FINANCIJSKI BILTEN 25. SVIBNJA - 01. LIPNJA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 25. svibnja - 01. lipnja 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada o prodaji tvrtke 8. Sabor prihvatio povećanje trošarina 9. Sabor: Tko može podnijeti zahtjev za obnovu postupka pretvorbe 10. Fižulić: Privatizacijom u hrvatskoj nije ostvaren niti jedan cilj 11. Pula: Svečano otvoren 5. simpozij hrvatskih računovođa 12. TPA-Zagreb venture capital forum u rujnu u Zagrebu 13. Statistika 14. Uvjeti kreditiranja građana i pravnih osoba 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 25. V 29.300.000 28.300.000 10,75 % 221.000.000 26. V 13.000.000 13.000.000 8,34 % 146.000.000 29. V 4.500.000 4.500.000 9,77 % 133.510.000 31. V 29.950.000 29.950.000 9,38 % 136.951.000 01. VI 25.630.000 25.630.000 8,48 % - Dnevni prosjek 20.476.000 20.276.000 9,34 % 159.365.000 Izuzetno dobra ponuda, te značajno smanjenje cijene novca, osnovna su karakteristika ovotjednog trgovanja na Tržištu novca. Naime, vrlo dobra ponuda novca, posebice u noćnom ali i u dnevnom trgovanju, omogućila je snižavanje kamatne stope na najnižu ikad zabilježenu razinu. U petak je tako, u noćnom trgovanju, vrlo dobra ponuda te slaba potražnja za posljedicu imala snižavanje kamatne stope na razinu od samo četiri posto, što je najniža razina ikad zabilježena na Tržištu novca. I u dnevnom je trgovanju ponuda novca bila izuzetno dobra, te je u srijedu dosegla čak 100 milijuna kuna. To je pak omogućilo korisnicima da zatraže smanjenje kamatne stope na već ranije uzete pozajmice ili pak da uzmu nove jeftinije kredite te vrate ranije uzete "skupe" novce. Kako bilo, cijena novca osjetno je pala. Tako su novi opozivni krediti odobravani po kamati od šest do deset posto, dok se cijena ranije uzetih kredita snižavala na razine od deset do sedam posto. Pritom je prosječna kamatna stopa ovoga tjedna iznosila 9,34 posto što je u odnosu na tjedan ranije gotovo 21 posto ili 2,46 postotnih bodova manje. Uz trgovinu novcem na sekundarnom se tržištu trgovalo i blagajničkim zapisima Hrvatske narodne banke, te je ugovorena kupoprodaja u iznosu od osam milijuna kuna. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke upisani su zapisi u iznosu od 164,8 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 8,00 posto, upisani su zapisi u iznosu od 105,2 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,00 posto, upisani su zapisi u iznosu od 54,6 milijuna kuna. Na rok od 182 dana upisano je pet milijuna kuna zapisa, uz kamatnu stopu od 10,00 posto. Od 31. svibnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 2,025 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 29. svibnja do 01. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 230 230 230 115.000 Pliva 470 491 480 3.359.601 Podravka 140 154,50 154 1.761.431 Varaždinska banka 305 305 305 1.605.215 Zagrebačka banka 0 1.340 1.375 1.350 1.063.666 Arenaturist 67 70 70 28.289 Elka 65 65 65 65.000 Istraturist 43 44 44 8.055 Karlovačka pivovara 370 370 370 37.000 Končar 65 65 65 339.170 Kraš 180 260 250 698.233 Privredna banka 75 79 75 38.881 Riječka banka 126 135 133 404.359 Riviera 79 82 79 181.640 Supetrus Hoteli 90 90 90 17.186.670 Štedionica Sonic 900 900 900 6.300 Varteks 29 29 29 111.331 Zagrebačka banka E 750 835 800 1.090.810 28.100.654 Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 28,1 milijun kuna, ponajviše zahvaljujući trgovi dionicama Supetrus hotela (17,1 milijun), Plive (3,3 milijuna), Podravke (1,7 milijuna), Varaždinske banke (1,6 milijuna), običnim dionicama Zagrebačke banke te onima serije E (više od po milijun kuna). Inače, aktivno je bilo 18 dionica, a pritom je većina njih dobila na vrijednosti. Najviše je ovoga tjedna profitirala dionica Štedionice Sonic. Naime, cijena joj je porasla čak 500 kuna ili 125 posto. Značajnije je, 150 kuna, poskupila dionica Zagrebačke banke serije E. Slijedila ju je, s dobitkom od 80 kuna, dionica Kraša. Cijena pak Podravkine dionice porasla je 12 kuna. Dionica Dalmatinske banke skuplja je deset, a Privredne banke Zagreb devet kuna. Rast cijene od pet kuna zabilježila je dionica Arenaturista, dok je cijena dionice Riječke banke viša četiri kune. Na kraju liste dobitnica, s dobitkom od jedne kune, našla se dionica Riviere. Na listi gubitnica, neslavno vodeće mjesto, s gubitkom od 11 kuna, zauzela je dionica Istraturista. Slijedile su je, s padom cijene od deset kuna, obična dionica Zagrebačke banke te Karlovačke pivovare. Na kraju se liste gubitnica našla dionica Plive. Naime, cijena joj je potonula četiri kune. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, CROBEX indeks porastao je ovoga tjedna 15 bodova te sada iznosi 879 bodova. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 29. svibnja do 01. lipnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Bilo 70 70 70 5.530 Ericsson-Tesla 189 197 189 138.826 Geoprojekt 157 157 157 1.169.650 Gorica 112,70 112,70 112,70 458.012 Sučani Hvar 26 27 27 6.543 Tankerska plovidba 103 103 103 618 PIF Dom 21,36 21,90 21,36 684.932 PIF Expandia 22,08 22,78 22,08 262.501 PIF Pleter 11,88 12,20 12,03 69.274 PIF Slavonski 10,16 10,35 10,16 48.216 PIF Sunce 8,90 9,10 8,95 67.178 PIF Sred. nac. 14,30 14,55 14,40 147.953 PIF Velebit 14,20 14,96 14,35 358.060 3.426.304 Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 3,4 milijuna kuna, a aktivno je bilo 13 dionica. Pritom je većina njih izgubila na vrijednosti. Najviše je, deset kuna, pojeftinila dionica Bila iz Đurđevca. Slijedila ju je, s gubitkom od devet kuna, dionica Ericsson-Tesle. Cijena pak dionice Tankerske plovidbe niža je sedam kuna. I dionice svih sedam PIF-ova ovoga su tjedna izgubile na