ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Članovi Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora iznijeli su danas brojne zamjerke na Vladin prijedlog zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), koji,
istaknuto je, u nekim stavkama čak krši i Ustav. Odbor je prihvatio da se o tome zakonskom prijedlogu provede opća rasprava, a predlagatelj se obvezuje da na temelju nje pribavi mišljenja stručnih tijela (Hrvatskoga novinarskog društva, sindikata, Zaposleničkog vijeća HRT-a) do izrade konačnoga prijedloga zakona.
ZAGREB, 12. lipnja (Hina) - Članovi Odbora za Ustav, Poslovnik i
politički sustav Zastupničkog doma Hrvatskoga državnog sabora
iznijeli su danas brojne zamjerke na Vladin prijedlog zakona o
Hrvatskoj radioteleviziji (HRT), koji, istaknuto je, u nekim
stavkama čak krši i Ustav. Odbor je prihvatio da se o tome zakonskom
prijedlogu provede opća rasprava, a predlagatelj se obvezuje da na
temelju nje pribavi mišljenja stručnih tijela (Hrvatskoga
novinarskog društva, sindikata, Zaposleničkog vijeća HRT-a) do
izrade konačnoga prijedloga zakona.#L#
Novim zakonom javna je televizija određena kao javna ustanova,
predviđena je i privatizacija Trećeg programa HRT-a, a zanimljiva
je i odredba da članovi Vijeća HRT-a ne bi mogli biti stranački i
državni dužnosnici. Novost su i tzv. programska vijeća koja bi
imala ulogu savjetodavnih tijela, istaknuo je obrazlažući Vladin
prijedlog ministar kulture Antun Vujić (SDP).
Stručni suradnik Odbora Ivan Borković, profesor s Pravnog
fakulteta u Splitu istaknuo je kako dvojbena odredba - da stranački
i državni dužnosnici ne mogu biti u Vijeću HRT-a - jer to ograničuje
javnost pristupa javnim službama - već da odgovornost o izboru
članova Vijeća treba preuzeti Zastupnički dom. Besmisleno je,
upozorio je Borković, da HRT može povisiti pretplatu ako se
zakonski uredi kao javna ustanova, koja je neprofitna
organizacija. Tako HRT ne bi mogao ubuduće povisivati pretplatu bez
pristanka osnivača, smatra Borković, a po Zakonu je to Republika
Hrvatska, koja bi trebala preuzeti ukupnu odgovornost za financije
HRT-a.
Članovi Odbora Mato Arlović (SDP) i Dorica Nikolić (HSLS) istaknuli
su da je prije zakona o HRT-u bitno donijeti zakone koji će
razdvojiti HRT i utvrditi vlasništvo da bi se o tome moglo
razgovarati. Odnosno, rekla je Nikolić, bitno je znati hoće li HRT
biti razdvojen na javnu ustanovu i trgovačko poduzeće (Odašiljači i
veze). Upravo su te odredbe, uz Vladin prijedlog da se iz vijesti na
HRT-u "izbaci komentar", među članovima Odbora izazvale najviše
rasprave.
Prijedlog o ukidanju komentara Dorica Nikolić (HSLS) otvoreno je
nazvala cenzurom, a Nenad Stazić (SDP) istaknuo da ozbiljno
komentiranje korisnicima često objašnjava zbivanja, posebice
vanjskopolitička.
S njim se složio i Vladimir Šeks (HDZ), istaknuvši "da bi ukidanje
komentara bitno osiromašilo koncepciju javne televizije", jer ne
uskraćuje samo pravo urednicima i novinarima na određena politička
stajališta - budući da se ne komentira samo politika nego čitav
spektar društvenih zbivanja. Šeks je ustvrdio da je Vladin
prijedlog - koji isključuje mogućnost da zastupnik bude član Vijeća
HRT-a - "jedinstven jer ga ne poznaje nijedna zemlja Europske
unije".
U ime predlagatelja Vujić je istaknuo da je odredba o komentarima
nespretno sastavljena i protumačena, nego da se u zakonskom
prijedlogu težilo za tim da se iz vijesti izbaci komentar koji šteti
informaciji, a ne komentar kao forma.
(Hina) daju dd