ZAGREB, 3. lipnja (Hina) SARAJEVO - Počiniteljima zločina u Ahmićima treba suditi u Bosni i Hercegovini ili u Den Haagu, a u Hrvatskoj će se suditi onima koji su zločince pokušali prikriti, izjavio je hrvatski predsjednik Stipe Mesić
za televiziju BiH. U izjavi koja je u subotu emitirana u središnjem dnevniku TV BiH, predsjednik Mesić je istaknuo kako je nedvojbeno da su ratni zločin nad Bošnjacima Ahmića počinile osobe koje su državljani BiH pa im ta zemlja treba i suditi, a sudski proces se eventualno može održati i pred Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY). "Četiri osobe spomenute su u dopisu što ga je gospođa Đurđa Šušak uputila predsjedniku Republike godinu dana nakon zločina u Ahmićima. Koliko je stvarno osoba sudjelovalo u tom zločinu trebao bi utvrditi sud", komentirao je za TV BiH predsjednik Mesić nedavno objavljivanje tajnih dokumenata HIS-a o zbivanjima u Ahmićima u hrvatskom tisku. Odgovarajući na pitanje je li hrvatsko Ministarstvo unutarnjih poslova poduzelo mjere kako bi pronašlo osobe spomenute u ovim dokumentima, Mesić je kazao kako "misli da nema niti jednog razloga da se za taj zločin sudi u Hrvatskoj. Radi se o zločinu koji je počinjen u BiH, radi se o građanima BiH koji su počinili taj zločin i
ZAGREB, 3. lipnja (Hina)
SARAJEVO - Počiniteljima zločina u Ahmićima treba suditi u Bosni i
Hercegovini ili u Den Haagu, a u Hrvatskoj će se suditi onima koji su
zločince pokušali prikriti, izjavio je hrvatski predsjednik Stipe
Mesić za televiziju BiH.
U izjavi koja je u subotu emitirana u središnjem dnevniku TV BiH,
predsjednik Mesić je istaknuo kako je nedvojbeno da su ratni zločin
nad Bošnjacima Ahmića počinile osobe koje su državljani BiH pa im ta
zemlja treba i suditi, a sudski proces se eventualno može održati i
pred Međunarodnim sudom za ratne zločine (ICTY). "Četiri osobe
spomenute su u dopisu što ga je gospođa Đurđa Šušak uputila
predsjedniku Republike godinu dana nakon zločina u Ahmićima.
Koliko je stvarno osoba sudjelovalo u tom zločinu trebao bi
utvrditi sud", komentirao je za TV BiH predsjednik Mesić nedavno
objavljivanje tajnih dokumenata HIS-a o zbivanjima u Ahmićima u
hrvatskom tisku.
Odgovarajući na pitanje je li hrvatsko Ministarstvo unutarnjih
poslova poduzelo mjere kako bi pronašlo osobe spomenute u ovim
dokumentima, Mesić je kazao kako "misli da nema niti jednog razloga
da se za taj zločin sudi u Hrvatskoj. Radi se o zločinu koji je
počinjen u BiH, radi se o građanima BiH koji su počinili taj zločin i
radi se o žrtvama koje su opet građani BiH. Za mene postoje samo
dvije mogućnosti - suđenje u BiH ili u Den Haagu. Ne vidim niti jedan
razlog zašto bi se trebalo suditi u Hrvatskoj osim što se treba
suditi onima koji su skrivali zločin i na određeni su način krivi
što ti zločinci nisu izvedeni pred lice pravde".
BERLIN - Četrnaest čelnika lijevog centra, uključujući američkog
predsjednika Billa Clintona, složilo se nakon "summita
reformatora" u Berlinu u subotu da se država treba udružiti sa
silama tržišne ekonomije kako bi stvorila uvjete za punu
zaposlenost i socijalnu pravdu. U tekstu završne izjave navodi se
da su za financijska tržišta potrebni institucionalni okviri,
uključujući propise i kompanijske kodekse rukovođenja."Vjerujemo
da tržišne ekonomije moraju biti udružene sa socijalnim
odgovornostima kako bi se stvorili uvjeti za dugoročan rast,
stabilnost i punu zaposlenost", navodi se u izjavi. Na ovom
summitu, čiji je domaćin bio njemački kancelar Gerhard Schroeder,
nazočili su i čelnici pet od sedam industrijski najrazvijenijih
zemalja svijeta (G7).
BERLIN - Za trajanja sastanka na vrhu 14 svjetskih čelnika,
crnogorski se predsjednik Milo Đukanović sastao u subotu u Berlinu
s američkom državnom tajnicom Madeleine Albright. Washington je
objavio da je sigurnost Crne Gore od vitalnoga interesa. SAD tu malu
jugoslavensku republiku smatra modelom za mogući budući izgled
Jugoslavije, nakon odlaska Slobodana Miloševića. Prozapadni
crnogorski predsjednik Đukanović zahvalio je državnoj tajnici
Albright na sastanku o stanju na Balkanu. "Ja smatram da je to vrlo
važno", odgovorila mu je Madeleine Albright pred novinarima na
početku razgovora.
BERLIN - Njemački ministar obrane Rudolf Scharping zauzeo se u
subotu za usku suradnju Sjedinjenih Država i njezinih europskih
partnera u NATO-z u odnosima prema Moskvi, posebice glede
razoružanja. "Čvrsto transatlantsko partnerstvo i zadržavanje
zajedničkog političkog pristupa SAD i njihovih europskih partnera
su važni preduvjeti za uspjeh suradnje s našim ruskim susjedom",
rekao je Scharping na konferenciji o NATO-u u Berlinu.