vrijednosti. Tako je dionica Dom fonda pojeftinila 99, a Velebita 75 lipa. Cijena pak dionice Expandia fonda pala je 69, a Središnjeg nacionalnog fonda 58 lipa. Cijenu nižu za 45, odnosno 44 lipe, zabilježile su dionice fonda Sunce te Slavonskog fonda. Na kraju liste gubitnica, s gubitkom od šest lipa, našla se dionica fonda Pleter. Jedina ovotjedna dobitnica bila je dionica Geoprojekta. Naime, cijena joj je porasla 57 kuna ili 57 posto. Zahvaljujući padu cijena većine dionica, VIN indeks potonuo je 17 bodova te se spustio ispod razine od 400 bodova. Tako on ovoga tjedna iznosi 398 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 25. svibnja 01. lipnja Promjena u % New York/DJIA 10.323,92 10.652,20 3,17 Tokyo/Nikkei 16.247,82 16.716,79 2,88 London/FTSE-100 6.231,10 6.470,50 3,84 Frankfurt/DAX 30 6.978,87 7.272,76 4,21 Na američkom tržištu kapitala ulagači su ponovno počeli investirati u tehnološke dionice, medijske i telekomunikacijske dionice, vjerujući kako rast inflacije u SAD-u usporava. I glavni ekonomist Merrill Lyncha u svom izvješću klijentima navodi da očekuje da će američka kamatna stopa 28. lipnja porasti 0,25 postotnih bodova, a ne ranije očekivanih 0,50. Najvažniji se ekonomski pokazatelj i dalje očekuje - broj nezaposlenih u SAD-u - na kojeg će i Fed obratiti najviše pozornosti krajem lipnja, kada će odlučivati za koliko će i hoće li podizati kamatne stope. Ulagače interesira za ovaj tjedan najavljen i indeks industrijske aktivnosti. Već objavljen podatak o usporavanju prodaje nekretnina u SAD-u u travnju ohrabruje ulagače, ali i analitičare s Wall streeta, koji procjenjuju da rast američkog gospodarstva usporava. Indeks Nasdaq u četvrtak je ojačao za 254 bodova, dosegnuvši 3.459 bodova. To je njegov drugi po redu najveći dobitak u jednom danu od kada postoji. U proteklih sedam dana značajnije su porasle cijene dionica Intel Corp, dok su najviše izgubile Microsofta i AT&T-om. Njihova je cijena u prošli petak pala na najnižu razinu u zadnja 52 tjedna. Tada je indeks Dow Jones oslabio na najnižu razinu od 14. travnja, tj. na 10.323 boda. Promatrajući od početka godine, vrijednost Nasdaqa je 15 posto niža, a Dow Jonesa 8,44 posto. Burza u Tokiju Trgovci na najvećoj azijskoj burzi također očekuju podatke o broju nezaposlenih u SAD-u, ali i rezultate japanskih općih izbora, zakazanih za kraj mjeseca. U međuvremenu, najviše na rast cijena dionica utječu izvješća o poslovanju japanskih kompanija. U proteklih sedam dana ulagače su ponajviše privukle kompanije TDK, Pioneer, Sanyo Electric i Kyocer korporacije. Cijene njihovih dionica trenutno su podcijenjene i zbog izvrsnih rezultata poslovanja smatraju se dobrim ulaganjem. Bilo je i loših vijesti iz kompanija. Dionice Hikari Tsushina, Internet ulagača, pale su u jednom danu za više od 16 posto, nakon što je objavljeno da je već treći agent s njihovom franšizom za posao s celularnim telefonima propao. I korporacija Softbank je izgubila 8,44 posto svoje vrijednosti nakon što pregovori s japanskom vladom o kupovini posrnule Nippon Credit banke već drugi put nisu uspjeli. Europske burze I na europskim burzama cijene dionica su se oporavile u proteklih tjedan dana, pri čemu su se ulagači ponovno vratili kupovini dionica tehnoloških, medijskih i telekom tvrtki. Najveći dobitnici bile su dionice Philips Electronicsa, Nokie, Ericssona, Telecom Italia, francuske medijske grupe TFI. Porasle su i cijene dionica teške industrije, predvođene u četvrtak francuskim Pechineyom. Značajnije su pale, pak, cijene dionica najvećeg europskog proizvođača robe široke potrošnje Unilevera te farmaceutske kompanije Glaxo Wellcome. I na ovim se burzama očekuju podaci o nezaposlenosti u SAD-u. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 25. svibnja 01. lipnja Promjena u % Euro/USD 0,9114 0,9310 2,15 Euro/JPY 97,85 101,00 3,21 USD/JPY 107,39 108,49 1,02 Cijena zlata: USD/Unca 25. svibnja 01. lipnja Promjena u % 272,55 273,00 0,16 U proteklih je sedam dana na deviznim tržištima euro ojačao prema američkoj i japanskoj valuti. Analitičari su oprezni, upozoravajući da su već mnogo puta vidjeli njegov oporavak, pa zatim pad. No, novu stabilnost i jačanje euro može zahvaliti ponajprije tome što je tržište pozitivnim ocjenilo odluku Europske središnje banke da ne povisuje odmah kamatne stope i tako prati američki Fed. Uz to, njegovu je jačanju ovoga tjedna doprinijela i izjava francuskog premijera Lionela Jospina kako se zalaže za jačanje eura-11, odnosno uloge država uključenih u euro-zonu. Nagađanja tržišta da europska središnja banka možda priprema povećanje kamatnih stopa i u četvrtak su osigurala rast tečaja zajedničke valute prema dolaru. S druge, pak, strane problemi koji potresaju japanski financijski sustav, prije svega propast japanskog osiguravatelja Daihyaku Mutual Life, uzrokovali su oštar pad tečaja jena na najnižu razinu u posljednjih šest tjedana prema euru i posljednja dva tjedna prema dolaru. Na tu je vijest još jedan osiguravatelj na japanskom tržištu, Kyoei Life, također s problemima u poslovanju, najavio da će se povezati s američkim osiguravateljem Prudential Insurance, koji će mu dati injekciju vrijednu 30 milijardi jena. Ulagači su se nakon toga zabrinuli za zdravlje japanskog financijskog sustava, a finacijski stručnjaci upozoravaju da bi to moglo negativno utjecati i na poslovanje poslovnih banaka u Japanu. