ZAGREB, 9. lipnja (Hina) DUBROVNIK - Rumunjski predsjednik Emil Constantinescu u petak je, obilaskom Dubrovnika i razgovorima s čelnicima grada i županije, završio trodnevni državnički posjet Republici Hrvatskoj. On je posjetio
konavosko mjesto Ćilipe, koje se obnavlja od posljedica rata, te je ondje razgledao crkvu sv. Nikole, a u dubrovačkoj gradskoj vijećnici razgovarao sa županom dubrovačko-neretvanskim Ivanom Šprljom i sa zamjenicom dubrovačkog gradonačelnika Bertom Dragičević. Boravak u gradu završio je razgledanjem Kneževa dvora, katedrale, Palače Sponza i franjevačkog samostana. Constantinescu je u državnički posjet Hrvatskoj doputovao u srijedu navečer. Uz razgovore sa svojim domaćinom hrvatskim predsjednikom Stjepanom Mesićem u Zagrebu, Constantinescu se u četvrtak susreo i s dužnosnicima Sabora i Vlade, predsjednicom Županijskog doma Katicom Ivanišević i s premijerom Ivicom Račanom s kojima je ocijenio da bi dvije zemlje svoje dobre političke odnose trebale pretočiti i u gospodarske. Predsjednik Mesić odlikovao je visokog gosta iz Rumunjske Veleredom kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom za izniman doprinos promicanju prijateljstva i razvoju suradnje, dok je Constantinescu domaćinu uručio najviše rumunjsko odlikovanje
ZAGREB, 9. lipnja (Hina)
DUBROVNIK - Rumunjski predsjednik Emil Constantinescu u petak je,
obilaskom Dubrovnika i razgovorima s čelnicima grada i županije,
završio trodnevni državnički posjet Republici Hrvatskoj. On je
posjetio konavosko mjesto Ćilipe, koje se obnavlja od posljedica
rata, te je ondje razgledao crkvu sv. Nikole, a u dubrovačkoj
gradskoj vijećnici razgovarao sa županom dubrovačko-neretvanskim
Ivanom Šprljom i sa zamjenicom dubrovačkog gradonačelnika Bertom
Dragičević. Boravak u gradu završio je razgledanjem Kneževa dvora,
katedrale, Palače Sponza i franjevačkog samostana.
Constantinescu je u državnički posjet Hrvatskoj doputovao u
srijedu navečer. Uz razgovore sa svojim domaćinom hrvatskim
predsjednikom Stjepanom Mesićem u Zagrebu, Constantinescu se u
četvrtak susreo i s dužnosnicima Sabora i Vlade, predsjednicom
Županijskog doma Katicom Ivanišević i s premijerom Ivicom Račanom s
kojima je ocijenio da bi dvije zemlje svoje dobre političke odnose
trebale pretočiti i u gospodarske.
Predsjednik Mesić odlikovao je visokog gosta iz Rumunjske
Veleredom kralja Tomislava s lentom i Velikom Danicom za izniman
doprinos promicanju prijateljstva i razvoju suradnje, dok je
Constantinescu domaćinu uručio najviše rumunjsko odlikovanje
Državni orden Zvijezde rumunjske za doprinos razvoju bilateralnih
odnosa i ukupne suradnje RH i Rumunjske.
ZAGREB - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić razgovarao je u petak s
visokim predstavnikom EU-a za vanjsku politiku i sigurnost
Javierom Solanom o odnosima između Hrvatske i Europske unije,
situaciji o regiji, te o stanju na Kosovu. Solana je istaknuo u
kratkoj izjavi nakon susreta s Mesićem kako se "odnosi između
Hrvatske i Europske unije razvijaju u vrlo pozitivnom smislu".
Solana je rekao da je u Hrvatsku došao s namjerom da održi "razinu
komunikacije i razinu odnosa koji želimo imati sa zemljom s kojom
smo u prijateljskim odnosima".
