RFI 7. VI. ČULIĆ O POSJETI KUČANA

FRANCUSKI RADIO - RFI 7. VI. 2000. O posjeti slovenskog predsjednika Milana Kučana Hrvatskoj iz Zagreba izvještava Marinko Čulić. "Nakon što je u samo četiri mjeseca predsjednikovanja bio u posjetu u čak četiri zemlje, hrvatski šef države Stipe Mesić jučer je imao i prvi uzvratni posjet. U goste mu je došao slovenski predsjednik Milan Kučan koji je, istina, za povod dolaska u Zagreb izabrao otvaranje izložbe slovenskog arhitekte Jože Plečnika, tako da je međudržavna bilaterala bila obavljena više usput. To ne znači da dva predsjednika nemaju o čemu popričati, naprotiv, svi ili gotovo svi problemi koji su postojali između dvije zemlje u vrijeme Tuđmanove vlasti, ostali su i nakon ustoličenja koalicijske vlasti u Zagrebu. No njihovo rješavanje nikako da počne, a hrvatska strana nedavno je otkrila i što nju opredjeljuje na čekanje. Šef diplomacije Tonino Picula izjavio je da se čeka kraj krize slovenske Vlade, to jest da ona konačno bude sastavljena jer, kazao je, partner može biti samo Vlada koja je stekla legitimitet na izborima, a nakon toga definirala što hoće. Ovo je naljutilo slovensku stranu, tako da je Piculin kolega Dimitrij Rupel izrazio nezadovoljstvo ovakvom izjavom, ali odmah treba reći da ta ljutnja nema previše osnova. U ovih desetak godina neovisnosti dviju država izbori su doista uvijek predstavljali kušnju za međusobne odnose jer se tada često zahlađuju ili radikaliziraju odnosi sa susjedima. Stjecajem okolnosti to je više vrijedilo za Sloveniju jer su ondje izbori mijenjali političku sliku zemlje, dok je u Hrvatskoj sve bilo zabetonirano Tuđmanovom vlašću punih deset godina. Premda je prgavi Tuđman, kako otkrivaju Mesićevi stenogrami, čak bio spreman i zaratiti sa Slovenijom oko graničnih pitanja, generalno bi se mogao izvući jedan pomalo paradoksalan zaključak. Slovenija je bila demokratskija zemlja iznutra, ali zato manje predvidiva izvana, barem kada je riječ o hrvatskom susjedu. No u jednom dijelu toga ljutnja je ipak mogla biti na mjestu. Nakon pobjede šesteročlane koalicije na izborima, više ni u Hrvatskoj ne postoji monolitno ustrojena i sasvim predvidiva vanjska politika. Tako postoji prigušeno, ali ipak vidljivo lutanje oko toga jesu li prioritet odnosi s europskim integracijama ili sa susjednim zemljama. Nejasno je i kako će se u vanjskoj politici podijeliti ovlasti između šefa države i premijera, itd. Ukratko, hrvatsko- slovenski odnosi ulaze u mirnije vode, u skladu s popularnom maksimom da demokracije međusobno ne ratuju, ali da će oni odmah postati razvijeni i plodni, u to se bolje ne kladiti." (BBC)