BBC 10. VI. TISAK

BRITANSKI RADIO - BBC 10. VI. 2000. Pregled tiska I ovoga jutra britanskim novinama dominiraju izvješća vezana uz ubojstvo britanskoga vojnog atašea u Grčkoj, brigadira Stevena Saundersa, opširno se komentira francusko-njemački sastanak na vrhu u Mainzu. Od balkanskih tema novine pišu o strahovanjima glavnog tajnika Ujedinjenih naroda za budućnost Kosova i najavljuju se sutrašnji lokalni izbori u Podgorici i Herceg Novom koji će, po tumačenju engleskih novinara, pokazati raspoloženje crnogorske javnosti u vrijeme sve napetijih odnosa te republike i Srbije, koje zajedno još tvore jugoslavensku federaciju. Jutrošnji 'The Guardian', poput mnogih drugih listova, opširno prenosi priopćenje ekstremno ljevičarske grčke terorističke organizacije '17. studeni', u kojemu je ona preuzela odgovornost za ubojstvo brigadira Saundersa i obrazložila što ju je na to navelo. Grčki ljevičari u dokumentu od 13 stanica, među ostalim, tvrde, da je i jedan od najviše rangiranih britanskih diplomata imao ključnu koordinirajuću ulogu u NATO-ovoj prošlogodišnjoj operaciji bombardiranja i raketiranja Jugoslavije. Brigadir Sauders u priopćenju je opisan kao profesionalni ubojica koji je bio u službi Vlade koja je odgovorna za zločine nacističkoga tipa protiv naroda Jugoslavije. On je sudjelovao u planiranju barbarskih zračnih udara tijekom kojih su savezničke snage, kako tvrdi grčka ilegalna skupina, namjerno ubile na stotine nenaoružanih civila. Na koncu priopćenja koje je jučer u zoru dostavljeno grčkom ljevičarskom listu, '17. studeni' nabrojio je još pet napadaja koje su izveli njegovi aktivisti, među kojima je i prošlogodišnji raketni napad na rezidenciju njemačkog veleposlanika u Ateni, kao i podmetanje bombe u lipnju prošle godine koja je razbila recepciju i foyer, i pritom ubila jednu sobaricu hotela Hilton u podnožju brda na kojemu se nalazi drevna Akropola. 'The Guardian' još prenosi priopćenje koje je tim povodom izdalo britansko Ministarstvo obrane u kojem ono negira navode '17. studenoga' da je brigadir Saunders sudjelovao u planiranju i koordinaciji zračnih udara protiv Jugoslavije. Britansko Ministarstvo obrane tvrdi da je ubijeni brigadir u to vrijeme bio raspoređen u Kuvajt u sklopu promatračke misije Ujedinjenih naroda i da je u Atenu došao tek u lipnju prošle godine kada su udari NATO-a na Jugoslaviju već bili pri kraju. List također javlja i da je uplakana udovica brigadira Saundersa, koja je preko novinara okupljenih pred vratima atenske vile u kojoj je živjela s pokojnikom i u pratnji dviju kćerki, apelirala na Grke da pronađu iskvarene ljude koji su ubili njezina supruga. U ime budućnosti Grčke ti ljudi moraju biti izvedeni pred lice pravde, rekla je udovica Saunders, prenio je jutrošnji 'The Guardian'. Na istu temu ubojstva britanskog vojnog atašea u Grčkoj jutrošnji 'The Daily Telegraph' objavljuje pismo bivšeg časnika Britanskih oružanih snaga Marka Chaltyja, koji je za vrijeme zračnih udara služio u britanskoj opskrbnoj bazi u Solunu. Sada civil, Chalty opisuje niz provokacija kojima su vojnici NATO-a bili izloženi tokom tranzita iz Soluna za Makedoniju i Kosovo, i kaže kako se na temelju vlastitog iskustva sa službe u Grčkoj ni ne čudi da je sad u Ateni ubijen visoki britanski vojni časnik. Nije bilo lako objasniti našim vojnicima zašto u savezničkoj zemlji, koja je također članica NATO-a, moraju gledati postere i grafite u kojima se vojnike NATO-a vrijeđa i provocira. Ili zašto u državi koja je članica Europske unije i potpisnica sporazuma o slobodnom kretanju, oni ne smiju napuštati krug luke u kojoj su bili stacionirani? U kojoj drugoj državi članici NATO-a bi razjarena gomila na cesti zaustavila francusku vojnu cisternu s gorivom i pokušala je zapaliti? I zašto su 20-godišnji britanski vojnici u Solunu bili napadani kamenjem i ciglama, ili ih se vezane prisiljavalo da gledaju kako njihovi napadači najprije pljuju i gaze po britanskoj zastavi, a zatim je i pale. Dne 1. svibnja prošle godine više tisuća grčkih komunista sudjelovalo je u maršu na solunsku luku, da bi ih lokalna policija najmirnije propustila kroz vrata, gdje su počeli napadati vojnike kojima je bilo zabranjeno da brane bilo sebe ili svoju opremu, budući da su se nalazili u, navodno, u prijateljskoj zemlji. Tada i tijekom mnogih sličnih incidenata kamere grčke državne televizije uvijek su se nalazile na mjestu takvih napadaja, vrlo često i prije nego što bi do napadaja došlo, izazivajući sumnju kako su njihovi novinari možda bili bolje obaviješteni o strategiji napadaja na snage NATO-a u Grčkoj od grčkih vlasti, kao i da ni jedni ni drugi o tim planovima nisu željeli na vrijeme informirati NATO-ove zapovjednike da bi se oni mogli izbjeći. Na kraju svoga pisma 'The Daily