US 7.6. IHT: STRAH OD EU-SUPERDRŽAVE

SJEDINJENE DRŽAVE THE INTERNATIONAL HERALD TRIBUNE 7. VI. 2000. Povelja o temeljnim pravima u EU potpiruje strah od "super-države" "Planirana povelja o temeljnim pravima u EU trebala je približiti tu europsku zajednicu njezinim građanima, ali je zasada izazvala opći strah da je posrijedi mogući korak na putu prema federalnoj super-državi. Zakonodavci Europske skupštine ističu da cilj 62-člane radne skupine koja izrađuje nacrt Povelje nije dodavanje novih zakona već okupljanje postojećih prava u jedinstveni, razumljivi dokument. Neki predlagatelji žele da Povelja bude tek obična deklaracija. Ostali pak žele da bude uključena u sporazume o EU, drugim riječima da bude nadređena nacionalnim zakonima. Odluka će vjerojatno biti donesena na summitu EU, koji će u listopadu ove godine biti održan u francuskom gradu Biarritzu. Predložena Povelja izazvala je najveći otpor u Velikoj Britaniji, tradicionalno nesklonoj bilo kakvom širenju ovlasti EU. Francis Maude, vanjskopolitički glasnogovornik oporbene Konzervativne stranke, izjavio je da će Povelja - postane li sastavnim dijelom sporazuma o EU - predstavljati 'najdalekosežniji transfer ovlasti s izabranih nacionalnih zakonodavnih instanci na europske suce koji neće biti izravno izabrani'. Britanski konzervativci tvrde da će Povelja uzdići Europski sud pravde na razinu sudskog tijela slična američkom Vrhovnom sudu. Keith Vaz, britanski ministar za europska pitanja, odbacio je tvrdnje konzervativaca o federalističkoj uroti, proglasivši ih 'paranoidnim besmislicama'. Roman Herzog, bivši njemački savezni predsjednik i aktualni predsjedatelj skupine za izradu nacrta Povelje, opovrgao je u utorak tvrdnje da je povelja 'zametak europske super-države'. Naglasio je da je od samog početka 'smatrao važnim načelo da postojećim ovlastima ne treba dodavati nove'. Herzog je predstavio dosadašnji rad Europske skupine na Povelji. Neke od ukupno 50 klauzula obuhvaćaju prava koja već postoje u međunarodnom pravu, iako nisu univerzalno prihvaćena - kao što je slučaj sa slobodom mišljenja, savjesti i vjere. Herzog je izjavio da je skupina za izradu nacrta Povelje pažljivo saslušala mišljenja nevladinih udruga, koje su u utorak pozvane na otvoreni dan u Europskoj skupštini, iako nije mogla usvojiti sve njihove prijedloge. Po kolektivnom dogovoru udruge su zatražile jednakost spolova kao temeljno načelo EU; zatražile su i zaštitu prava manjina, uključujući upotrebu njihovih jezika, i izjavile da bi Povelja trebala biti pravno obvezujuća za članice i institucije EU. Kritičari su se usredotočili na neka socijalna prava i načela, sadržana u prijedlogu dokumenta - primjer je pravo na mirovanje radnog odnosa i na godišnji plaćeni odmor te na sigurne i zdrave radne uvjete. Iako takva prava već postoje u raznim zakonima EU, kritičari tvrde da bi njihovo formalno uključivanje u Povelju o temeljnim pravima u EU stvorilo pravi raj za pokretanje parnica. Britanski komentator William Rees-Mogg otkrio je potencijalni problem pri uključivanju čak i naizgled same po sebi razumljive prve klauzule Povelje, koja utvrđuje da 'treba poštovati i štititi dostojanstvo čovjeka. Svi su jednaki pred zakonom'. Otvori li ta klauzula pravo na priziv Europskom sudu, Europa bi se mogla suočiti s istom borbom oko pobačaja kakva je pokrenuta pred američkim Vrhovnim sudom. Povelja bi također trebala zajamčiti slobodu medija, slobodu udruživanja i pravo na azil. Ostale bi klauzule vjerojatno trebale zabraniti kloniranje ljudi i eugenetsku selekciju, ropstvo i trgovinu ljudima, zajamčiti pravo na posjedovanje i darivanje imovine i osigurati svim građanima pravo da vide i isprave podatke koji su vezani uz njih same, i odrediti EU cilj promocije jednakosti spolova. Temelji Povelje postavljeni su na europskom summitu, održanom prošle godine u Koelnu, kada se budućnost EU baš i nije činila ružičastom. Naime, Europsko povjerenstvo upravo je bilo prisiljeno podnijeti kolektivnu ostavku zbog optužaba za korupciju i nesposobnost da bi u drugoj polovici istog mjeseca izuzetno slab odaziv birača na izbore za Europsku skupštinu potvrdio sumnje da javnost postaje sve ravnodušnija prema EU. Čelnici su u Koelnu shvatili da Europa ne može realizirati svoj ambiciozni projekt i primiti 13 novih članica bez potpore javnosti te su izjavili da bi bilo mudro podsjetiti građane na prava i koristi koje im EU jamči. Rasprava o Povelji tekla je paralelno međuvladinim pregovorima o prilagodbi institucija EU - u prvom redu Europskog povjerenstva, Vijeća ministara i Europske skupštine - većem broju članica. Bude li sve teklo po planu, institucionalna reforma i Povelja bit će konačno prihvaćene na summitu koji će u prosincu ove godine biti održan u Nizzi", zaključuje Barry James.