ZAGREB, 8. lipnja (Hina)ZAGREB - Hrvatska i Rumunjska imaju iste strateške ciljeve glede gospodarskog i demokratskog razvoja, a svoje bi dobre političke odnose trebale pretočiti i u gospodarske, rekao je u četvrtak hrvatski premijer
Ivica Račan nakon razgovora s predsjednikom Rumunjske Emilom Constantinescuom."Hrvatska i Rumunjska dijele strateške ciljeve, a to su gospodarski i demokratski razvoj i što brži ulazak u euroatlanske integracije", rekao je predsjednik hrvatske vlade u izjavi za novinare nakon susreta s rumunjskim predsjednikom. Što se tiče pristupa euroatlantskim integracijama "prijateljska Rumunjska u ovom trenutku je ispred nas, jer je poznato da smo mi u tom pogledu malo zaostali i sad trčimo", izjavio je premijer okupljenim novinarima. Dvojica sugovornika zaključila su da je u bilateralnoj suradnji nužno surađivati baš na tom polju te da bi dobre političke odnose valjalo unaprijediti i na gospodarskom planu. ZAGREB - Komisija članka 11 izrazila je u četvrtak svoju potporu hrvatskoj Vladi, lokalnim i regionalnim dužnosnicima u Posavini te lokalnom stanovništvu u intenziviranju dijaloga i suradnje u pronalaženju rješenja za probleme s kojima su suočeni i održanju
ZAGREB, 8. lipnja (Hina)
ZAGREB - Hrvatska i Rumunjska imaju iste strateške ciljeve glede
gospodarskog i demokratskog razvoja, a svoje bi dobre političke
odnose trebale pretočiti i u gospodarske, rekao je u četvrtak
hrvatski premijer Ivica Račan nakon razgovora s predsjednikom
Rumunjske Emilom Constantinescuom.
"Hrvatska i Rumunjska dijele strateške ciljeve, a to su gospodarski
i demokratski razvoj i što brži ulazak u euroatlanske integracije",
rekao je predsjednik hrvatske vlade u izjavi za novinare nakon
susreta s rumunjskim predsjednikom.
Što se tiče pristupa euroatlantskim integracijama "prijateljska
Rumunjska u ovom trenutku je ispred nas, jer je poznato da smo mi u
tom pogledu malo zaostali i sad trčimo", izjavio je premijer
okupljenim novinarima. Dvojica sugovornika zaključila su da je u
bilateralnoj suradnji nužno surađivati baš na tom polju te da bi
dobre političke odnose valjalo unaprijediti i na gospodarskom
planu.
ZAGREB - Komisija članka 11 izrazila je u četvrtak svoju potporu
hrvatskoj Vladi, lokalnim i regionalnim dužnosnicima u Posavini te
lokalnom stanovništvu u intenziviranju dijaloga i suradnje u
pronalaženju rješenja za probleme s kojima su suočeni i održanju
postignutog napretka.
"Kako bi se progovorilo o zaprekama i održao napredak, potičemo
hrvatsku Vladu, lokalne i regionalne dužnosnike, kao i lokalne
stanovnike, da intenziviraju dijalog i suradnju s ciljem
pronalaženja i provedbe rješenja za teške probleme koji im se
nalaze na putu", kaže se u priopćenju Komisije članka 11 u kojem se
izražava spremnost međunarodne zajednice i Komisije da u tome
pomognu.
ZAGREB - Rumunjski predsjednik Emil Constatinescu pozvao je u
četvrtak navečer u Zagrebu hrvatske gospodarstvenike na ulaganja u
Rumunjsku, istaknuvši da ta zemlja ubrzano provodi potrebne
ekonomske reforme.
"Rumunjska postaje sve privlačnija država za ulaganja od obostrane
koristi", kazao je Constantinescu obraćajući se privrednicima
dvije zemlje u Hrvatskoj gospodarskoj komori na kraju svoga boravka
u Zagrebu.