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 26. svibnja do 02. lipnja 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 26. svibnja 02. svibnja u % Euro 1 7,6882 7,6808 -0,09 DEM 1 3,9309 3,9271 -0,09 USD 1 8,5150 8,2244 -3,41 GBP 1 12,5664 12,3005 -2,11 JPY 100 7,9047 7,5565 -4,40 ATS 1 0,5587 0,5581 -0,09 ITL 100 0,3970 0,3966 -0,09 CHF 1 4,9316 4,8833 -0,98 SIT 100 3,7537 3,7370 -0,44 Na tečajnici HNB-a njemačka marka slabi drugi tjedan zaredom, izgubivši u tom razdoblju 0,28 posto prema kuni. I gotovo sve ostale promatrane valute nastavile su slabiti. Najviše je u posljednja dva tjedna izgubio na vrijednosti američki dolar, i to 4,53 posto. Švicarski je franak u istom razdoblju postao 1,56 posto jeftiniji, a britanska funta 3,73 posto. Japanski jen je ovoga tjedna oslabio 4,40 posto, prekinuvši tako svoj rast zabilježen u protekla dva tjedna. Tečaj slovenskog tolara u zadnja je dva tjedna 0,79 posto niži prema kuni. Cijene eura, austrijskog šilinga i talijanske lire pale su u tom razdoblju, kao i njemačke marke, 0,28 posto. 7. Vlada o prodaji tvrtke Na svom otvorenom dijelu sjednice, održanom u četvrtak, hrvatska Vlada je odlučila, među ostalim, da se pod posebnim uvjetima proda 51 posto udjela države u tekstilnoj industriji Zadar. Vlada o pozajmicama turističkim tvrtkama i upravljanju državnim portfeljom Na svom zatvorenom dijelu sjednice, kojoj je predsjedao premijer Ivica Račan, Vlada RH dala je suglasnost Hrvatskome fondu za privatizaciju za zaduženje kod poslovnih banaka za davanje pozajmica trgovačkim društvima u turizmu, priopćeno je iz vladinog Ureda za odnose s javnošću. Vlada je, uz ostalo, raspravljala o analizi državnog portfelja koji obuhvaća 1850 trgovačkih društava i usvojila zaključke u vezi sa strategijom upravljanja tim portfeljem. Donesena je odluka o pokretanju postupka za potpisivanje Fakultativnog protokola uz Konvenciju o ukidanju svih oblika diskriminacije žena. Ovim se protokolom nadopunjuje zaštita prava žena predviđena Konvencijom koje je Hrvatska potpisnicom. 8. Sabor prihvatio povećanje trošarina Većinom glasova Zastupnički dom Sabora prihvatio je u petak paket zakona kojima se povećavaju trošarine na naftne derivate, automobile, alkohol, kavu, pivo i duhanske proizvode. Prihvaćanjem tih zakona trošarina na motorni benzin povećat će se za 29, a na dizel gorivo 13,7 posto. Poseban porez na cigarete povećan je za 50 lipa. Tako bi trošarina na cigarete popularne skupine A iznosila pet, standardne skupine B 5,40, a ekstra skupine C 8,10 kuna. Kako je Dom, unatoč protivljenju Vlade, prihvatio amandaman IDS-a, trošarina na alkoholna pića iznosit će 80 kuna po litri apsolutnog alkohola, a ne kako je Vlada predložila 60 kuna. Trošarine za jedan kilogram kave povećat će se, pak, za pet do 20 kuna, ovisno o vrsti i stupnju prerade kave. Poseban porez na pivo povećan je na 120 kuna po hektolitru, odnosno na 60 kuna po hektolitru bezalkoholnog piva. Od dana objave u "Narodnim novinama" trošarina na automobile plaćat će se na vrijednost, a ne kao dosad na snagu motora automobila. Prema procjenama Ministarstva financija, pivo bi, nakon povećanja trošarina, moglo poskupiti 6,8 posto, kava četiri, cigarete 10, alkohol oko 20, dizel gorivo 13, a motorni benzin 29 posto. Izmjene zakona o porezu na dohodak i dobit u drugo čitanje Zastupnički je dom također prihvatio, ali u prvom čitanju, prijedlog izmjena zakona o porezu na dobit te izmjene zakona o porezu na dohodak - posljednja dva zakona iz Vladina paketa mjera o izmjenama poreznog sustava. U raspravi koja je održana prije glasovanja Klub SDP-a podržao je predložene izmjene zakona o porezu na dohodak i porezu na dobit, jer takva zakonska rješenja otvaraju mogućnosti da poduzetnici povećavaju zaposlenost i više investiraju. Istog je mišljenja i Klub HSLS-a, kao i Klub HSS-a, koji je Vladi predložio da razmotri posebne instrumente za poljoprivredu i turizam, čiji su proizvodni ciklusi jednokratni i imaju vremensko ograničenje. Klub HDZ-a pozdravlja svaki poticaj za zapošljavanje novih radnika, ali je u nedoumici jesu li poticajne mjere ove Vlade bolje od već postojećih. Klub HDZ-a izjasnit će se o tome podržava li ovaj zakon ili ne, tek kada dođe do Konačnog prijedloga zakona. Klub Demokratskog centra (DC) podržava izmjene ova dva zakona, jer drže da se njima daje prednost ulaganjima, a ne potrošnji, i jer spadaju u zakone koji će stimulirati ulaganje u gospodarstvo, odnosno preusmjeravanje sredstava dobiti iz potrošnje u proizvodnju, zbog čega će se promijeniti i negativni trend u zapošljavanju. Klub IDS-a također potpuno podržava donošenje ovih zakona, ocijenivši da je ovaj korak Vlade posebno pozitivan prema obrtnicima, koji zbog predviđenih stimulacija u kratkom vremenu mogu zaposliti mnogo građana. Unatoč protivljenju HDZ-a razriješena ravnateljica AZTN-a Na prijedlog klubova zastupnika vladajuće "šestorice", Zastupnički dom razriješio je ravnateljicu Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) Dešu Mlikotin-Tomić. Nezadovoljni odlukom zastupnici HDZ-a napustili su sabornicu, a zbog nedostatka kvoruma Dom za novog ravnatelja nije imenovao predloženog Hrvoja Momčinovića. Zastupnici HDZ-a demonstrativno su napustili sabornicu s obrazloženjem "da je to razrješenje politička čistka šest vladajućih stranaka". "Stručnjake smjenjuju bez valjanih argumenata, samo da bi, po stranačkom ključu, osigurali dovoljno funkcija za svoje ljude", komentirao je Drago Krpina (HDZ). "Šestorica" su uzvratila da se ne radi o političkim čistkama, nego o dovođenju stručnih ljudi na odgovorna mjesta, te da ni predloženi novi ravnatelj Hrvoje Momčinović - nije stranačka osoba. Momčinović međutim nije imenovan jer se i "šestorici" događa da pred vikend nemaju kvoruma. 