristup europskom tržištu. (Hina) nb sšh