ZAGREB, 5.lipnja (Hina)ZAGREB - Ministrica vanjskih poslova Luksemburga Lydia Polfer u Hrvatsku je došla kako bi se informirala o ovdašnjoj situaciji, ali i prenijela potporu svoje vlade naporima hrvatske vlade pri jačanju
demokracije, rečeno je u ponedjeljak u Zagrebu tijekom izjave za novinare koju je ministrica Polfer dala zajedno s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom.Jednodnevni posjet Lydie Polfer prvi je službeni posjet nekog člana vlade Luksemburga Hrvatskoj, što je ministar Picula ocijenio "uklanjanjem još jedne bijele pjege" na karti Europe na kojoj hrvatska vanjska politika nije bila nazočna posljednjih godina.Ministar Picula tijekom razgovora svoju je sugovornicu "obavijestio o svemu što je Hrvatska učinila u protekla četiri mjeseca kako bi ohrabrila Europsku uniju da bude prisutnija u Hrvatskoj i u političkom i u gospodarskom smislu, odnosno da otvori proces pregovaranja s RH o pridruživanju", te je istodobno, kako je rekao, iskoristio priliku upoznati se s time kako Luksemburg gleda na prilike koje vladaju u ovom dijelu Europe.Ministrica Polfer je rekla kako je s hrvatskim kolegom razgovarala i o konkretnim projektima u kojima bi njezina zemlja mogla financijski sudjelovati, osobito glede povratka izbjeglica i
ZAGREB, 5.lipnja (Hina)
ZAGREB - Ministrica vanjskih poslova Luksemburga Lydia Polfer u
Hrvatsku je došla kako bi se informirala o ovdašnjoj situaciji, ali
i prenijela potporu svoje vlade naporima hrvatske vlade pri jačanju
demokracije, rečeno je u ponedjeljak u Zagrebu tijekom izjave za
novinare koju je ministrica Polfer dala zajedno s hrvatskim
ministrom vanjskih poslova Toninom Piculom.
Jednodnevni posjet Lydie Polfer prvi je službeni posjet nekog člana
vlade Luksemburga Hrvatskoj, što je ministar Picula ocijenio
"uklanjanjem još jedne bijele pjege" na karti Europe na kojoj
hrvatska vanjska politika nije bila nazočna posljednjih godina.
Ministar Picula tijekom razgovora svoju je sugovornicu
"obavijestio o svemu što je Hrvatska učinila u protekla četiri
mjeseca kako bi ohrabrila Europsku uniju da bude prisutnija u
Hrvatskoj i u političkom i u gospodarskom smislu, odnosno da otvori
proces pregovaranja s RH o pridruživanju", te je istodobno, kako je
rekao, iskoristio priliku upoznati se s time kako Luksemburg gleda
na prilike koje vladaju u ovom dijelu Europe.
Ministrica Polfer je rekla kako je s hrvatskim kolegom razgovarala
i o konkretnim projektima u kojima bi njezina zemlja mogla
financijski sudjelovati, osobito glede povratka izbjeglica i
promicanja pomirbe i suživota među pripadnicima različitih
zajednica.
Ministricu Polfer trebao bi tijekom poslijepodneva primiti i
hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
DEN HAAG - Predstavnik EU-a za vanjsku politiku Javier Solana i
nizozemski premijer Wim Kok prihvatili su u ponedjeljak ideju
francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca o summitu zemalja članica
EU-a i zemalja bivše Jugoslavije.
"Jedina informacija kojom raspolažemo na ovom stupnju je izjava o
mogućnosti održavanja takvog susreta na vrhu. Načelno to je dobra
ideja", rekao je Solana nakon razgovora s Kokom.
"Nisam još obaviješten o pojedinostima tog prijedloga. Ne mogu dati
točan komentar o tome što Chirac ima u svojoj glavi", rekao je pak
Kok.
"On će vjerojatno o tome govoriti u budućnosti posebice na
skorašnjem europskom summitu 19. i 20. lipnja u Feiri (Portugal),
ali ideja da se približimo zemljama i vladama u regiji je dobra",
dodao je nizozemski premijer.