Gospodarska preobrazba u Rumunjskoj počela je kasnije nego li u
Hrvatskoj i zbog toga što se mora odvijati u kraćem periodu ona je
teža i bolnija, no ova godina urodila je po prvi puta pozitivnim
rezultatima i realno zdravim stanjem, rekao je rumunjski
predsjednik.
ZAGREB - Usvajanjem dokumenta "Agenda za stabilnost" u Solunu je u
četvrtak završen sastanak Regionalnog stola Pakta o stabilnosti
jugoistočne Europe, priopćeno je iz hrvatskog ministarstva
vanjskih poslova.
Tim se dokumentom naglašava potreba veće transparentnosti svih
procesa unutar Pakta, kao i potreba značajnije uloge zemalja
jugoistočne Europe. Osnažuje se odnos između posebnog koordinatora
Pakta i Europske komisije. Dvije zemlje koje su dosad bile
promatrači: Švicarska i Norveška, te dvije zemlje-pomagači: Kanada
i Japan - postale su ravnopravnim sudionicama Pakta. Solunskim je
sastankom učinjen značajan korak naprijed u cilju učinkovitije
provedbe već odobrenih projekata, odnosno povećanja učinkovitosti
uspostavljenih financijskih mehanizama.
Republika Hrvatska je u Solunu predstavila svoje radno izvješće o
svim poduzetim aktivnostima u okviru Pakta. Također je izvijestila
i o rezultatima sastanka nacionalnih koordinatora Pakta koji je
prošloga tjedna održan u Zagrebu. Radno izvješće je naišlo na
iznimno povoljne ocjene, poglavito SAD-a i posebnog koordinatora
Bode Hombacha koji ga je nazvao primjerom aktivnog doprinosa radu
Pakta. Većina je sudionika sastanka Regionalnog stola navodila
recentne hrvatske demokratske procese i Republiku Hrvatsku kao
generatora stabilnosti u regiji.
BRUXELLES - Glavni tajnik NATO-a George Robertson opovrgnuo je u
četvrtak srpska izvješća da će mandat UN- ove mirovne misije na
Kosovu isteći ovog tjedna te da možda neće biti obnovljen.
Robertson je rekao da će rezolucija 1244 Vijeća sigurnosti UN-a,
usvojena 10. lipnja prošle godine, ostati na snazi, a NATO-ove
snage i dalje će obavljati u okviru tog mandata svoju misiju na
Kosovu s nesmanjenom snagom.
"Neki vjeruju da rezolucija 1244 ističe ovog vikenda i da se vraćaju
jugoslavenske postrojbe. Nisu u pravu", rekao je Robertson na
novinskoj konferenciji dodajući da će rezolucija "ostati na snazi
sve dok Vijeće sigurnosti ne odluči drugačije".
Jugoslavenska vlada tvrdi da rezolucija ističe 10. lipnja, na
godišnjicu njezinog donošenja, i da treba biti nadomještena novim
mandatom. Po Kosovu se proširila priča da da će se uskoro vratiti
jugoslavenska vojska.
WASHINGTON - Osvetnički napadi na Srbe i napeto stanje na području
Kosovske Mitrovice i u južnoj Srbiji uz granicu s Kosovom sada su
glavne prijetnje mirovnoj misiji međunarodne zajednice, ocijenio
je u četvrtak veleposlanik James Pardew, zamjenik posebnog
savjetnika američkog predsjednika za Kosovo.
On je, u povodu prve obljetnice donošenja rezolucije Vijeća
sigurnosti UN kojom je uspostavljena misija na Kosovu govorio na
sjednici senatskog Pododbora za Europu. Oštro je osudio nasilje i
zločine nad kosovskim Srbima, kao i povremene provokacije
naoružanih skupina u dijelovima južne Srbije gdje živi albansko
stanovništvo. S druge strane, kazao je, i dalje je vrlo napeto u
dijelovima Kosovske Mitrovice. "Ostanak na vlasti Miloševićeva
režima priječi napredak na Kosovu i drugdje u regiji", kazao je
Pardew.