Telegraphu', bivši britanski vojnik kaže da budući da je pri razvojačenju s drugom opremom vratio i svoj pancirni prsluk, više nema namjeru stajati u redu za ulaznice za olimpijske događaje na Olimpijadi u Ateni 2004. godine. A Grčku poziva da se odluči, želi li se konačno priključiti Zapadu ili istoku, podsjećajući kako je za to imala dosta vremena, mnoga stoljeća koja su protekla od raspada Bizantskoga Carstva. Izvješćujući o jučerašnjem francusko-njemačkom summitu u Mainzu jutrošnji 'The Independent' navodi kako je najvažniji njegov rezultat prvo priznanje Francuske u novijoj povijesti da Njemačka ima dominirajući status na europskom kontinentu. Francuski predsjednik Jacques Chirac to možda nije izričito rekao, piše 'The Independent', ali to je stajalište jasno izraženo podržavanjem njemačkog zahtjeva da joj se dodijeli najveći utjecaj pri donošenju odluka u budućoj reformiranoj strukturi Europske unije. To također označuje ključni pomak u odnosu na tradicionalni odnos snaga u Europi, budući da Njemačka i Francuska više neće biti jednaki partneri. Ukoliko se to načelno pretvori u broj glasova, kao što to traži Berlin, stajalište Njemačke bilo bi važnije od bilo koje druge zemlje članice sadašnje neformalne skupine 'velike četvorke'. Njemačka je do sada tvrdila da njezin izjednačeni status s Francuskom, Velikom Britanijom i Italijom ne uzima u obzir broj njezina stanovništva. Uglavnom iz razloga nacionalnog prestiža Francuska je do sada odbijala takve zahtjeve. Nova nagodba, tumači 'The Independent', postignuta je u sklopu napora dviju zemalja da formiraju tzv. zajedničku frontu, u naporima da se kroz komplicirane političke strukture u Bruxellesu proguraju velikosežne reforme za mir. Dvije zemlje tako žele blokirati druga dva manje predvidljiva partnera, još uvijek pretežno euroskeptičnu Veliku Britaniju i Italiju, čija se industrijska i poslovna dostignuća visoko cijene, ali čije političare teško da bilo tko izvan središnjeg Rima shvaća ozbiljno. U redakcijskom komentaru 'The Independent' tvrdi kako bez obzira na sumnjičavost s kojom Britanci već stoljećima gledaju na bilo kakve kontakte između Francuza i Nijemaca, stoji činjenica da je za uspjeh projekta Europske unije nužna visoka razmjena suglasnosti između dvije najvažnije države na europskom kontinentu. U tom smislu ono što je dobro za Europu trebalo bi biti dobro i za Britaniju. List 'The Guardian', opširno prenoseći navode iz jučerašnjeg izvješća kojega je glavni tajnik Ujedinjenih naroda Kofi Annan podnio Vijeću sigurnosti o situaciji na Kosovu, najveći naglasak stavlja na pesimistične prognoze o budućnosti pokrajine, a u svjetlu nedavnoga vala napadaja na Srbe. Ubojstvo osam Srba na Kosovu u dva tjedna rezultiralo je povlačenjem srpskih predstavnika iz Prijelaznog vijeća, koje je pod okriljem administracije Ujedinjenih naroda na čelu s Bernardom Kouchnerom djelovalo kao neformalna vlada pokrajine. Kouchner je također pod pritiskom Vijeća sigurnosti da u što skorije vrijeme održi lokalne izbore na Kosovu u nastojanju da se vrati dio normalnog života, no šanse da će na njima sudjelovati i srpske političke stranke, iznimno su male. No s druge strane, u dijelu izvješća koji se bavi gospodarstvom sadržaj je bitno pozitivniji. Na Kosovu je zaposleno više ljudi i veća je proizvodnja nego 1998., godinu dana prije zračnih udara. 70 posto svih tvrtki koje su tada bile registrirane obnovile su poslovanje. Pretežno je riječ o manjim poduzetničkim tvrtkama u privatnom vlasništvu. Najavljujući sutrašnje izbore za lokalna tijela vlasti u Podgorici i Herceg Novom, 'The Financial Times' naglašava kako oni dolaze u vrlo osjetljivu i napetu vremenu. Tjedan dana nakon ubojstva bliskog suradnika crnogorskog predsjednika i u vrijeme kada je vojska Jugoslavije organizirala seriju vojnih vježba diljem teritorija manjinskog partnera u jugoslavenskoj federaciji. Obje strane su svjesne kako su sutrašnji izbori možda posljednja prilika da se demokratskim putem poveća politički utjecaj bilo koje od njih, a europski promatrači procjenjuju kako bi se napetosti u Crnoj Gori mogle pretvoriti u nasilje, osobito ako izbori destabiliziraju sadašnji status quo u političkoj ravnoteži prozapadne Vlade u Podgorici i Miloševićeva režima u Beogradu. Pišući kako je Vlada predsjednika Đukanovića pod sve većim pritiskom da raspiše referendum na kojem bi se stanovništvo izjasnilo želi li neovisnost Crne Gore, dopisnik 'The Financial Timesa' zaključuje kako je on naglo porastao tijekom posljednjih nekoliko dana, nakon izvješća koja su objavili ruski mediji da predsjednik Milošević radi na izgradnji modela nove Jugoslavije koja bi bila podijeljena na osam kantona i u kojoj bi Crna Gora imala jednaki status kao i svaki drugi srpski regionalni kanton. (BBC)