ZAGREB, 6. lipnja (Hina) - SANTIAGO - Čileanski sud potvrdio je u ponedjeljak da će ukinuti imunitet Augustu Pinochetu kojega uživa kao senator, otvarajući time mogućnost da se bivši čileanski diktator nađe pred sudom zbog optužbi o
kršenju ljudskih prava. Glasovanje 22 suca prizivnog suda u Santiagu, u kojemu je 13 sudaca bilo 'za', a 9 'protiv', nije predstavljalo iznenađenje budući se takva odluka od prošloga mjeseca očekivala. "Čini se nevjerojatnim, no uspjeli smo u tome. Augustu Pinochetu oduzet je imunitet. Danas, nakon 26 godina, pravda je zadovoljena", komentar je Viviane Diaz, čelnice prosvjedne skupine Obitelji za zatočene i nestale. Pinochet, 84, čiji su odvjetnici najavili žalbu Vrhovnome sudu, vladao je Čileom nakon krvavog udara u kojemu je zbačen legalno izabrani predsjednik, socijalist Salvador Allende. Tijekom Pinochetove vladavine, obilježene nezapamćenim lovom na ljevičare, najmanje je 3.000 ljudi ubijeno ili nestalo. Deseci tisuća drugih pobjeglo je iz zemlje. MADRID - Španjolski sudac Baltasar Garzon, koji je pokrenuo sudski progon bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pincheta, obznanio je u ponedjeljak da "uvažava" odluku Prizivnog suda Santiaga o ukidanju parlamentarnog imuniteta generalu, doživotnom senatoru. "Uvijek
ZAGREB, 6. lipnja (Hina) -
SANTIAGO - Čileanski sud potvrdio je u ponedjeljak da će ukinuti
imunitet Augustu Pinochetu kojega uživa kao senator, otvarajući
time mogućnost da se bivši čileanski diktator nađe pred sudom zbog
optužbi o kršenju ljudskih prava. Glasovanje 22 suca prizivnog suda
u Santiagu, u kojemu je 13 sudaca bilo 'za', a 9 'protiv', nije
predstavljalo iznenađenje budući se takva odluka od prošloga
mjeseca očekivala. "Čini se nevjerojatnim, no uspjeli smo u tome.
Augustu Pinochetu oduzet je imunitet. Danas, nakon 26 godina,
pravda je zadovoljena", komentar je Viviane Diaz, čelnice
prosvjedne skupine Obitelji za zatočene i nestale. Pinochet, 84,
čiji su odvjetnici najavili žalbu Vrhovnome sudu, vladao je Čileom
nakon krvavog udara u kojemu je zbačen legalno izabrani
predsjednik, socijalist Salvador Allende. Tijekom Pinochetove
vladavine, obilježene nezapamćenim lovom na ljevičare, najmanje je
3.000 ljudi ubijeno ili nestalo. Deseci tisuća drugih pobjeglo je
iz zemlje.
MADRID - Španjolski sudac Baltasar Garzon, koji je pokrenuo sudski
progon bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pincheta, obznanio je u
ponedjeljak da "uvažava" odluku Prizivnog suda Santiaga o ukidanju
parlamentarnog imuniteta generalu, doživotnom senatoru. "Uvijek
sam uvažavao odluke čileanskog pravosuđa", izjavio je sudac Garzon
u okviru konferencije u Madridu.
RIM - Papa Ivan Pavao Drugi primio je u ponedjeljak ruskog
predsjednika Vladimira Putina, no tijekom njihova razgovora nije
bilo riječi o mogućem Papinu posjetu Moskvi. Putin nije obnovio
poziv Ivanu Pavlu Drugom da posjeti Moskvu koji su već ranije
uputili njegovi prethodnici Jeljcin i Gorbačov. Iako su vatikanski
dužnosnici izjavili da pozivi Putinovih prethodnika i dalje
vrijede i da "vrata ostaju otvorena", odsustvo jasno izrečenog
poziva u današnjim razgovorima ugasilo je nade da će Putinov posjet
biti prelomna točka nakon koje će uslijediti povijesni posjet.
U priopćenju šefa Ureda za tisak Svete Stolice Joaqina Navarra
Vallsa ne spominje se ni riječi o mogućnosti Papina posjeta Moskvi.
U razgovoru između Pape i Putina koji je trajao 30 minuta, posebna
pažnja je bila posvećena "pitanjima razoružanja i međunarodne
situacije", kaže se u priopćenju.
