BBC 1. VI. ZAKOŠEK

BRITANSKI RADIO - BBC 1. VI. 2000 Neki nedavni potezi čelnih ljudi Hrvatske socijalno-liberalne stranke, članice vladajuće koalicije, među kojima se ističe nedolazak Dražena Budiše na govor predsjednika Republike povodom Dana Državnosti i umjesto toga posjet grobu doktora Franje Tuđmana, po mnogima su znak skretanja u desno HSLS-a. Dodaju li se tome ne baš blistavi izborni rezultati koje je ta stranka polučila na zagrebačkim izborima, stječe se zapravo dojam kako je u tijeku ideološko redefiniranje koje poduzimaju njezini čelnici. Profesor političkih znanosti Nenad Zakošek smatra kako takve postupke HSLS- ovih čelnika treba ipak staviti u širi politički kontekst. Tin Radovani zamolio ga je da to pojasni: = Mi smo se suočili s paradoksom u Hrvatskoj da je ideološko nasljeđe HDZ-a još na razne načine i dalje živo, da je taj okvir definiran onime što je osobno Tuđman i HDZ prošlih deset godina propagirao kao ključ tumačenja svih zbivanja, a to je da je zapravo najvažniji proces bilo to formiranje države, da je HDZ imao ključnu ulogu u tome i, prema tome, i najveće zasluge. Da je čitava hrvatska povijest bila usmjerena samo na formiranje te države. Ja mislim, dakle, da HSLS, i osobno Budiša, kao netko tko ima povijest i u hrvatskom nacionalizmu, želi u osnovi zadržati neke ključne elemente tog ideološkog okvira. I mislim da se ove geste koje ste spomenuli mogu tumačiti i kao borba da ne dođe do potpune demontaže ili do potpune reinterpretacije tog ideološkog okvira koji je, evo kažem, i u Hrvatskoj još uvijek na snazi. - To bi bila interpretacija prema kojoj bi gospodin Budiša imao neke šire interese na hrvatskoj političkoj sceni. No s druge strane, s obzirom na ne baš dobar položaj stranke kod glasačkog tijela, moglo bi se reći, zapravo, da se više radi o nekakvu, na neki način možda o dnevnopolitičkom potezu? = Mislim da treba razlikovati te različite razine. Ja se slažem da, osobito nedolazak na čitanje Predsjednikove poslanice, jedan osoban čin koji može imati i neku dnevnopolitičku konotaciju. Ali mislim da treba uvijek razlučiti ove dvije razine. Dakle, jedna je u osnovi borba za jedan vrlo široki ideološki okvir unutar kojeg se politika zbiva u Hrvatskoj i pri čemu, čini mi se, onda HSLS u ovom svom obliku danas može samo profitirati, ili on si može dugoročno zamisliti da na neki način i on može biti, kako su to još mnogi analitičari rekli, jedna vrsta umjerenog ili civiliziranog hrvatskog nacionalizma. - Što bi to eventualno moglo značiti za vladajuću koaliciju, za koaliciju SDP-HSLS? S druge strane, hoće li Račan suočen sa sve većim desnim skretanjem HSLS-a, eventualnim sve većim desnim skretanjem HSLS-a, probati izvršiti nekakav pritisak na svog koalicijskog kolegu da se malo smiri i vrati nazad? = Ja mislim da je Račan od početka kalkulirao s ovakvim HSLS-om čije, doduše, sad nešto ekstremnije konzekvencije dolaze do izražaja. Ja ne mislim da to može neposredno biti povod slabljenju ili čak raspadu te dvojne koalicije. Ja samo mislim da neke konzekvencije djelovanja HSLS-a i nekih HSLS-ovih političara, mogu ugroziti djelotvornost te Vlade. I tek onda ako se to pokaže, Račan i socijaldemokrati će morati razmisliti o konzekvencijama. A riječ je o tome, da u onoj mjeri u kojoj ostaje nedirnut, intaktan taj ideološki sklop koji je naslijeđen iz Tuđmanove Hrvatske, i mnoge posebne grupacije koje se sada javljaju kao zaštitnici Domovinskog rata, zaštitnici te nacionalističke tradicije, zapravo mogu sačuvati svoje pozicije. A ja mislim da ova Vlada ne može biti djelotvorna ako ne demontira te pozicije, ako ne obezvrijedi njihovu argumentaciju i na taj način i ugrozi i njihove posebne interese koji iza toga stoje. (BBC)