BRUXELLES) - Godinu dana nakon dolaska na Kosovo multinacionalne
mirovne snage na Kosovu (KFOR) i misija UN-a (MINUK) nemaju drugog
izbora nego ostati, izjavio je u četvrtak glavni tajnik NATO-a
George Robertson.
Vlada u Beogradu je u srijedu od Vijeća sigurnosti zatražila da s
Kosova povuče i UN i NATO, ustvrdivši da su obje misije doživjele
"potpun neuspjeh" te da cijelo vrijeme krše svoj mandat.
Na sastanku ministara obrane NATO-a Robertson je istaknuo da "nema
drugog izbora" već obnoviti mandate KFOR-a i NATO-a.
Vijeće sigurnosti UN-a mora za nekoliko dana u New Yorku odlučiti o
produženju mandata vojne i civilne misije na Kosovu.
ZAGREB - Hrvatski film "Dvoboj" autorice Zrinke Matijević dobio je
nagradu za najbolji dokumentarni film na nedavnom Međunarodnom
festivalu studentskog filma održanom u Tel Avivu, priopćilo je u
četvrtak Ministarstvo vanjskih poslova.
Festival je održan od 27. svibnja do 03. lipnja, a u službenom
dijelu prikazana su 164 filma različitog žanra iz 40 država.
Priznanje i nagradu vrijednu pet tisuća dolara organizatori će
izravno dostaviti Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
BRUXELLES - Ruski prijedlog o zajedničkom proturaketnom sustavu
NATO-a i EU-a mogao bi biti dodatak, ali nikako nadomjestak za
predloženi američki protubalistički "štit", rekao je u četvrtak
zamjenik američkog ministra obrane Walter Slocombe na konferenciji
za novinare.
Slocombe je kazao da SAD-u još nisu poznate pojedinosti ruskoga
plana, koji je na sastanku na vrhu u Moskvi predložio ruski
predsjednik Vladimir Putin, ali da "u načelu, pozdravlja izglede za
suradnju".
Također je rekao da "Sjedinjene Države nisu sigurne što Rusi
zapravo imaju na umu i imaju li zaista ikakav detaljno razrađen
plan".
SAD namjeru za uspostavom "štita" obrazlaže nužnošću da se zaštiti
od raketnih napada "izopćenih" država, poput Sjeverne Koreje.
ŽENEVA - U svijetu je 12 milijuna siročadi zbog AIDS-a, a predviđa
se da će ih do 2010. biti 42 milijuna, objavio je u četvrtak u Ženevi
Peter Piot, izvršni direktor UN-ova programa za borbu protiv AIDS-
a.
Govoreći na godišnjoj konferenciji Međunarodne organizacije rada,
Piot je naglasio važnost pomoći ženama, djeci i radnicima,
migrantima koji su suočeni s AIDS-om.
"Ima onih koji su ostali pokraj puta: djeca roditelja koji su umrli
od AIDS-a. Najviše su pogođena najstarija djeca u obitelji,
prisiljena napustiti školu, ponekad na brak, ponekad na
prostituciju, jer na njima ostaje uzdržavanje obitelji", istaknuo
je Piot.
On je pohvalio inicijative za potporu siročadi koja moraju
uzdržavati obitelj, iako treba poštivati prava koja ona imaju kao
djeca.
MOSKVA - Ukupno je 2079 ruskih vojnika poginulo, a 5905 ih je
ranjeno od početka rata u Čečeniji 1. listopada 1999., priopćio je u
četvrtak ruski general Valerij Manilov.
Protekloga tjedana živote je u Čečeniji izgubilo 15 ljudi, a
desetak ih je ranjeno, dodao je Manilov.
Po njegovim riječima, prošli je tjedan poginulo 66 pobunjenika.
BRUXELLES - Jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević koristi
se svjetskim tržištem žita kako bi se dokopao deviznih zaliha i
ublažio posljedice međunarodnih sankcija, kaže se u izvješću
Međunarodne krizne skupine (ICG).