ZAGREB - Javiera Solanu u petak je primio i premijer Ivica Račan
priopćio je vladin Ured za odnose s javnošću. Solana je izrazio
zadovoljstvo razvojem političke situacije u Hrvatskoj i napretkom
koji je Hrvatska postigla u procesu približavanja Europskoj uniji,
kaže se u priopćenju. Istaknuo je da je Studiju o izvedenosti
Europska komisija ocijenila pozitivnom, te preporučila Vijeću
ministara EU da odobri početak pregovora. U razgovoru je bilo
riječi o situaciji u regiji i o suradnji unutar Pakta o stabilnosti,
te o mjerama vezanim za stabilizaciju cijele regije.
ZAGREB - "Vrlo nam je drago vidjeti kako se vaša zemlja razvija i
pokušavamo vašoj zemlji pomoći koliko je god moguće tako da postane
ono što je san mnogih vaših građana, a to je postati dio Europske
unije", rekao je Solana nakon razgovora s hrvatskim ministrom
vanjskih poslova Toninom Piculom.
BRUXELLES - Očekuje se da će Vijeće ministara EU idućeg utorka u
Luxembourgu razmotriti i odnose s Hrvatskom, te potvrditi studiju
izvedivosti Europske komisije, kao preduvjet za otvaranje
pregovora za sporazum o stabilizaciji i prudruživanju.
To je u petak u sklopu priprema za ministarsko zasjedanje 13. i 14.
lipnja u Luxembourgu potvrđeno iz službenih izvora u sjedištu EU.
Glavne točke na dnevnom redu Vijeća ministara u Luxembourgu su
pripreme za skori summit u Feiri(Portugal), izvješće o realizaciji
zaključaka s prethodnog summita u Lisabonu o zajedničkoj
sigurnosnoj i obrambenoj politici, te strategija EU u odnosima sa
zemljama Sredozemlja.
U okviru vanjskopolitičkih tema ministri će razmotriti situaciju
na zapadnom Balkanu, a posebno najnoviji razvoj događaje u Srbiji i
na Kosovu i u Crnoj Gori, te rezultate iz rada Pakta o stabilnosti i
nedavne konferencije u Anconi.
HANOVER - Hrvatski paviljon na Svjetskoj izložbi Expo 2000. u
Hannoveru mali je, ali vrlo atraktivan, a u unutrašnjosti donosi
definitivno drukčiji ugođaj od svih drugih paviljona, ocijenila je
u petak potpredsjednica Vlade i nacionalna povjerenica za EXPO
2000, Željka Antunović. "Hrvatski paviljon donosi živu atmosferu
Hrvatske u cjelini", rekla je Željka Antunović, u razgovoru za Hinu
u Hannoveru, gdje se u subotu održava nacionalni Dan Republike
Hrvatske na EXPO-u. Hrvatsko izaslanstvo na toj manifestaciji će
predvoditi premijer Ivica Račan, koji u subotu stiže u Hannover,
gdje od 1. lipnja do 20. listopada traje 30. svjetska izložba na
temu "Čovjek, priroda, tehnologija".
ZAGREB - Patrolni brod američke ratne mornarice USS Thanderbolt
posjetiti će Split od 11. do 14. lipnja, priopćilo je u petak
američko veleposlanstvo u Zagrebu. USS Thunderbolt (PC-12) je
patrolni brod obalne straže klase "Cyclone", prvi takav brod koji
će posjetiti Hrvatsku.
BRUXELLES - Ministri obrane NATO-a počeli su u petak ujutro na
sastanku njihova zajedničkog vijeća razgovor s ruskim kolegom
Igorom Sergejevim o prijedlogu predsjednika Vladimira Putina o
zajedničkom sustavu proturaketne obrane NATO- Rusija. Prvi puta od
prosinca 1998. jedan ruski ministar obrane sudjeluje na sastanku
NATO-a, jer su bilateralni odnosi zaleđeni zbog rata na Kosovu.
KAIRO - Predsjednik palestinske samouprave Jaser Arafat i
egipatski predsjednik Hosni Mubarak počeli su u petak razgovore o
bliskoistočnome mirovnom procesu, doznaje se u iz izvora
egipatskog predsjedništva. "Do razgovora dolazi nakon susreta
predsjednika Mubaraka i američke državne tajnice Madeleine
Albright u srijedu, a prije razgovora predviđenih za 14. lipnja u
Bijeloj kući između Arafata i američkog predsjednika Billa
Clintona", izjavio je jedan dužnosnik predsjedništva.
