FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

BBC 12. VI. KOSOVO

GB-YU-HR-KRIZE-Organizacije/savezi-Vlada-Ratovi BBC 12. VI. KOSOVO BRITANSKI RADIO - BBC12. VI. 2000.Na današnji dan prije godinu dana međunarodne snage s NATO-om na čelu, KFOR, ušle su na Kosovo nakon 78-dnevne zračne kampanje protiv Jugoslavije. Početna utrka NATO-ovih i ruskih snaga za ulazak u Prištinu završena je dogovorom i zajedničkim snagama. U svjetlu napetosti i osvetničkih ubojstava od strane Albanaca prema nekadašnjim srpskim vlastodršcima, nastavljaju se i replike o uspjesima i propustima međunarodne misije na Kosovu. Nick Child daje osvrt ne te prošlogodišnje događaje. Prilog je priredio Siniša Radolović."Točno prije godinu dana albansko stanovništvo Prištine okupilo se na ulicama kako bi pozdravilo NATO-ove jedinice. One su brzo napredovale kroz pokrajinu. No, za razliku od snaga KFOR-a, međunarodne civilne vlasti nisu se dovoljno brzo rasporedile. Johnatan Ayel s Kraljevskog instituta za međunarodne odnose u Londonu kaže kako međunarodna zajednica plaća cijenu sporog starta, koji je za sobom ostavio vakuum u koji su uskočili ekstremni elementi albanske zajednice:= Trebalo nam je više od šest mjeseci kako bismo prikupili sredstva za obnovu, za koje se otpočetka znalo da će nam biti prijeko
BRITANSKI RADIO - BBC 12. VI. 2000. Na današnji dan prije godinu dana međunarodne snage s NATO-om na čelu, KFOR, ušle su na Kosovo nakon 78-dnevne zračne kampanje protiv Jugoslavije. Početna utrka NATO-ovih i ruskih snaga za ulazak u Prištinu završena je dogovorom i zajedničkim snagama. U svjetlu napetosti i osvetničkih ubojstava od strane Albanaca prema nekadašnjim srpskim vlastodršcima, nastavljaju se i replike o uspjesima i propustima međunarodne misije na Kosovu. Nick Child daje osvrt ne te prošlogodišnje događaje. Prilog je priredio Siniša Radolović. "Točno prije godinu dana albansko stanovništvo Prištine okupilo se na ulicama kako bi pozdravilo NATO-ove jedinice. One su brzo napredovale kroz pokrajinu. No, za razliku od snaga KFOR-a, međunarodne civilne vlasti nisu se dovoljno brzo rasporedile. Johnatan Ayel s Kraljevskog instituta za međunarodne odnose u Londonu kaže kako međunarodna zajednica plaća cijenu sporog starta, koji je za sobom ostavio vakuum u koji su uskočili ekstremni elementi albanske zajednice: = Trebalo nam je više od šest mjeseci kako bismo prikupili sredstva za obnovu, za koje se otpočetka znalo da će nam biti prijeko potrebna. Također nam je trebalo previše vremena kako bismo uvidjeli da je stanje zakona i reda, posebno u selima, kritični element za dugoročno rješenje kosovskog pitanja. Upozorenja koja sam prošlog tjedna dao na Kosovu bila su vrlo jaka. Upozorenja albanskom vodstvu da moraju reći svom narodu da zaustavi nasilje protiv ostalih zajednica na Kosovu i upozorenje drugim zajednicama da moraju surađivali žele li u budućnosti stvoriti multietničku demokraciju. KFOR je pokazao naizgled impresivnu vojnu snagu. No u tijeku godine dana otkrivaju se i slabe točke. Profesor Michael Clark iz Centra za obrambene studije u Londonu kaže kako najviše zabrinjava činjenica da još ne postoji dugoročna strategija za Kosova: = Zemlja se i dalje nalazi u opasnosti od raspadanja. Milošević je i dalje na vlasti u Beogradu. I