9. Sabor: Tko može podnijeti zahtjev za obnovu postupka pretvorbe Zastupnički dom Sabora u srijedu je svoju sjednicu počeo raspravom o izmjenama zakona o sudskom registru te izmjenama zakona o privatizaciji. To su, pojasnio je ministar gospodarstva Goranko Fižulić, samo dva od četiri zakona vezana uz reviziju pretvorbe i privatizacije. Izmjenama zakona o privatizaciji određuje se, kazao je, tko može podnijeti zahtjev za obnovu postupka pretvorbe, ako se utvrdi da se svojedobna odluka o pretvorbi ili elaborat o procjeni vrijednosti poduzeća temeljio na lažnoj ispravi, lažnom iskazu vještaka ili na krivotvorenim ispravama. Vlada predlaže da to mogu učiniti dioničari ili vlasnici udjela, registrirane udruge dioničara, članovi uprave ili nadzornog odbora društva, zaposleni ili bivši zaposleni kojima je uskraćeno pravo na kupnju dionica uz popust, te Državno pravobraniteljstvo RH, naveo je Fižulić. Ako se utvrdi da je u postupku pretvorbe bilo nezakonitih radnji, Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) trebao bi donijeti novo rješenje o pretvorbi kojim bi se trgovačko društvo obvezalo da svoj temeljni kapital uskladi s novim rješenjem HFP-a. Prije rasprave o ovom prijedlogu zakona Dom je većinom glasova prihvatio prijedlog izmjena zakona o sudskom registru u prvom čitanju. Njima se, jednostavno rečeno, stvaraju pravni temelji za buduću primjenu Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije, o kojemu će se raspravljati idućih dana. Dom je, također, dopunio dnevni red 4. sjednice s nekoliko točaka. Među ostalim, prijedlogom zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije, koji je uime Kluba zastupnika HDZ-a predložio Vladimir Šeks. U dnevni je red, također, uvršten prijedlog zakona o Popisu stanovništva 2001. godine, te prijedlog zakona o radnom vremenu trgovina na malo. 10. Fižulić: Privatizacijom u hrvatskoj nije ostvaren niti jedan cilj Postoje samo tri moguća cilja pretvorbe i privatizacije - ravnopravno raspodijeliti zatečeno društveno bogatstvo, napuniti državni proračun ili stvoriti učinkovito gopodarstvo. U ovih deset godina ništa od toga nije ostvareno, stoga privatizacija u Hrvatskoj nije bila uspješna, kazao je u srijedu u Zastupničkom domu Sabora ministar gospodarstva Goranko Fižulić. Većinom glasova Dom je podržao u prvom čitanju prijedlog izmjena Zakona o privatizaciji. U raspravi su zastupnici vladajuće šestorke isticali kako pretvorba i privatizacija u nas predstavljaju pljačku stoljeća, te kako njima nije ostvaren niti jedan cilj - nije se povećala učinkovitost gospodarstva, nisu povećani ni zaposlenost, ni standard građana, nije postignuta ni tehnološka modernizacija gospodarstva. A to nije postignuto, kažu, zbog "grijeha struktura". Model privatizacije u Hrvatskoj pokazao se ne samo neučinkovit, nego i nemoralan, ustvrdio je Hrvoje Zorić, uime Kluba zastupnika HSLS-a. Kazao je da je sam vrh tadašnje vlasti poticao ideju o stvaranju zajednice odabranih 200-tinjak bogatih hrvatskih obitelji. Treba provesti reviziju pretvorbe i privatizacije, no smatra da treba točnije odrediti tko može podnijeti zahtjev za obnovu postupka pretvorbe, jer po sadašnjem bi se prijedlogu u svakom poduzeću mogao naći jedan dioničar koji je nezadovoljan privatizacijom i koji bi mogao pokrenuti postupak. Osnovni je cilj ovih izmjena zakona, kazao je Mato Arlović (Klub SDP-a), ispraviti nepravde i zlouporabe u provedenoj pretvorbi i privatizaciji. Podržao je zakon, no smatra da treba produljiti rok u kojem se može podnijeti zahtjev za obnovu postupka pretvorbe, s mjesec na godinu dana od primitka izvješća Državnog ureda za reviziju. Bivši ministar privatizacije Milan Kovač (Klub HDZ-a) usprotivio se pokušajima nametanja krivnje HDZ-u za "grijeh struktura". Obrazlažući uvjete u kojma se provodila privatizacija, Kovač je zaključio kako je upravo u interesu HDZ-a da se poduzme kvalitetna revizija svega što je učinjeno u proteklih devet godina. Za reviziju pretvorbe založio se i Vladimir Šeks (HDZ), no drži da je ovaj prijedlog izmjena zakona protuustavan. Naime, predviđa se da postupak pretvorbe obnavlja Hrvatski fond za privatizaciju (HFP), ako Državni ured za reviziju utvrdi da se odluka o pretvorbi ili elaborat o procjeni poduzeća temeljio na lažnoj ispravi, lažnom iskazu svjedoka ili na krivotvorenim ispravama. To je, kaže Šeks, protuustavno, jer spada pod nadležnost sudova, a ne HFP-a ili Državnog ureda za reviziju. Na Šeksovu primjedbu kako bi trebalo točno odrediti rok do kada bi Državni ured za reviziju trebao utvrditi je li u pretvorbi bilo nezakonitost jer bi se bez toga izazvala potpuna pravna i gospodarska nesigurnost, Zorko Vidiček (SDP) kazao je kako to nije točno, te kako se oni koji su legalno privatizirali poduzeća nemaju čega plašiti. Većinom glasova Dom je podržao izmjene Zakona o privatizaciji u prvom čitanju.. 11. Pula: Svečano otvoren 5. simpozij hrvatskih računovođa "Računovodstvo, revizija i financije u suvremenim gospodarskim uvjetima", tema je ovogodišnjeg 35. simpozija hrvatskih računovođa i financijskih djelatnika koji je u četvrtak započeo s radom u pulskom hotelu "Histria". Skup je okupio više od tisuću sudionika. Pozdravljajući skup u ime organizatora, predsjednik Hrvatske zajednice računovođa i financijskih djelatnika Bogomil Cota istaknuo je kako se i ovogodišnji skup nažalost održava u vrijeme naglašenog teškog financijskog stanja i položaja mnogih gospodarskih subjekata, gospodarstva i zemlje u cijelosti. "Kada analiziramo financijsko stanje gospodarstva ono je također u regresiji, obzirom da je u padu stupanj samofinanciranja i koeficijent financijske stabilnosti, dok je u povećanju koeficijent zaduženosti i vrijeme naplate potraživanja", kazao je Cota. Po njegovim riječima, iz dosadašnjih rasprava pokazalo se da u okviru izmjena Zakona o računovodstvu treba i dalje donijeti poseban Zakon o računovodstvu kojim će se urediti samo osnove računovodstva odnosno osnovni sadržaj i okvir a sve drugo prepustiti struci. U tim izmjenama, drži predsjednik Hrvatske zajednice računovođa, treba posebno utvrditi mjesto i ulogu Međunarodnih računovodstvenih standarda (MRS) te potrebu izrade hrvatskih računovodstvenih standarda, mjesto i ulogu tijela za praćenje i tumačenje standarda te mjesto i ulogu računovođa o čemu postojeći Zakon nije uopće vodio računa. U ime Istarske županije sudionika skupa pozdravio je župan Stevo Žufić koji je istaknuo važnost tema za daljnji razvitak hrvatskih gospodarskih sustava. U trodnevnom radu simpozija više od trideset domaćih i inozemnih autora izložit će svoje stavove i rezultate znanstvenih istraživanja a očekuje se da će u subotu na temu "Financijsko stanje Hrvatske, problemi i rješenja s posebnim osvrtom na gospodarstvo" govoriti i hrvatski ministar financija Mato Crkvenac. 