ICG tvrdi da prodajom pšenice i kukuruza na svjetskim tržištima SRJ
zaradi 25 posto ukupnih deviznih zaliha te stoga poziva na stroži
režim gospodarskih restrikcija.
Riječ je o trgovini SRJ s Irakom, Libijom, Sirijom, Rusijom, i
Ukrajinom, koja podrazumijeva razmjenu žitarica za naftu i plin.
"Trgovinu žitom Milošević je iskoristio za podmazivanje svog
represivnog stroja", dodaje se u izvješću.
VARŠAVA - Nakon godina vruće rasprave Poljska je u četvrtak
otklonila posljednju zapreku za otvaranje dosjea koje je
prikupljala tajna policija u razdoblju komunizma.
Posljednji je korak načinio parlament imenovanjem ravnatelja
nacionalnog instituta koji bi, poput agencije Gauck u bivšoj
Istočnoj Njemačkoj, nadzirao otvaranje dosjea pojedinaca.
Zastupnici su mjesecima bili podijeljeni oko toga tko će držati
politički osjetljivo mjesto ravnatelja takvog instituta, a žestoke
su rasprave prekinute u četvrtak izborom odvjetnika i neovisnog
senatora Leona Kieresa.
"Deset godina nakon pada komunizma Poljacima će konačno biti
dopušten pristup dosjeima koje je o njima stvarala tajna policija",
ističe glasnogovornik vladajućeg bloka Solidarnost (AWS) Piotr
Zak.
LONDON - Mučenja i silovanja i dalje se nastavljaju u Čečeniji,
potvrdila je u četvrtak udruga za zaštitu ljudskih prava Amnesty
International u svom izviješću o najnovijim svjedočanstvima u
zatočeničkom logoru Urus-Martan.
Udruga posebice ukazuje na svjedočanstvo 20-godišnjeg mladića
kojeg su premlaćivali i silovali palicama i puščanim cijevima,
govoreći mu da će ga učiniti "nesposobnim da pravi djecu". On je u
logoru Internat bio zatočen od 6. do 13. svibnja a pušten je nakon
što je potpisao priznanje da se prema njemu pošteno postupalo.
Amnesty navodi i ostale načine mučenja, kojima su bila podvrgnuta i
djeca, a svjedočanstva su zabilježena u izbjegličkim logorima u
Ingušetiji.
KAIRO - Damask je spreman pregovarati s Izraelom o svim otvorenim
pitanjima, osim o povlačenju s Golanske visoravni, izjavio je
sirijski ministar vanjskih poslova Faruk al- Šara u intervjuu
emitiranom u četvrtak na libanonskoj televiziji Future i Radio
Orientu.
"Mogućnost nastavka pregovora postoji ako se Izraelci pokažu
spremnima na to", rekao je Šara u intervjuu u srijedu navečer nakon
susreta s američkom državnom tajnicom Madeleine Albright.
"Izraelsko povlačenje, međutim, sa svih okupiranih područja ne
može biti predmetom razgovora ili pregovora", dodao je.
Šara je zatim objasnio da "nije dovoljno primijeniti samo neke
rezolucije UN-a", aludirajući na izraelsko povlačenje s juga
Libanona.
MOSKVA - Devedeset i pet velikih kriminalnih organizacija operira u
Rusiji kroz tisuću skupina, objavio je u četvrtak zamjenik ruskog
ministra unutarnjih poslova Igor Zubov, prenosi agencija
Interfax.
Oko 50.000 pripadnika i šefova skupina ruskog organiziranog
kriminala "pod stalnim su nadzorom snaga reda", ustvrdio je Zubov
na okruglom stolu pri gornjem domu ruskog parlamenta posvećenom
problemima borbe protiv organiziranog kriminala u Rusiji.
Jedanaest velikih kriminalnih organizacija, koje uključuju 5000
osoba, uspostavilo je kontakte s ruskim emigrantima i djeluju u 44
zemlje, preciziralo je u ponedjeljak rusko ministarstvo vanjskih
poslova.
(Hina) sv