JERUZALEM - "Brzo se približava trenutak istine" za izraelsko-
palestinski mirovni sporazum, izjavila je u ponedjeljak američka
državna tajnica Madeleine Albright u Jeruzalemu, prvog dana svoje
trodnevne turneje po Bliskom istoku. "Iskreno mislim da sada
postoji mogućnost okončanja sukoba", naglasila je Madeleine
Albright tijekom zajedničke tiskovne konferencije s izraelskim
premijerom Ehudom Barakom. "Pokušavano uhvatiti povijesnu priliku
postizanja izraelsko- palestinskog sporazuma o stalnom statusu i
tako tretirati srž arapsko-izraelskog sukoba", rekla je Albright.
MADRID - Nekoliko tisuća ljudi, među kojima i šef španjolske vlade
Jose Maria Aznar, odali su u ponedjeljak u Španjolskoj posljednju
počast posljednjoj žrtvi baskijske separatističke organizacije
ETA. Od Duranga u blizini Bilbaoa, gdje je u nedjelju ubijen gradski
vijećnik Jesus Maria Pedrosa Narodne stranke (PP), do Madrida,
Sevilje, Barcerlone, Bilbaoa, u cijeloj zemlji okupile su se na
mirnom prosvjedu tisuće ljudi kako bi pokazale svoju osudu
atentata. Vođa PP-a i šef španjolske vlade Aznar vodio je
manifestaciju koju je sazvala njegova stranka u Durangu nakon
pogreba. Jesus Maria Pedrosa (57) je sedmi dužnosnik PP ubijen
nakon što je ta politička formacija preuzela vlast u Madridu 1996.
Njega je u nedjelju hicem u glavu ubila nepoznata osoba u središtu
Duranga.
WASHINGTON - Sjedinjene Države osudile su u ponedjeljak ubojstvo
Jesusa Marie Pedrosa, za što su okrivile baskijsku separatističku
organizaciju ETA. "Počinitelji ovoga strašnog zločina, u kojemu je
usred dana metkom u glavu ubijen Pedrosa, moraju biti dovedeni pred
sud", rekao je glasnogovornik State Departmenta Philip Reeker.
LONDONDERRY - Političko krilo IRA-e, Sinn Fein osvojio je u
ponedjeljak prvo gradonačelničko mjesto u posljednjih 80-tak
godina otkako je došlo do podjele. Cathala Crumleya (41),
političara s republikanskim backgroundom koji se proteže sve do
njegove 18. godine kada je bio osuđen za pripadnost IRA-i, izabralo
je u ponedjeljak gradsko vijeće Londonderryja za gradonačelnika,
unatoč protivljenju protestanata koji zagovaraju veze Sjeverne
Irske s Britanijom. Londonderry, grad s većinskom katoličkom
populacijom, drugi je po veličini grad Sjeverne Irske nakon
Belfasta.
ANKARA - Snažan potres pogodio je u utorak ujutro glavni grad Turske
Ankaru, ali zasad nema izvješća o mogućim žrtvama ili većim
materijalnim štetama. Novinska agencija Anatolija prenijela je
izjavu Kriznog centra turskog premijera u kojoj se navodi da je
potres bio jačine 5,9 stupnjava po Richteru i da je imao epicentar u
regiji Cankiri. U potresu, koji je trajao 30-tak sekundi, padale su
slike sa zidova i nastale su pukotine na brojnim kućama u Ankari.
Televizijska potaja NTV javila je da se potres osjetio i u području
Crnog mora, te u gradovima Zonguldaku, Kayseriju i Corumu u
središnjoj pokrajini Anatoliji.
PARIZ - Francuski predsjednik Jacques Chirac izjasnio se u
ponedjeljak navečer za ustavnu reformu kojom bi se mandat šefa
države smanjio sa sadašnjih sedam na pet godina. Chirac je izjavio
da u tom pogledu postoji suglasnost između njega i premijera
Lionela Jospina, da će njihova usaglašena inicijativa o skraćenju
predsjedničkog mandata ući odmah u parlamentarnu proceduru, a da je
on osobno sklon i raspisivanju referenduma o tom pitanju tijekom
ove jeseni.
PRIŠTINA - Unatoč pozivima civilnog upravitelja UN-a na Kosovu
Bernarda Kouchnera da zapadne zemlje, posebice Njemačka i
Švicarska, uspore povratak izbjeglica na Kosovo, u ponedjeljak su
ove zemlje počele masovniji nasilan povratak kosovskih izbjeglica.