dalje nije sasvim jasno koji su opći ciljevi zapadnih snaga prema jugoistoku Europe. Držim da, strateški gledano, postoji cijeli niz pitanja koje tvorci politike još ne postavljaju. Sjedinjene Države već pokazuju znakove nestrpljivosti i želje da povuku svoje snage. General Jackson kaže kako međunarodna zajednica mora prihvatiti činjenicu da će na Kosovu morati ostati duže vrijeme. = Na jesen nas očekuju izbori, to je izuzetno važno. Trebamo i dalje raditi na razvoju policijskih snaga na Kosovu kako bi zakon i red bili u rukama stanovnika Kosova. Stoga mi se čini vrlo razumnim da snage KFOR ostanu, i to dulji niz godinu. A kako na Kosovu reagiraju na te najave da će međunarodne snage ostati dugi niz godina, pitala je Rosa Grce Muharema Nitaja, izvjestitelja albanskog uredništva svjetske službe BBC-a. = Jer što će biti nakon tri, četiri ili više godina, ja ne znam, ali činjenica je da nitko, ama baš nitko na Kosovu, naravno izuzev Srba, ne razmišlja o povlačenju snaga KFOR-a s Kosova. Albanci su uvjereni da su međunarodne snage još uvijek potrebne na Kosovu ili da će biti potrebne još nekoliko godina. Naravno, ima nezadovoljstava, ne s KFOR-om kao cjelinom, nego s pojedinim brigadama, svakako. Oni su se izjasnili, mislim na albanske vođe, za odlazak ruskih vojnika, a naravno Vi znate da u jednoj općini, orahovačkoj općini, više od 72 dana mještani su demonstrirali protiv Rusa i tražili odlazak ruskih vojnika, a treba reći da ima dosta primjedbi i na francuske snage KFOR-a. No bilo kako bilo, Albanci misle da trebaju ostati međunarodne snage na Kosovu možda još niz godina. - Mnogo je komentara na činjenicu da status Kosova zapravo u rezoluciji Ujedinjenih naroda nije definitivno riješen i da je to uzrok i korijen svih nevolja na Kosovu. Koliko ima istine u tome? = Mislim da ima istine, ali mislim da status Kosova neće se još neko vrijeme staviti na dnevni red. Ali svakako se radi na pripremanju terena da bi Kosovo dobilo nekakvu supstancijalnu autonomiju, ali da ostane u okviru Jugoslavije. Analitičari predviđaju da će možda Kosovo biti republika slična srpskoj republici u Bosni, ali dok se to ne dogodi, dok ljudi čekaju kakav će biti status Kosova, naravno da ima dosta nezadovoljstava. Recimo, Srbi imaju previše nade da će se srpske snage, jugoslavenske snage brzo vratiti na Kosovo, da će Kosovo svakako biti dio Srbije. Albanci razmišljaju da će biti nezavisni. U tom prostoru ima dosta mogućnosti i za incidente. - Posljednjih tjedana su učestali incidenti, dapače riječ je o vrlo teškim zločinima, i to pogotovo protiv srpske manjine na Kosovu. Koliko uopće postoji nade da će Albanci i Srbi moći živjeti na Kosovu u jednoj tolerantnoj demokratskoj zajednici. = Incidenti nažalost ostaju svakodnevnica na Kosovu još i dalje. Ubijaju se i Srbi i Albanci, incidenti su postali problematični i zbog tog što svaka strana misli da nasilje dolazi od suprotne strane. Albanci misle da ubojstva na Kosovu su smišljena u Beogradu, a Srbi da je to djelo, kako se oni izražavaju, albanskih terorista. Ali mislim da ubojstva na Kosovu neće prestati dok se ne uhite oni koji rade ili stoje iza ovih ubojstava, a činjenica da se do sada nije nešto naročito radilo na otkrivanju krivaca. (BBC)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