LJUBLJANA - Ministri vanjskih poslova Cipra, Češke, Estonije,
Mađarske, Poljske i Slovenije na svom su sastanku održanom u
ponedjeljak na Brdu kod Kranja u zajedničkoj izjavi pozvali
Europsku uniju da što prije zaključi svoje institucionalne reforme
kako bi već početkom 2003. godine mogla primiti prve države iz te
skupine u svoje punopravno članstvo.
U izjavama nakon sastanka upozorili su da bi odgoda procesa širenja
i ujedinjenja Europe mogla izazvati val euroskepticizma i
antieuropskih pojava, što bi imalo političke posljedice i u
sadašnjim državama-članicama.
"Pozivamo države-članice EU da se proširenje izvede u skladu sa
zaključcima sas sastanaka na vrhu u Luxembourgu i Helsinkiju.
Napredak svake kandidatkinje u pregovorima o učlanjenju potrebno
je ocijeniti istim kriterijima, a svaku zemlju procijeniti po
njezinim vlastitim zaslugama" - rečeno je u izjavi koju su tijekom
svog drugog sastanka prihvatili ministri zemalja-kandidatkinja
koje su pregovore s EU otpočele nakon summita "petnaestorice" u
Luxembourgu prije dvije godine.
BUKUREŠT - Rumunjska i Bugarska u ponedjeljak su potpisale sporazum
o izgradnji drugoga mosta preko Dunava, potičući regionalnu
suradnju i trgovinu između jugoistočne i središnje Europe cestom
koja zaobilazi SRJ koja je pod sankcijama.
Novi će most povezivati rumunjsku luku Kalafat s bugarskim gradom
Vidinom .
Procijenjeni su troškovi oko 190 milijuna eura, a osigurat će ih
Bugarska preko stranih kredita koji dolaze uglavnom od EU-a. Cijeli
je projekt pokrenula Bugarska.
Jedini postojeći most na Dunavu između Rumunjske i Bugarske star je
44 godine.
RIM - Ruski predsjednik Vladimir Putin doputovat će u ponedjeljak u
dvodnevni posjet Italiji namijenjen jačanju bilateralnih veza i
mogućem utiranju puta za posjet pape Ivana Pavla II. Moskvi.
Putin će odmah nakon dolaska u Rim (oko 14,30 sati) razgovarati s
talijanskim premijerom Giulianom Amatom. Po diplomatskim
najavama, Rim želi iskoristiti činjenicu da je Putinov prvi posjet
inozemstvu nakon inauguracije upravo dolazak u Rim. Italija je
trenutačno treći ruski vanjskotrgovinski partner, ne računajući
zemlje ZND-a.
Nakon sastanka s Amatom ruski će predsjednik produžiti u Vatikan
gdje će ga primiti poglavar Rimokatoličke crkve. Papa je za Putina
napravio rijetku iznimku i primit će ga u 18,30 sati, iako se
čelnici država s njim najčešće sastaju ujutro. Neki analitičari u
takvom potezu prepoznaju žarku Papinu želju da posjeti Rusiju. Papa
već ima Putinov poziv, imao ga je i od prethodnog ruskog
predsjednika, ali je za posjet Moskvi nužna i privola patrijarha
Ruske pravoslavne crkve Alekseja Drugog, koje zasad nema.
JERUZALEM - Njemački ministar vanjskih poslova Joschka Fischer
izjavio je u ponedjeljak u Jeruzalemu da je njegova država spremna
ponuditi azil za 400 pripadnika Južnolibanonske vojske (SLA),
bivših saveznika Izraela u južnom Libanonu.
Fischer, koji je u službenom posjetu Izraelu i autonomnim
palestinskim teritorijima do utorka, izjavio je to novinarima
nakon jednosatnog sastanka sa svojim kolegom Davidom Levyjem.
Na pitanje novinara je li istina da Njemačka nudi azil za 400
pripadnika SLA, Fischer je odgovorio: "Da, to mogu potvrditi.
Uvijek smo spremni pomoći našim prijateljima".
BELFAST - Sjevernoirska skupština održava u ponedjeljak svoju prvu
sjednicu u četiri mjeseca u ozračju u kojem krhka koalicija
pokušava tu britansku provinciju nakon više desetljeća vratiti
mirnom životu.
