RDW 8. VI. SCHROEDER BALTIK

NJEMAČKI RADIO - RDW 8. VI. 2000. Bilanca Schroederova putovanja u Estoniju, Latviju i Litvu. Komentar Wolter von Tiesenhausena. Gerhardu Schroederu se isplatilo putovanje u republike Estoniju, Latviju i Litvu, koje je jedan njemački kancelar morao već davno prije obaviti. Dobio je simpatije i tražio povjerenje - ne bez uspjeha. I to iako je u svim trima glavnim gradovima, Talinu, Rigi i Vilni morao apsolvirati politički hod po žici. Jer na jednoj strani trebalo je izići ususret želji zemalja Baltika za djelotvornom, možda i vojnom zaštitom prema moćnom susjedu Rusiji, na drugoj uzeti u obzir osjetljivost i strah Moskve od okruženja. Kancelar Schroeder je - kao i njegov prethodnik Helmut Kohl - učinio jasnim da izmirenje s Rusijom za Njemačku ima prioritet. Njegov argument da će i baltičke zemlje imati koristi od dobrih njemačko- ruskih odnosa - domaćini su međutim dijelili samo uvjetno. Presvježa su još sjećanja na to da je njihova vlastita neovisnost jednom bila žrtvom dogovora između nacističke Njemačke i Sovjetskoga Saveza. U zemljama Baltika još i danas mogu navoditi glasove koji im oduzimaju pravo na nacionalnu samosvojnost. S obzirom na to razumljivo je da baltičke zemlje što prije žele postati članicama Europske unije, ukoliko im iz obzira prema ruskim stajalištima ostane zapriječen pristup NATO-u. Schroeder je obećao da će samo od truda zemalja kandidatkinja za pristup ovisiti kad će se prijam ostvariti. To umanjuje brige na Baltiku da je novi prijam moguć samo u skupinama, konkretno rečeno, ako i Poljska preskoči europske zapreke. Međutim i odgovorni u Talinu, Rigi i Vilni znaju da o njihovoj europskoj budućnosti ne odlučuje njemački kancelar sam. 'Da' mora reći Europska unija kao cjelina. A ona to može učiniti tek kad su kandidati već preuzeli pravila Europske unije. U njima su međutim sadržane mnoge pojedinosti koje unatoč svim reformskim naporima, gospodarski i društveno, još uvijek labilnim baltičkim republikama mogu stvarati velike teškoće. Put u Europu je kamenit, ali samo on vodi u onu političku i gospodarsku stabilnost kojoj se na Baltiku nadaju. Koliko se Estonci, Latvijci i Litvanci mogu osloniti na njemačku potporu pokazat će se za nekoliko tjedana kada ruski predsjednik Vladimir Putin dolazi u Berlin. Onda će kancelar morati uvjeravati kako povezivanje baltičkih država u europske strukture ne znači prijetnju Rusiji. Putin svoju dobru volju može potvrditi tako da konačno da potpisati već prije više godina pripremljeni estonsko- ruski pogranični ugovor. To što su takve geste dosad izostajale - stvara napetost i komplicira odnose u trokutu baltičke zemlje - Rusija - Njemačka. (RDW)