ZAGREB, 9. lipnja (Hina) - Knjiga Josipa Grbelje "Uništeni naraštaj, tragične sudbine novinara NDH", koju je objavila zagrebačka tvrtka "Regoč", predstavljena je danas u Hrvatskome novinarskom društvu (HND) u Zagrebu. Knjiga sadržava
najtragičnije razdoblje u povijesti hrvatskog novinarstva (1945.-1952.), a Grbelja je temeljito istražio dokumente na temelju kojih je pokušao ispitati tragediju što se u tome razdoblju sručila na novinare i intelektualce, istaknuo je recenzent knjige Aleksandar Stipčević.
ZAGREB, 9. lipnja (Hina) - Knjiga Josipa Grbelje "Uništeni
naraštaj, tragične sudbine novinara NDH", koju je objavila
zagrebačka tvrtka "Regoč", predstavljena je danas u Hrvatskome
novinarskom društvu (HND) u Zagrebu. Knjiga sadržava najtragičnije
razdoblje u povijesti hrvatskog novinarstva (1945.-1952.), a
Grbelja je temeljito istražio dokumente na temelju kojih je pokušao
ispitati tragediju što se u tome razdoblju sručila na novinare i
intelektualce, istaknuo je recenzent knjige Aleksandar
Stipčević.#L#
"Za razliku od drugih komunističkih država, u Hrvatskoj 1945. na
vlast nisu došli samo komunisti, već srbo-komunisti, točnije
četnici, što je razlog da su se oni pod krinkom borbe protiv
ustaštva obračunavali sa svime što je nosilo hrvatsko ime", drži
Stipčević. Budući da u Hrvatskoj do danas još nemamo znanstvenu
monografiju o novinstvu u NDH, za Stipčevića je ta knjiga dobar put
da se napiše takva monografija.
Predsjednik HND-a Dragutin Lučić Luce ocijenio je kako je knjiga po
dokumentarnosti od prvorazredne vrijednosti. "Knjiga pokazuje
kako svaki totalitarizam ne podnosi slobodu riječi, ljudi su
različiti, moramo se naučiti čuti drugoga i poštovati ga u njegovoj
različitosti", poručio je Lučić.
Autor u knjizi iznosi podatak da je novinarstvo u NDH završilo 8.
svibnja 1945. te je od 330 novinara prijavljenih pri Vladi NDH u
inozemstvo odmah u svibnju 1945. pobjeglo 129, u završnim borbama
ubijeno ih je devet, umrlo trinaest, ustaše su strijeljale ili
objesile trojicu, partizani su strijeljali 37 novinara, ravno
stotini njih bilo je doživotno zabranjeno bavljenje profesijom, a
dopušteno daljnje pisanje samo 27, neki od njih promijenili su
profesiju, a ostali se i danas vode "nestalima".
Josip Grbelja rođen je 1935. u Raslinama kod Šibenika. Godine 1996.
doktorirao je obranivši rad "Cenzura u hrvatskom novinstvu 1945.-
1990." te je stekao akademski naslov doktora humanističkih
znanosti, znanstveno polje književnost.
Novinarstvom se bavi od 1955., objavio je šezdesetak feljtona,
tridesetak stručno-znanstvenih radova o književnosti, pet knjiga i
drugo. Dobitnik je plakete "Dragutin Domjanić" (1976.), a za triju
mandata bio je biran i za predsjednika Hrvatskoga društva
folklorista.
(Hina) sdju dd