FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ŽELEV: BALKAN U BUDUĆNOSTI NEODVOJIVI DIO DEMOKRATSKE EUROPE

ZAGREB, 7. lipnja (Hina) - Balkanske zemlje u budućnosti trebaju postati neodvojivi dio demokratske Europe, ali je pravo pitanje te budućnosti kolika će biti cijene integracija i koliko ćemo morati žrtvovati, rekao je u srijedu bivši bugarski predsjednik Želju Želev govoreći na Diplomatskom forumu Instituta za međunarodne odnose u Zagrebu na temu "Budućnost Balkana".
ZAGREB, 7. lipnja (Hina) - Balkanske zemlje u budućnosti trebaju postati neodvojivi dio demokratske Europe, ali je pravo pitanje te budućnosti kolika će biti cijene integracija i koliko ćemo morati žrtvovati, rekao je u srijedu bivši bugarski predsjednik Želju Želev govoreći na Diplomatskom forumu Instituta za međunarodne odnose u Zagrebu na temu "Budućnost Balkana".#L# Uključivanje balkanskih zemalja u euroatlantske strukture danas nema alternativu i to su prihvatile mlade generacije, inteligencija i građani zemalja jugoistočne Europe, rekao je Želev, prvi predsjednik postkomunističke Bugarske od 1990. do 1997. Osvrćući se na situaciju u pojedinim zemljama regije, s obziroma na proces približavanja EU i NATO-u, on je, među inim, istaknuo kako je među zemljama bivše Jugoslavije najdalje otišla Slovenija, a da su iza nje Hrvatska i Makedonija. Pritom je izrazio zadovoljstvo promjenom politike u Hrvatskoj, kao i želju za njenim što bržim napredovanjem prema Europi. Izgledi za integriranje u Europu, po njegovim riječima, ovise o ekonomskoj i političkoj stabilnosti svake zemlje. Analizirajući tu stabilnost po zemljama, Želev je upozorio kako je najteže stanje u Srbiji i Crnoj Gori gdje "sadašnji procesi vode izbijanju građanskog rata". Kao rješenje za spriječavanje takvog raspleta on je predložio okrugli stol oporbe i vlasti, na kojem bi kroz dijalog pregovarali o uspostavi demokracije u Srbiji. Takvo rješenje traži demokratsku i vrlo snažnu oporbu, što po Željevu, sa srbijanskom nije slučaj i ona ne može preuzeti odgovornost za demokratsku budućnost Srbije. Bivši bugarski predsjednik također je ukazao na "nerješivost" kosovskog problema koja proizlazi kako iz nepristajanja kosovskih Albanaca na ostanak u SRJ, tako i iz nepristajanja međunarodne zajednice na neovisnost Kosova. Ni stabilnosti Makedonije Želev nije dao prolaznu ocjenu, prije svega zbog "burnih demografskih procesa" i nepovjerenja među dvjema najvećim etničkim zajednicama. Suprotnost tim "mračnim slikama" Balkana, bugarski državnik vidi u Paktu stabilnosti, koji je, po njemu, "već ostvario neke značajne rezultate i privukao pozornost Europe prema regiji". Posljedica toga je promjena europske strategije prema Balkanu u kojoj se priznaje da nije dovoljno samo gašenje sukoba, već su nužne fundamentalne promjene. One se, po Želevu trebaju ogledati u europskoj pomoći pri obnovi nacionalnih ekonomija, izgradnji prometne i komunikacijske infrastrukture, osiguranju slobode protoka roba i ljudi i komunikaciji balkanskih zemlja s ostalim dijelovima Europe. Pakt stabilnosti pruža široki okvir za rješavanje tih problema, ali tek inicijative iz regije trebaju dati "krv i meso" tom okviru, naglasio je Želev. Europa će puno pomoći, ali se "mi moramo sami primiti posla i sami rješavati svoje probleme", rekao je, dodajući da ni jedna zemlja u regiji na može sama rješavati i svoje i regionalne probleme, već je potrebna zajednička akcija. Bivši bugarski predsjednik protivi se pristupu prema kojem bi zemlje regije trebale "u paketu ići" prema EU i NATO-u. Po njegovu mišljenju, svaka zemlja treba ići u Europu s vlastitom brzinom i prema vlastitim ekonomskim i političkim potencijalima, što će biti korisnije i za pojedine zemlje i za regiju u cjelini. Želev je najavio i osnivanje regionalnog "think thanka" - Balkanskog političkog kluba - koji bi trebao generirati nove geopolitičke ideje u regiji, podržavati razvojne projekte i lobirati kod međunarodnih financijskih institucija za podršku tim projetima. Klub bi djelovao u okviru Zaklade dr. Željo Želev, a prvi sastanak predviđen je za studeni ove godine. Na njegovim polugodišnjim konferencijama sudjelovat će ugledni političari, javne osobe, akademici i znanstvenici iz balkanskih zemalja. (Hina) dh rb

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