ASMARA - Eritreja je u petak objavila da je Etiopija počela "opći
napad" na južnom ratištu, u blizini luke Assab na Crvenom moru.
"Opći napad diljem ratišta počeo je u jučer navečer u 10:30 navečer
(21:30 po srednjeeuropskom vremenu), kao nastavak manjih napada i
intenzivna granatiranja tijekom dana", kaže se u priopćenju
eritrejskoga ministarstva vanjskih poslova.
MAINZ - Čelnici Francuske i Njemačke u petak su se našli u njemačkom
gradu Mainzu na jednodnevnom sastanku na vrhu radi koordiniranja
reformi Europske unije. Kancelar Gerhard Schroeder domaćin je
sastanka s francuskim predsjednikom Jacquesom Chiracom i
premijerom Lionelom Jospinom.
ISTANBUL - Samo dva dana nakon potresa u kojem su poginule dvije
osobe, u petak je pokrajinu Cankiri u središtu Turske pogodio novi
potres umjerene jačine. Na web-stranici opservatorija Kandilli
može se pročitati da je ovaj put riječ o potresu od 5,2 stupnja po
Richteru. Još se ne zna ima li stradalih ili oštećenja.
ZAGREB - Hrvatski premijer Ivica Račan putuje u ponedjeljak u
službeni posjet Češkoj gdje će razgovarati o češkoj potpori
Hrvatskoj u integracijskim procesima, pristupu Hrvatske
srednjoeuropskoj zoni slobodne trgovine i pojačanoj nazočnosti
Čeha na hrvatskom turističkom tržištu.
Dosadašnji posjeti i susreti čeških i hrvatskih dužnosnika u
najvećoj su mjeri bili usmjereni na razgovore o ulasku Hrvatske u
zonu slobodne trgovine (CEFTA) za što je preduvjet potpisivanje
sporazuma o slobodnoj trgovini sa svim zemljama članicama među
kojima je i Češka. S Češkom je Hrvatska počela pregovore još 1998.,
ali su zastali nakon pritisaka EU na Prag. S obzirom na trenutačni
položaj Hrvatske u međunarodnoj zajednici i vrlo skoro primanje u
WTO očekuje se da će s Češkom biti postignut sporazum o slobodnoj
trgovini.
Jedno od neriješenih pitanja u odnosima između dvije države je i
klirinški dug u iznosu od 4,5 milijuna dolara koliko je Hrvatska
dužna bivšoj Čehoslovačkoj. Hrvatska u ovom slučaju pregovara
zajedno sa Slovačkom i Češkom jer te dvije države čine carinsku
uniju.
LJUBLJANA - Izaslanstvo Županijskog doma Hrvatskog državnog
sabora, koje je predvodila predsjednica Katica Ivanišević,
posjetilo je u petak Ljubljanu, gdje je o pitanjima parlamentarne
suradnje i odnosima dviju susjednih država razgovaralo s
predsjednikom Državnog vijeća slovenskog parlamenta Tonetom
Horvatom.
Kako je izneseno na konferenciji za novinare nakon jednosatnog
susreta, bilo je riječi i o pitanjima bilateralnih odnosa, pa tako i
o sporazumu o malograničnom prometu i suradnji koji su obje države
potpisale, pa se čeka da ga još ratificira zastupnički dom
slovenskog parlamenta.
KISANGANI - Više od 100 civila je ubijeno i više od 700 ranjeno u pet
dana sukoba između snaga Ruande i Ugande u gradu Kisanganiju, u
sjeveroistočnom dijelu Demokratske Republike Konga, rekao je u
petak dužnosnik Međunarodnog Crvenog križa (ICRC) u tom gradu
Alexander Liebeskind. Vlade Ruande i Ugande u četvrtak su naredile
svojim postrojbama da prekinu sukobe, ali su oni nastavljeni i u
petak. Sve bolnice u Kisanganiju, gradu od 600.000 stanovnika,
ispunjene su ranjenicima, rekao je Liebeskind, a AFP javlja da su
diljem grada otvorena i improvizirana lječilišta za one čije rane
nisu opasne po život.