U prištinsku zračnu luku danas je iz Švicarske stiglo 174
izbjeglica, a iz Njemačke njih 186. Kako je najavljeno, idućih dana
predviđa se nastavak povratka Albanaca iz ove dvije zemlje.
Njemačka je objavila da ima oko 150 tisuća kosovskih izbjeglica
koji se trebaju vratiti na Kosovo, dok se iz Švicarske očekuje
povratak još najmanje 20 tisuća izbjeglica.
TALIN - Njemački kancelar Gerhard Schroeder izjavio je u
ponedjeljak tijekom posjeta Estoniji da će Njemačka dati poticaj
ulasku baltičkih zemalja u Europsku uniju što je prije moguće, ne
navodeći vremenski okvir za to. "Proširenje Europske unije u
njemačkom je interesu, ali i u interesu svih drugih. No EU mora biti
u mogućnosti prihvatiti nove članove", rekao je Schroeder nakon
sastanka s estonskim premjerom Martom Laarom.
WASHINGTON - Izaslanik čečenskog separatističkog predsjednika
Aslana Mashadova predstavio je u ponedjeljak u Washingtonu
"mirovne prijedloge" za uspostavu mira s Rusijom koji predviđaju
trenutačni prekid vatre i pokretanje političkih pregovora. Ilias
Ahmadov, koji obavlja dužnost 'ministra vanjskih poslova' Aslana
Mashadova, objasnio je da je taj plan na dvije stranice poslan
američkoj državnoj tajnici Madeleine Albright koja se trenutačno
nalazi na turneji po Bliskom istoku. Mashadov je već u travnju
predao Kremlju mirovne prijedloge koji su trebali biti popraćeni
prekidom vatre i pregovorima, što nije uspjelo.
SKOPJE - Makedonija je u ponedjeljak priopćila da su dva njena
graničara ranjena snajperskim hicima iz susjednog Kosova. Incident
se dogodio u blizini graničnog prijelaza Blace nakon što je patrola
graničara primjetila dvije osobe koje su ilegalno ušle oko 50
metara na makedonski teritorij, priopćili su izvori ministarstva
obrane. U priopćenju se navodi da su dvije osobe pobjegle nazad na
Kosovo nakon što je makedonska vojska na mjesto incidenta poslala
drugu patrolu. Dva graničara nisu teže ranjena i njihovo stanje je
stabilno, priopćilo je ministarstvo obrane.
BAGDAD - Irak je ispalio u ponedjeljak rakete zemlja-zrak na
američke i britanske lovce koji su nadlijetali jug zemlje, izjavio
je jedan vojni glasnogovornik u Bagdadu. "Neprijateljski borbeni
zrakoplovi su pobjegli nakon napada DCA i iračkih raketa", izjavio
je glasnogovornik, prenosi službena iračka agencija INA. On je
naveo da su američki i britanski zrakoplovi u ponedjeljak
nadlijetali pokrajine na jugu zemljete da je do sada britansko i
američko zrakoplovstvo izvelo 21.645 uzleta nakon završetka
kampanje masovnih udara sredinom prosinca 1998. godine.
BRUXELLES - Europska komisija je u ponedjeljak pozdravila objavu
Ukrajine da će do prosinca zatvoriti havariranu nuklearnu centralu
Černobil. U zajedničkom priopćenju predsjednika Komisije Romana
Prodija i povjerenika za vanjske odnose Chrisa Pattena njih su
dvojica izjavili da su "oduševljeni" odlukom ukrajinskih vlasti.
Odluka o zatvaranju centrale, čiji je reaktor eksplodirao 1986.,
objavljena je u ponedjeljak poslijepodne prilikom posjeta Ukrajini
američkog predsjednika Billa Clintona.
MOSKVA - Ekološka skupina Greenpeace u ponedjeljak je osudila i
Ukrajinu i zapadne države zato što su do prosinca odobrili rad
nuklearnoj elektrani u Černobilu. Nakon susreta s američkim
kolegom Billom Clintonom, ukrajinski je predsjednik Leonid Kučma
objavio da se ta nuklearka, mjesto na kojem se prije 14 godina
dogodila najteža civilna nukelarna katastrofa, zatvoriti 15.
prosinca. Ukrajina se već prije obvezala skupini G7, u kojoj je
sedam industrijski najrazvijenijih država svijeta, da će
černobilsku nuklearku zatvoriti do 2000., ali nije uspjela obaviti
to u roku.
(Hina) dv