12. TPA-Zagreb venture capital forum u rujnu u Zagrebu U sklopu Sajma financija i poslovnih mogućnosti CroMoney, koji se održava istodobno s Jesenskim međunarodnim zagrebačkim velesajmom, bit će organiziran TPA - Zagreb Venture Capital Forum, burza razvojnih projekata. Kako je naglasio predsjednik Uprave ZV Jurica Pavelić u četvrtak na konferenciji za novinare, Forum je prva realna prilika za hrvatske tvrtke svih veličina i iz svih sektora da dodirnu međunarodno tržište kapitala. Zagreb Venture Capital Forum burza je razvojnih projekata na kojoj će tijekom tri dana (13. do 15. rujna) domaće tvrtke imati mogućnosti predstaviti svoje profitabilne projekte potencijalnim inozemnim investitorima, prvenstveno zemalja njemačkog govornog područja, koji su zainteresirani za ulaganje u hrvatske tvrtke i druge oblike poslovne suradnje. Od hrvatskih se tvrtki očekuje predstavljanje svojih inovacijskih ili konkurentnih proizvoda i usluga, realnog potencijala rasta, dobro organizirane tvrtke, uprave koja poznaje međunarodne standarde ili je voljna brzo ih primijeniti te proizvode i ideje s kojima su spremni ići na tržište. Očekuje se da će na Forumu biti prisutno najmanje 200 potencijalnih investitora i kooperacijskih partnera iz Austrije, Njemačke i Švicarske s potencijalom investiranja od više stotina milijuna njemačkih maraka. Suorganizatori Foruma su consulting tvrtka TPA (Treuhand Partner Austria), tvrtka za poslovni consulting iz Beča te Horwath Consulting, svjetska mreža svih oblika poslovnog savjetovanja koja posjeduje 400 ureda u 90 zemalja svijeta, a odnedavno je prisutna i u Zagrebu. ZV tom priredbom daje svoj doprinos u cilju aktivnijeg servisiranja svojih izlagača na području privatizacije i restrukturiranja, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare. 13. Statistika Prosječna neto plaća u ožujku 3064 kn - Prosječno isplaćena neto plaća u ožujku iznosila je 3.064 kune i bila je 10,8 posto viša nego u istom lanjskom mjesecu, realno 6,7 posto). Za neto plaće u prva je tri ovogodišnja mjeseca isplaćeno 8,3 milijarde kuna, što je nominalno 6,6 posto, a realno 2,7 posto više nego u istom razdoblju lani, podaci su Zavoda za platni promet (ZAP). I dalje su primjetne razlike u rastu prosječne neto plaće po zaposleniku prema područjima privređivanja. U ožujku su se naime prosječne neto plaće po zaposleniku kretale od 4491 kunu u financijskom posredovanju, što je 46,6 posto više od državnog prosjeka, do 2019 kuna u ribarstvu, 34,1 posto manje od prosjeka. Prosjek neto plaće viši od prosjeka u državi (3064 kune) ostvaren je u sedam djelatnosti: financijskom posredovanju, javnoj upravi i obrani te obveznom socijalnom osiguranju, zatim u zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, u obrazovanju, prijevozu, skladištenju i vezama te u ostalim društvenim, socijalnim i osobnim uslužnim djelatnostima. Istodobno, plaća manja od republičkog prosjeka isplaćena je u ribarstvu, trgovini, građevinarstvu, hotelima i restoranima, prerađivačkoj industriji te u poslovanju nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama. Prosječno isplaćena neto plaća u poljoprivredi, lovu i šumarstvu na razini je one isplaćene u ožujku lani. Promatrano po županijama, tijekom ožujka samo je u dvjema županijama isplaćena neto plaća veća od republičkog prosjeka i to u Gradu Zagrebu i Požeško-slavonskoj županiji. Najnižu, pak, prosječnu plaću, koja je iznosila 2357 kuna i bila je 23,1 posto niža od republičkog prosjeka, imali su zaposlenici u Međimurskoj županiji. Rast cijena u trgovini na malo - Ukupan promet svih poduzeća- trgovačkih društava kojima je trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežna djelatnost, u ožujku je nominalno porastao 14,9 posto, a realno 13,90 posto u odnosu na veljaču, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na ožujak prošle godine taj je promet nominalno veći 7,1 posto, a realno 1,5 posto. Najveći rast prometa pritom je u ožujku prema istom mjesecu lani zabilježen kod trgovine na malo namještajem, opremom za rasvjetu, električnim aparatima za kućanstvo, radio i TV uređajima, željeznom robom, bojama i staklom, 16 posto. Istodobno, najveći pad prometa u spomenutom je razdoblju evidentiran u trgovini na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima, 10,6 posto. Promet od trgovine na malo što ga ostvaruju sva poduzeće/trgovačka društva bez obzira na pretežnu djelatnost, u ožujku ove godine u odnosu na veljaču nominalno je bio veći za 15,2 posto, a realno za 14,2 posto. Cijene u trgovini na malo u ožujku su prema mjesecu ranije porasle 0,9 posto, dok su prema ožujku lani uvećane 5,5 posto. U prva tri ovogodišnja mjeseca te su cijene porasle 5,1 posto prema istom razdoblju lani. U prva četiri mjeseca hrvatski izvoz porastao 2,4 posto - Ukupan hrvatski robni izvoz u prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 1,3 milijarde američkih