Oko 1,7 milijuna ljudi umrlo je izravno ili neizravno zbog sukoba u
istočnom dijelu DRC-a u zadnja 22 mjeseca, priopćila je
organizacija za pomoć izbjeglicama International Rescue
Committee, sa sjedištem u SAD-u.
LAGOS - Tri su osobe poginule u četvrtak u Lagosu u incidentima
povezanima s općim štrajkom organiziranim u znak prosvjeda protiv
nedavnog povećanja cijena nafte u Nigeriji, javlja agencija France
Presse pozivajući se na izjave očevidaca. Dvije od triju žrtava
stradale su u sukobu s policijom dok su pokušale izvesti pljačku u
četvrti Ojota u Lagosu, a treća je stradala kada je automobilom
sletjela u jarak dok je bježala pred masom radnika u štrajku.
Opći štrajk uzrokovao je u četvrtak i petak blokadu u nigerijskim
zračnim lukama, a zastoj polako zahvaća i pomorske luke i naftnu
industriju.
MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin stavio je Čečeniju pod
izravnu predsjedničku upravu, ne čekajući da parlament prihvati
odgovarajuće zakone, pišu u petak ruski dnevni listovi.
Putin će imati izravnu vlast nad Čečenijom dvije ili tri godine, do
izbora čečenskog parlamenta, izjavio je u četvrtak tajnik ruskog
Vijeća sigurnosti Sergej Ivanov. Po listu Izvestija, "Putin je
pokušao ispuniti zakonodavnu prazninu koja postoji devet godina u
Čečeniji", list Komersant i Vremja ističu da je izravna
predsjednička vlast uspostavljena "bez zakonske osnove", u
očekivanju da će Duma naknadno poduprijeti takvu mijeru.
WASHINGTON - Senatski Odbor za pravosuđe zahtijevao je od državne
tužiteljice Janet Reno sve dokumente o slučaju Eliana Gonzaleza
kako bi provjerili jesu li točne tvrdnje novinara da je američka
vlada postupala u dogovoru s kubanskim vlastima.
Predsjednik Odbora Orrin Hatch potpisao je obvezujući nalog
(subpoenu) u četvrtak smatrajući se "obveznim doznati istinu"
nekon što su se u američkom tisku pojavile priče o kontaktima
američke Službe za useljavanje (INS) s vlastima u Havani i navodnim
dogovorima o tome kako voditi postupak za vraćanje Eliana Gonzaleza
ocu i na Kubu.
Glasnogovornica INS-a Maria Cardona zanijekala je svaki kontakt te
službe s Kubom. "Ne običavamo se dogovarati s vlastima zemalja s
kojima nemamo diplomatske odnose", rekla je.
WASHINGTON - Tehnička pogreška i neispravnost rada računala-
poslužitelja u Bijeloj kući onemogućit će američkog
potpredsjednika Ala Gorea da udovolji sudskom zahtjevu i preda
prijepise svoje elektronske pošte.
Sheryl Hall, koja vodi informatičku službu Bijele kuće, objasnila
je u petak da zapisi poruka primljenih ili upućenih između ožujka
1998. i travnja 1999. ne postoje, jer tvrtka Northrop Grumman koja
je opremila urede američkog predsjednika i potpredsjednika
računalima i drugom komunikacijskom opremom nije navodno osigurala
dodatni "backup" na poslužitelju za Goreovu elektronsku poštu.
Početkom ovog tjedna savezni sud u Washingtonu je Bijeloj kući dao
rok od 20 dana da preda prijepise elektronske pošte koja sadrži
moguće dokaze i podatke o spornom pribavljanju dosjea FBI-ja o
namještenicima Bijele kuće iz vremena republikanskih predsjednika
Ronalda Reagana i Georgea Busha.
(Hina) rt