ZAGREB, 9. lipnja (Hina) - Pšenica će se ove godine od seljaka otkupljivati po cijeni od 92 lipe za kilogram, s rokom plaćanja 30 dana od dan preuzimanja. Pribroje li se tomu i državni poticaji po hektaru pšenice, koji je ove godine
povećan na 1.370 kuna, u konačnici cijena za kilogram pšenice penje se na 1,30 kuna po kilogramu, rekao je ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić predstavnicima seljačkih udruga, proizvođača, predstavnicima mlinsko-pekarske industrije. No cijenu od 0,92 kune po kilogramu ne prihvaćaju Predstavnici Zajednice udruge seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB), Antun Laslo i Stanko Zdravčević.
ZAGREB, 9. lipnja (Hina) - Pšenica će se ove godine od seljaka
otkupljivati po cijeni od 92 lipe za kilogram, s rokom plaćanja 30
dana od dan preuzimanja. Pribroje li se tomu i državni poticaji po
hektaru pšenice, koji je ove godine povećan na 1.370 kuna, u
konačnici cijena za kilogram pšenice penje se na 1,30 kuna po
kilogramu, rekao je ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar
Pankretić predstavnicima seljačkih udruga, proizvođača,
predstavnicima mlinsko-pekarske industrije. No cijenu od 0,92 kune
po kilogramu ne prihvaćaju Predstavnici Zajednice udruge seljaka
Slavonije i Baranje (ZUSSB), Antun Laslo i Stanko Zdravčević.#L#
Vlada je jučer prihvatila paket mjera vezanih za ovogodišnji otkup
pšenice koji, kako je rekao Pankretić, ima više tržišnih obilježja
od modela koji su se koristili ranije. Takvim modelom želi se
osigurati stabilnost otkupa i prihvatljiva cijena pšenice,
isključiti državni proračun iz tog posla, te na taj način srediti
stanje na tržištu pšenice i brašna.
Ovogodišnja se proizvodnja pšenice procjenjuje na 920 tisuća tona,
što je nešto manje od prvotnih procjena zbog suše koja će smanjiti
prinose, rekao je ministar.
Ravnateljstvo za robne zalihe zaduženo je za otkup 170.000 tona po
zajamčenoj cijeni za dopunu robnih zaliha, a oko 200 tisuća tona
koja predstavlja tržni višak bit će otkupljen i odmah prodan na
inozemnom tržištu. Za taj će se posao raspisati javni natječaj. Od
seljaka se ove godine planira otkupiti 250 tisuća tona pšenice, a
taj će posao obaviti onaj tko dobije posao izvoza oko 200 tisuća
tona pšenice otkupljenih od pravnih osoba (po zajamčenoj cijeni),
te pšenice iz zaliha (procjena oko 50.000 tona).
Hrvatska ima potrebe za 560 tisuća tona pšenice, a za sjemenskom
pšenicom još dodatnih 65 tisuća tona.
Nakon predstavljanja modela otkupa pšenice u na trenutke burnoj
raspravi sudjelovali su predstavnici tvrtki koji se bave
proizvodnjom, mlinsko-pekarskih tvrtki te predstavnici seljačkih
udruga, koji su postavljali brojna pitanja i tražili odgovore na
sve nejasnoće oko otkupa. Svi su jednoglasni u ocjeni da je potrebno
srediti stanje na tržištu pšenice i brašna u Hrvatskoj, posebice
zbog brzog ulaska u europske i svjetske integracije.
Predstavnici Zajednice udruge seljaka Slavonije i Baranje (ZUSSB),
Antun Laslo i Stanko Zdravčević istaknuli su kako Zajednica ne
prihvaća Vladinu odluku prema kojoj će ovogodišnja otkupna cijena
pšenice iznositi 0,92 kune. Udruga neće odustati od zahtjeva da
cijena pšenice bude 1,10 kunu plus stari poticaji, ili jedna kuna
plus novi poticaji, a najavljuju i mogućnost masovnih seljačkih
prosvjeda, ne prihvati li se njihov zahtjev.
Predloženom cijenom, prema ocjeni Lasla, nije moguće pokriti niti
osnovne troškove proizvodnje koji, prema računici Udruge, dosežu
4816 kuna po hektaru zasijane pšenice, ne uključujući dodatne
troškove. Stoga seljaci, kažu, ne pristaju na daljnje stvaranje
gubitaka.
Nova Vlada zatekla je izuzetno loše stanje u gospodarstvu, a
posebice u poljoprivredi, kazao je Pankretić. Po njegovom
mišljenju ništa se spektakularno ne može dogoditi preko noći, a
pozitivni pomaci i predloženi model najviše je što se u ovome
trenutku može učiniti. Najavio je i daljnje sastanke vezane za
otkup pšenice.
(Hina) mku db