Napetosti oko nazočnosti Sinn Feina u sjevernoirskoj vladi mogle bi
se ponovno uzburkati nakon što su pripadnici tvrdolinijaške
probritanske Protestantske stranke priopćili kako žele da se
britanska zastava na određene prigodne dane vijori na javnim
zgradama.
U atmosferi u kojoj su probritanske protestantske i proirske
katoličke stranke podijeljene oko reforme policijskih snaga i
drugih tema ispunjenih emotivnim nabojem, Demokratska
unionistička stranka (DUP) objavila je da želi razrješenje sukoba
oko zastave za sva vremena.
MOSKVA - Ruski su zrakoplovi snažno pojačali zračne udare na južnu
Čečeniju nekoliko mjeseci nakon što je tamošnji sukob, po tvrdnjama
ruske strane, dobiven, izvješćuju u ponedjeljak službeni izvori.
Agencija Interfax javila je, navodeći izvore u ruskom vojnom
zapovjedništvu, da je nad pobunjeničkim područjem izvedeno gotovo
100 borbenih letova, što je jednako velik broj kao i tijekom vrhunca
borbi u prosincu i siječnju.
U ožujku Rusija je objavila da su gotovo završene vojne operacije na
tlu Čečenije. No, učestalo pristižu izvješća o ruskim žrtvama u
napadima pobunjenika, a prošloga su tjedna ruske vlasti
izvijestile da su pokrenule udare na pobunjenike u planinama
čečenskoga juga.
Međutim, po tvrdnjama ruskoga glasnogovornika za čečenski sukob
Alekseja Vasina, nema mjesta tvrdnjama da se rat ponovno
razbuktava.
LONDON - Britanski premijer Tony Blair imenovao je u ponedjeljak
jednog od najviših britanskih diplomata vladinim koordinatorom za
europsku politiku.
Sir Stephen Wall, britanski veleposlanik pri Europskoj uniji u
Bruxellesu, nalazit će se na čelu Tajništva za europske poslove,
koje blisko surađuje s Blairovim timom u Downing streetu.
"On će biti jedan od najvažnijih savjetnika premijeru i ostalim
ministrima", rekao je Blairov glasnogovornik.
On je opovrgnuo da u vladi postoji neslaganje oko politike prema
uvođenju eura ili da se europska politika Velike Britanije
promijenila na bilo koji način.
KIJEV - Američki predsjednik Bill Clinton u ponedjeljak je stigao u
Kijev, posljednju etapu njegove europske turneje, tijekom koje bi
ukrajinske vlasti morale objaviti točan datum zatvaranja centrale
u Černobilu.
Clinton je stigao iz Moskve sa sastanka na vrhu s Vladimirom Putinom
koji nije donio velike rezultate budući da se dvojica predsjednika
nisu uspjela složiti oko osjetljivog pitanja proturaketnog
obrambenog sustava koji žele postaviti Amerikanci.
Tijekom petosatnog posjeta Ukrajini Clinton bi s ukrajinskim
predsjednikom Leonidom Kučmom, osim o centrali u Černobilu, trebao
razgovarati o nizu drugih pitanja, poput gospodarskih reformi,
proširenja NATO-a i borbe protiv korupcije.
TEL AVIV - Američka državna tajnica Madeleine Albright stigla je u
ponedjeljak na Bliski istok nadajući se da će nagovoriti Izraelce i
Palestince na mirovni dogovor prije nego američki predsjednik Bill
Clinton za sedam mjeseci napusti položaj.
Izraelski dužnosnici kazali su da se nadaju da će Albright, koja
dolazi iz Moskve u kojoj je bila s američkim predsjednikom, tijekom
dvodnevna boravka otvoriti put za summit trojice lidera do kraja
mjeseca u Sjedinjenim Državama.
Za leta u Izrael visoki američki dužnosnik kazao je novinarima da će
Albright "utvrditi da li postoje načini, čak i u kratko vrijeme, za
smanjenje razlika koje postoje u pregovorima o okvirnom
sporazumu".
(Hina) sv