ASAD - KLJUČNI BLISKOISTOČNI IGRAČ

DAMASK, 10. lipnja (Hina/Reuters) - Sirijski predsjednik Havez al- Asad, koji je umro u subotu u 69 godini, izazivao je strah u svojoj zemlji i poštovanje kod svojih protivnika u inozemstvu, koji su morali računati na njega kao na ključnog igrača u bliskoistočnoj krizi. #L# Njegova duga vladavina, koja je počela državnim udarom 1970., obilježena je prije svega konfrontacijom s Izraelom. Borio se protiv Izraela kao ministar obrane 1967., pokrenuo je iznenadni napad na židovsku državu 1973., a tijekom 1980-ih podupirao je gerilsku borbu protiv izraelske okupacije Libanona, u čijem je dijelu stalno bila nazočna njegova vojska. Sirija je 1991. prihvatila američku inicijativu radi riješavanja arapsko-izraelskog sukoba, ali se to pretvorilo u razočaranje nakon izbora Benjamina Netanyahua za premijera. Nade su opet oživjele nakon što je prošle godine na izborima pobijedio Ehud Barak, obećavajući povlačenje iz južnog Libanona i pokretanje napora radi nalaženja mirnog rješenja sa Sirijom i Palestincima. Dosadašnji pregovori, međutim, nisu urodili značajnim napretkom, jer je Asad ustrajavao na tome da se Izrael obveže na potpuno povlačenje s Golanske visoravni, što Izrael ne prihvaća. Asad je rođen 1930. u selu Kardana u Alavitskim brdima, blizu Mediteranske obale, a u politiku uključio se još kao srednjoškolac. Njegova je obitelj bila siromašna, pa se nakon završetka srednje škole opredijelio za pilotsku karijeru. Nakon što je stranka BAAS preuzela vlast u zemlji 1963., Asad je prvo zapovjedao zračnim snagama, a 1966. postao je ministrom obrane. Preuzevši vlast 1970., Asad je poduzeo korake radi prekidanja političke nestabilnosti koja je karakterizirala vladavinu njegovih prethodnika. U tom se cilju dobrim dijelom oslanjao na tajnu policiju, čija je zadača bila spriječavanje svega što bi moglo ugroziti njegovu vlast. 1982. u krvi je ugušio pokret muslimanskih fundamentalista, bombardiranjem grada Hame, prilikom čega su ubijene tisuće ljudi. Godinu dana kasnije preživio je srčani udar, a svojeg brata Rifata, koji je bio previše nestrpljiv da ga naslijedi, poslao je u izgnanstvo. Kao mnogi arapski čelnici njegove generacije, Asad je državno upravljanje nalik na sovjetsko smatrao ključem brze modernizacije. Međutim, premda je životni standard tijekom godina rastao, Sirija je i dalje, nakon tri desetljeća njegove vladavine, nedovoljno razvijena. Tome je pridonijelo i odvajanje ogromnih sredstava za jačanje vojske, te međunarodna izolacija Sirije zbog njezinog sukoba s Izraelom. Ekonomski se rast posljednjih godina smanjivao, tako da je 1998. pao ispod stope priraštaja stanovništva. Asada će naslijediti njegov sin Bašar (34), koji je posljednjih dvije godine imao sve veći utjecaj u unutarnjoj i vanjskoj politici Sirije. Odmah nakon Asadove smrti, sirijski je parlament unio promjenu u ustav koja omogućuje njegovo preuzimanje vlasti. (Hina) rb