dolara, što je 2,4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Istodobno je uvezeno roba za 2,18 milijarde dolara, ili za 3,3 posto manje nego u prva četiri prošlogodišnja mjeseca. Vanjskotrgovinski deficit iznosi 871 milijun dolara, a pokrivenost uvoza izvozom je 60 posto, prethodni su podatci Državnog zavoda za statistiku. Kod sagledavanja tih podataka treba imati u vidu i promjene u metodologiji prikupljanja podataka o robnoj razmjeni. Naime, od 1. siječnja u Hrvatskoj je u primjeni novi Carinski zakon kojim je u carinskom postupku propisana upotreba nove carinske isprave - Jedinstvene carinske deklaracije. Uvođenje novog izvora podataka uzrokovalo je potpuno novi pristup u obradi podataka u Državnom zavodu za statistiku. Osim toga, od početka ove godine promijenjen je način statističke obrade podataka o izvozu i uvozu prema kojem se u određenom mjesecu obrađuju samo one deklaracije koje imaju datum prihvaćanja u carinarnici/ispostavi iz tog mjeseca, a na isti način izvršeno je preračunavanje podataka i za baznu godinu. Podatci o izvozu po sektorima pokazuju da je u prva četiri mjeseca ove godine izvezeno strojeva i transportnih uređaja za 314,1 milijun dolara, što je 0,7 posto više nego u istom razdoblju lani. Raznih gotovih proizvoda izvezeno je u vrijednosti od 275,2 milijuna dolara, a mineralnih goriva i maziva za 147,7 milijuna dolara ili 77,8 posto više. Izvoz u zemlje EU u prva je četiri mjeseca povećan 9,5 posto, na 747,9 milijuna dolara. Istodobno je uvoz iz zemalja EU, ostvaren u vrijednosti 1,2 milijarde dolara, manji za 7,4 posto u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine. Po vrijednosti izvoza među pojedinim zemljama i dalje je na prvom mjestu Italija, u koju je u prva četiri mjeseca ove godine izvezeno roba u vrijednosti od 290,9 milijuna dolara, što je 12,2 posto više nego u istom razdoblju lani. Hrvatski je uvoz u te zemlje veći 3,8 posto i iznosi 371,3 milijuna dolara. U Njemačku je ostvaren izvoz od 193,3 milijuna dolara, što je 14,5 posto manje nego u prva četiri prošlogodišnja mjeseca, a i uvoz iz te zemlje, u vrijednosti od 360,1 milijun dolara, manji je za 18,2 posto. Hrvatska je u Sloveniju izvezla robe vrijedne 142,4 milijuna dolara, 1,1 posto manje, dok je uvoz iz te zemlje smanjen 0,5 posto, na 183,6 milijuna dolara. Stabilizirani novčani tokovi - Visoke stope rasta novčanih primitaka od 10,6 posto i izdataka od 10,2 posto u ovogodišnjem ožujku, te 19 posto odnosno 15,7 posto u veljači, ublažile su negativan utjecaj novčanih tokova u Hrvatskoj s početka godine i stabilizirale ih na razini prosječnih kretanja u prošloj godini. Takvu ocjenu u Zavodu za platni promet (ZAP) temelje i na podatku da su u prva tri mjeseca ove godine novčani primici poduzetnika- trgovačkih društava iznosili 81 milijardu kuna tj. nominalno 2,5 posto više nego u istom razdoblju godinu ranije, a izdaci 81,2 milijarde kuna odnosno 1,9 posto više. Usprkos tomu, pojačana mjesečna dinamika u ožujku i veljači 2000. nije podigla kumulativnu stopu rasta iznad kretanja indeksa cijena na malo, pa su primici u usporedbi s onima u prvom tromjesečju prošle godine, realno manji za 2,2 posto, a izdaci za 2,8 posto. U ZAP-u napominju kako je negativni trend kretanja novčanih tokova zabilježen u prva tri ovogodišnja mjeseca u usporedbi s istim razdobljem 1999. zabilježen u četiri djelatnosti od njih deset. Riječ je o djelatnosti hotela i restorana gdje su primici bili manji 10,8 posto, a izdaci 11,5 posto dok su u građevinarstvu primici bili manji 7,1 posto a izdaci 9,4 posto. U djelatnostima poslovanja nekretninama, iznajmljivanju i poslovnim uslugama primici su bili manji šest posto, a izdaci 6,1 posto dok su u poljoprivredi, lovu i uslugama povezanim s njima primici bili manji 3,8 posto a izdaci 3,4 posto. U najzastupljenijoj djelatnosti - trgovini, koja ostvaruje više od trećine primitaka i izdataka svih poduzetnika, novčani su primici porasli nominalno 2,4 posto, a izdaci 2,2 posto. Za 3,9 posto povećani su i novčani primici u prerađivačkoj industriji, na koju se u strukturi ukupnih primitaka poduzetnika odnosi 28,8 posto. Najviše stope rasta u prva tri mjeseca ove godine prema istom razdoblju lani, zabilježene su u području rudarstva i vađenju ruda, u djelatnosti prijevoza, skladištenja i veza te u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, u kojima su primici i izdaci nominalno porasli između 6,6 i 15,6 posto. Stopa kretanja ukupnih primitaka poduzetnika od siječnja do ožujka ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine bila je malo ubrzanija od stope kretanja ukupnih izdataka. No, promatra li se po pojedinim vrstama, postoje razlike u dinamici, navode u ZAP-u. Na primitke iz redovitog poslovanja koji ulaze u ukupan prihod odnosilo se čak 88 posto od ukupnih primitaka. Budući da su prihodi iz redovite djelatnosti primarno rezultat gospodarskih aktivnosti i rasta cijena, lagani oporavak u realnom sektoru gospodarstva utjecao njihovo povećanje za pet posto. Vrlo visoka stopa rasta zabilježena je kod sredstava primljenih iz proračuna i fondova, a kod svih ostalih vrsta primitaka zamijećeno je smanjenje, i to od 17 posto kod ostalih primitaka do 0,7 posto kod povrata plasmana i drugih sredstava. U strukturi izdataka porasla su plaćanja za materijal, robu i usluge (na koje se u strukturi izdataka odnosi najveći dio - 50,3 milijarde kuna), izdatke za javnu potrošnju (8,2 milijardi kuna) te za isplaćene neto plaće (4,5 milijardi kuna). Kod tih vrsta izdataka, dinamika je ubrzanija u odnosu na prošlu godinu, pokazuju podaci ZAP-a. Za razliku od toga, povrati kredita i pozajmica (2,5 milijardi kuna) te plasmani vlastitih sredstava (659 milijuna kuna) i ostali izdaci (14,9 milijardi kuna) smanjeni su u strukturi izdataka prema stanju u prva tri mjeseca prošle godine, a dinamika je tih izdataka usporenija prema onoj u prošloj godini. 