"Budućnost kontrole nuklearnog oružja i neširenje nuklearnog
oružja predstavljaju bitne političke zadatke koji zahtijevaju
aktivno i odlučno transatlantsko partnerstvo", dodao je naglasivši
da je to posebno slučaj u okviru rasprave o sustavu proturaketne
obrane kojeg Sjedinjene Države namjeravaju postaviti.
MOSKVA - Američki predsjednik Bill Clinton doputovao je u subotu u
Moskvu na sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na
kojem će vjerojatno glavna tema biti alternativa američkom
proturaketnom sustavu koju je predložio ruski vođa.
Clinton je doputovao u Moskvu, u pretposljednju etapu svoje
jednotjedne europske turneje. Prvi službeni razgovor imat će u
nedjelju u Kremlju. Očekuje se da će glavna tema biti američki
zahtjevi da se revidira Sporazum o protubalističkim raketama (ABM)
iz 1972. godine kako bi mogli uspostaviti novi obrambeni
proturaketni štit na Aljasci. Putin je u intevjuu televizijskoj
postaji NBC izjavio da će ponuditi alternativu američkom
proturaketnom sporazumu, kojem se Rusija snažno protivi.
Iako će pitanja o kontroli naoružanja dominirati summitom, dvojica
predsjednika će razgovarati i o ruskom gospodarstvu, ratu u
Čečeniji, stanju na Balkanu i ostalim kriznim točkama.
Clinton će napustiti Moskvu u ponedjeljak nakon govora u ruskom
parlamentu i tako postati prvi američki predsjednik koji se obratio
ruskim parlamentarcima.
MOSKVA - Šef ruskih strateških nuklearnih snaga general Vladimir
Jakovljev izjavio je u subotu da "je potreban dijalog sa
Sjedinjenim Državama" jer će u suprotnom to dovesti do "nuklearne
anarhije".
"Unatoč određenim sukobima sa SAD-om treba razgovarati jer nema
drugog izbora", izjavio je general u razgovoru za poslovni list
Komersant, objavljen nekoliko sati prije dolaska američkog
presjednika Billa Clintona u Moskvu na summit s ruskim kolegom
Vladimirom Putinom. Prema tom vojnom dužnosniku "prekid razgovora
bi imao nepredvidivih posljedica" jer "to može promijeniti cijeli
sustav kontrole nuklearnog naoružanja".
MOSKVA - Rusija je u subotu priopćila da je odluka Međunarodnog suda
za ratne zločine da se ne provodi istraga oko zračnih udara NATO-a
na Jugoslaviju u proljeće 1999. godine politički pristrana.
"Ovo nije prvi puta da je sud zažmirio na slučajeve u kojima je druga
strana u nekom sukobu prekršila norme međunarodnog humanitarnog
prava", kaže se u priopćenju ministarstva vanjskih poslova.
Glavna tužiteljica haaškog suda Carla Del Ponte u petak je izjavila
da, iako su neke greške počinjene, ne vjeruje da postoje razlozi za
otvaranje istrage glede navodnih ratnih zločina koje je počinio
NATO.
JERUZALEM - Izraelsko-palestinski pregovori su obustavljeni na tri
dana kako bi pregovarači mogli konzultirati svoja vodstva, objavio
je u subotu jedan palestinski dužnosnik. "Danas neće biti
pregovora, kao ni sljedeća dva dana", rekao je taj dužnosnik,
javlja AFP.
Ti pregovori o finalnom statusu okupiranih teritorija vode se od
četvrtka negdje u Izraelu, ali još ništa nije procurilo o njihovom
tijeku. Američku državnu tajnicu Madeleine Albright očekuju u
ponedjeljak u toj regiji kako bi pokušala dati poticaj tim
pregovorima, nakon susreta američkog predsjednika Billa Clintona i
izraelskog premijera Ehuda Baraka u četvrtak u Lisabonu.
JOLO - Deset stranih novinara koji su pratili talačku krizu na jugu
Filipina, postali su sami taoci islamističke skupine Abu Sayyef i
morali su za slobodu platiti milijun pesosa (25.000 dolara)
otkupnine. Reporteri koji su svi radili za njemačke medije, oteti
su u petak dok su pratili liječnički konvoj filipinske vlade prema
mjestu gdje pobunjenici drže 21 taoca, među kojima 10 stranih
turista. Policija navodi da su pobunjenici isprva tražili milijun
dolara za oslobođenje novinara među kojima je bilo sedam Nijemaca,
jedan Francuz, jedan Australac i jedan Danac, a kasnije su spustili
cijenu na 25.000 dolara.
Nakon što su oslobođeni, novinari su odustali od posjeta taocima
unatoč dozvoli koju im je dala skupina Abu Sayyef nakon plaćene
otkupnine. Desetorica novinara su također ostali bez gotovine,
satelitskih telefona, satova, cipela i drugih vrijednih predmeta.
ASMARA - Gotovo 1,5 milijuna Eritrejaca trenutačno je pogođeno
ratom i sušom, prema podacima Povjerenstva eritrejske vlade za
pomoć izbjeglicama (ERREC), dok zapadne humanitarne udruge ne mogu
na terenu potvrditi te podatke. U vladinu dokumentu izrijekom se
spominju područja u zonama sukoba koja su gotovo opustjela jer je
stanovništvo izbjeglo zbog sukoba sa susjednom Etiopijom te zbog
gladi. U dokumentu se pritom podsjeća da je to više od četvrtine
stanovništva Eritreje koja ima nešto manje od 4 milijuna
stanovnika. Brojke nisu, međutim, potvrđene iz neovisnih izvora.
"Imamo vrlo ograničen pristup izbjeglicama, a vlasti nam ne
dopuštaju da na terenu provedemo ozbiljne procjene,", kazao je
djelatnik jedne zapadne humanitarne udruge", koji je želio ostati
neimenovan.
(Hina) rt