14. Uvjeti kreditiranja građana i pravnih osoba Gotovinski nenamjenski krediti građanima banka max. rok učešće depozit kam. iznos otplate u % kredita god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -- - Alpe Jadran banka 5.000 DEM 1-5 god. - 1/3 14 Bank Austria 20.000 DEM 5 god. - 1/3 13* - " - 5 god. - 1/5 14* - " - 5 god. - - 16* Bjelovarska banka 70.000 kn 6 god. - 20% 15 Brodsko Posavska banka 20.000 DEM 2 god. - 1/3 15 Cibalae banka 20.000 DEM 3 god. - 1/3 15* Croatia banka 10.000 DEM 1-5 god. 1/3 15-16 Dalmatinska banka 20.000 DEM do 5 god. - 20% 15* Dubrovačka banka 20.000 DEM 1-5 god. - da 11-14* Gospodarsko kreditna 10.000 DEM 2 god. 20% - 14-16 Hypo Alpe-Adria-Bank 30.000 DEM 1-5 god. 12 Istarska banka 6.000 DEM 1-3 god. - 10-20% 15 Istarska kreditna b.Umag 20.000 DEM do 4 god. - 15% 18 1:3 12,5 Jadranska banka 70.000 kn 5 god. 25% da 15 Karlovačka banka 40.000 kn 15* Kreditna banka Zagreb 20.000 DEM - - 1:3 11 - - 1:5 13 Međimurska banka 50.000 DEM 1-3 god. - 15-25% 14* Nava banka 20.000 DEM 5 god. - - 8,5-15 Partner banka 20.000 DEM 1-5 god. - 1:3 12 - " - - 1:4 15 - " - - 1:5 18 Podravska banka do 5 god. 1:3/1:5 14/17 Privredna banka 30.000 DEM do 5 god. - 20% 14ili14,5 Raiffeisenbank Austria 20.000 DEM do 3 god. - 1:5 12 Riadria banka 10.000 DEM 5 god. - 1:4 13 Riječka banka 2.000 DEM do 10 mj. - - 16 20.000 DEM do 5 god. - 25% 13 20.000 DEM - 1:3 13 Sisačka banka 20.000 DEM 2-5 god. - 1/5 14 1/4 14,5 1/3 15 Splitska banka 10.000 DEM 1-3 god. - 20% 13,5 Trgovačka banka 80.000 kn 3-5 god. - 20% 15-16 Varaždinska banka 20.000 DEM 5 god. - 20% 12 Volksbank 10.000 EUR do 5 god. - 1:3,1:4 10-12 Zagrebačka banka do 10.000 DEM do 3 god. - 5% i 10% 13,99* 3.000-20.000 DEM do 5 god. - 15% 13,49* Zagrebačka banka- do 10.000 DEM do 3 god. - 5% i 10% 13,99* Pomorska b. Split 3.000-20.000 DEM do 5 god. - 15% 13,49* - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt, * kamata uz valutnu klauzulu na EURO Cibalae banka, * promjenjiva kamatna stopa Dalmatinska banka,* promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka, * promjenjiva kamatna stopa Karlovačka banka, * promjenjiva kamatna stopa Međimurska banka,* kamata uz valutnu klauzulu Privredna banka,* promjenjiva kamatna stopa Zagrebačka banka,* promjenjiva kamatna stopa Potrošački krediti građanima banka max. rok učešće depozit kam. iznos otplate u % kredita god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria 20.000 DEM do 5 god. - 1/3 13* - " - - 1/5 14* - " - - - 16* Bjelovarska banka 2 god. - - 12 Credo banka 15.000 DEM do 2 god. - 10% 12 Dalmatinska banka 20.000 DEM do 5 god. - - 14* Dubrovačka banka 10.000 DEM 1-3 god. - da 10-13* Istarska banka 50.000 DEM 1-5 god. - 10-20% 15 Istarska kred.banka Umag 5.000 DEM do 2 god. - 10% 15 25.000 DEM do 4 god. - 10% 15 Karlovačka banka 15* Međimurska banka 2.500 DEM 2 god. - - 10 Nava banka 20.000 DEM 5 god. 25% - 8,5-15 Podravska banka 2 god. - 18/18,8 Privredna banka 20.000 DEM do 5 god. - - 13ili14 Raiffeisenbank Austria 20.000 DEM do 3 god. - - 9,5-15 Riadria banka 10.000 DEM 3 god. - 20% 13,5 Riječka banka 2.000 DEM do 2 god. - - 14 10.000 DEM do 3 god. - 20% 13,5 Splitska banka 5.000 DEM 1-2 god. - - 13 Trgovačka banka 50.000 kn 1-3 god. - - 14,5-15,5 Volksbank 10.000 EUR do 5 god. - 1:3,1:4,1:5 11,5-13 Zagrebačka banka - korisnicima EC/MC kartice na rok do 24 mj uz fiksnu kamatu od 1,5 posto mjesečno - turistički krediti Generalturist na 6 mjeseci uz 1,0 posto mjesečne kamate ZABA-Pomorska b. Split - korisnicima EC/MC kartice na rok do 24 mj uz fiksnu kamatu od 1,5 posto mjesečno - turistički krediti Generalturist na 6 mjeseci uz 1,0 posto mjesečne kamate - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt * valutna klauzula na EURO Dalmatinska banka * promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka* promjenjiva kamatna stopa Karlovačka banka* promjenjiva kamatna stopa Stambeni krediti građanima banka max. rok učešće depozit kam. iznos otplate u% kredita god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt 200.000 DEM do 15 god. - 20% 9,0* Bjelovarska banka 15 god. - 20% 12 Dalmatinska banka 20.000 DEM do 5 god. - 20% 10* Dubrovačka banka nema ograničenja 1-15 god. - da 9-13* Hypo Alpe-Adria-Bank 200.000 DEM 10-15 god. - - 11 10 god. - 20% 8,50 15 god. - 20% 8,75 Istarska banka 50.000 DEM 5-10 god. - 20% 10 Istarska kred.banka Umag 150.000 DEM do 15 god. - 15% 10 Karlovačka banka 11 i 10,5* Međimurska banka 100.000 DEM - - 15% 14* Nava banka 150.000 DEM 15 god. 25% - 8,5-12 Požeškabanka 200.000 DEM 10 god. - 30% 11,35 Podravska banka 15 god. 1:3/1:5/1:10 10/12/14 Privredna banka 200.000 DEM 15 god. - 20% 8,88ili9,88 Raiffeisenbank Austria 150.000 DEM 10 god. - 1:4 10,5 Riadria banka 100.000 DEM 15 god. - 20% 8,88 Riječka banka 100.000 DEM do 15 god. - 20% 10 Sisačka banka 100.000 DEM 10 god. 1/5 10 1/4 10,5 1/3 11 Slavonska banka 10-15 god. - 10,9 Splitska banka 150.000 DEM 1-15 god. - 20% 9,5 Varaždinska banka 100.000 DEM 5-15 god. - 15% 12 Volksbank - za montažne kuće 50% vrijednosti 7 god. 50% 1/5,1/10 11-12,5 - ostalo prema dogovoru 10-12 Zagrebačka banka - za različite namjene 1.200.000 kn do 15 god. - 10/20/30% 8,99* Zagrebačka banka - 1.200.000 kn do 15 god. - 10/20/30% 8,99* Pomorska banka Split - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Creditanstalt * uz valutnu klauzulu na EURO Dalmatinska banka * promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka * promjenjiva kamatna stopa Karlovačka banka * promjenjiva kamatna stopa Međimurska banka * uz valutnu klauzulu Zagrebačka banka * promjenjiva kamatna stopa Krediti za kupnju vozila za građane banka max. rok učešće depozit kam. iznos otplate u % kredita god. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria 30.000 DEM 1-5 god. - - 11,95 Bjelovarska banka 5 god. - 20% 15 Credo banka 35.000 kn 3-5 god. - 20% 9 Dalmatinska banka 20.000 DEM do 5 god. - 10% 14* Dubrovačka banka 60.000 DEM 1-5 god. - da 11-14* Istarska banka 50.000 DEM 1-5 god. - 10-20% 14 Karlovačka banka 12* Međimurska banka 30.000 DEM 1-3 god. - 20% 14* Podravska banka - - 1:5 17 Privredna banka 100.000 DEM do 5 god. - - 12,99 Raiffeisenbank Austria 50.000 DEM 5 god. - - 13 Riadria banka 25.000 DEM 5 god. - - 12 Riječka banka 40.000 DEM do 5 god. - - 12 Splitska banka 30.000 DEM 1-5 god. 10% - 15 1-3 god. 10% - 14 Trgovačka banka 150.000 kn 5 god. - 10%* 12 Varaždinska banka* - 5 god. - - 14 Volksbank 25.000 EUR do 5 god. - 0,1/3,1/4,1/5 9,9-14,5 Zagrebačka banka 40.000 DEM do 5 god. - 10% 12,49* Zagrebačka banka- 40.000 DEM do 5 god. - 10% 12,49* Pomorska banka Split - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Bank Austria Credit.* kamata uz valutnu klauzulu na EURO Dalmatinska banka, * promjenjiva kamatna stopa Dubrovačka banka, * promjenjiva kamatna stopa Karlovačka banka, * promjenjiva kamatna stopa Međimurska banka, * kamata uz zaštitnu klauzulu Varaždinska banka, * pri iznosu većem od 7.000 DEM potrebna je uknjižba hipoteke Trgovačka banka, * na iznose od 100.000 kn Zagrebačka banka, * promjenjiva kamatna stopa Kratkoročni krediti pravnim osobama - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - banka max iznos depozit/ kamatna kredita učešće stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka ovisi o komitentu, zatraženom iznosu, 15-18 instrumentu osiguranja ... Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka - 12-15 Brodsko Posavska banka - 12-22 Centar banka - 12-18 Cibalae banka - 17 Convest banka - 12-17 Credo banka 300.000 DEM - 15-24 Croatia banka - 13-19 Čakovečka banka - 16-18 Dalmatinska banka - 16,5-22,5 Dubrovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke i 16-22 instrumentima osiguranja Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - 14- banka sposobnosti po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank ovisno o bonitetu stranke 11-16 Istarska kred. banka Umag - 14-15 Jadranska banka nije određen - 8,0-19,1 Kaptol banka 500.000 DEM 5-10% učešće 15-21 Karlovačka banka - 15-22 Kreditna banka Zagreb - 15-24 Međimurska banka visina mjesečne 18-22 realizacije Nava banka nema limita - 12-20 Partner banka ovisi o bonitetu i - 12-20 kred. sposobnosti klijenta Podravska banka - 13-24 Požeškabanka - 12* i 19 Privredna banka kamatna stopa određuje se u odnosu na jednomjesečni ZIBOR, a prema rizičnosti skupine kojoj klijent pripada Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka ovisi o kreditnoj -krediti u kunama 13,5-17 sposobnosti klijenta -uz valutnu klauzulu, devizni 11-15 Riječka banka ovisi o zahtjevu - 13-17 te ocjeni kreditne sposobnosti klijenta Sisačka banka ovisno o bonitetu komitenta i projektu 15-24 Splitska banka ovisno o bonitetu i kred. sposobnosti 14-18 Trgovačka banka ovisno o bonitetu tražioca 11-22 Varaždinska banka ovisno o saldu prometa- 14 Volksbank - 9,50-15 Zagrebačka banka za A klijente: - kunski uz valutnu klauzulu (DEM) 13 - devizni (DEM) 11,5 Zagrebačka- - kunski uz valutnu klauzulu 13 Pomorska b. Split - devizni (DEM) 11,5 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Požeška banka* kamata na kredite uz valutnu klauzulu Dugoročni krediti pravnim osobama banka max. iznos učešće depozit kamatna kredita stopa u % godišnje - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka ovisno o komitentu, ovisno o komitentu, 14 kategoriji rizičnosti, iznosu, instrumentima instrumentima osiguranja osiguranja, rizicima Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka - 20%(33%) 15 (12) Brodsko Posavska banka prema odluci Centar banka - - 12-15 Cibalae banka po dogovoru Convest banka - - 10-14 Credo banka - (HBOR) do 1.800.000 kn - - 5-10 Croatia banka 13-19 Dalmatinska banka 16,5-22,5 Dubrovačka banka ovisno o bonitetu tvrtke - 14-24 i instrumentima osiguranja Gospodarsko kreditna prema kreditnoj - - 14- banka sposobnosti tražioca kredita po dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank ovisno o bonitetu 11-16 stranke Istarska kred.banka Umag - - 13-14 - 30%(1:3) 8,0(9,0) Jadranska banka nije određen - - 8-19,1 Kaptol banka 500.000 DEM 10-20% - 14 Karlovačka banka - - 10-16 Kreditna banka Zagreb - - 10-18 Međimurska banka - - 15-25% 14* Nava banka prema posebnom ugovoru/ovisno o namjeni Partner banka prema programu Podravska banka 8-16 Požeškabanka - - 8-12* Privredna banka kamata se određuje prema rizičnoj skupini kojoj klijent pripada Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka ovisno o kreditnoj -krediti u kunama 13,75-18,25 sposobnosti -uz valutnu klauzulu devizni 11,25-16,25 Riječka banka ovisno o zahtjevu 0/25% - 9-12 i ocjeni kreditne sposobnosti klijenta Sisačka banka ovisno o bonitetu i projektu 10-20 Splitska banka ovisno o bonitetu i kreditnoj - 14-16 sposobnosti Trgovačka banka ovisi o bonitetu tražioca - 11-15 Varaždinska banka ovisno o kriteriju - 10-30% 12-14 rangiranja komitenta Volksbank 30% - 9-14 Zagrebačka banka za A klijente: - kunski uz valutnu klauzulu (DEM) 15-15,5 - devizni (DEM) 13,5-14 Zagrebačka banka - kunski uz valutnu klauzulu 15-15,5 - Pomorska b. Split - devizni 13,5-14 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Međimurska banka* - kamatna stopa uz valutnu klauzulu Požeškabanka* - kamatna stopa uz valutnu klauzulu