PUTIN KASPIJSKU REGIJU PROGLASIO RUSKIM PRIORITETOM

MOSKVA, 31. svibnja (Hina/Reuters) - Ruski predsjednik Vladimir Putin na položaju je manje od mjesec dana, ali je već naznačio da će jedan od prioriteta ruske politike biti ponovna uspostava nadzora nad kaspijskim energetskim bazenom.#L# U srijedu je donedavnog ministra za naftu i energetiku Viktora Kaljužnjija imenovao doministrom vanjskih poslova posebno zaduženim za kaspijsko područje. Riječ je o potpuno novom položaju, pa se Kaljužnjijevo imenovanje tumači kao dokaz Putinove ozbiljnosti glede područja u kojem postoje goleme količine nafte i plina i koje je geopolitički iznimno važno. No, nije to prva naznaka takvog odnosa. I prije nego što je novi premijer Mihail Kasjanov odabrao vladu, Putin je posjetio Turkmenistan, državu kaspijskog područja, i potpisao višegodišnji sporazum o kupnji golemih količina plina. Osim što je jače povezao zemlje regije, taj je sporazum, barem zasad, zaustavio izgradnju planiranog plinovoda između Turkmenistana i Turske, jer je Rusija kupila sav plin. Nedugo nakon Putinova povratka u Moskvu, najveće tri ruske energetske tvrtke, Gazprom, Lukoil i Yukos, najavile su stvaranje zajedničkog poduzeća koje bi eksploatiralo ruski sektor kaspijske regije. I Kaljužnjijev zamjenik na mjestu ministra energije Aleksandar Gavrin rekao je da bi volio vidjeti veću suradnju među zemljama regije. Sve rubne zemlje Kaspijskog jezera, Azerbejdžan, Kazahstan i Turkmenistan, kao i Rusija, žele eksploatirati goleme pričuve i sudjelovati u odlučivanju o tome kako se izvoze. No, iako nema sumnje u postojanje velikih pričuva u tom području, dosad je zbog odugovlačenja Rusije izostao razvoj tehnike za njihovo crpljenje. Prije stotinu godina carska Rusija proizvodila je polovicu ukupne svjetske količine nafte u golemim poljima u Bakuu, koji je sad u Azerbejdžanu. No u 30-im godinama središte naftne industrije preselilo se u Baškortostan u južnom Uralu i područje Volge u Tatarstanu. Novo je središte 30 godina poslije postao zapadni Sibir, nakon otkrića golemih naftnih džepova, u usporedbi s kojima je Kaspijski bazen bio pretežak za razvoj, pa je ostavljen po strani. To se područje u žižu pozornosti vratilo nakon raspada SSSR-a 1991., kad su nove države u plinu i nafti vidjeli priliku za napredak i odmah krenule u potragu za stranim ulagačima. U igru su, osobito u Azerbejdžanu i Kazahstanu, odmah ušli British Petroleum i Chevron Corp., a Rusija je oklijevala. Prvi je uspjeh zabilježila tek u ožujku ove godine kad je LUKOIL najavio da je na polju Sjevernji, na sjeveru Kaspijske regije otkrio najmanje 300 milijuna tona sirove nafte. Razvoj tog polja uvelike bi boglo unaprijediti zajedničko poduzeće triju najjačih ruskih energetskih tvrtki, ali Putinu nisu važni isključivo gospodarski aspekti korištenja kaspijske nafte. Činjenica je da onaj tko nadzire načine i puteve izvoza kaspijske nafte ima velik utjecaj na politiku cijele regije. To znaju i SAD, pa su uložile goleme diplomatske napore kako bi ishodile da kaspijska nafta putuje do Turske, koja je članica NATO- a. Iz istog je razloga američki predsjednik imenovao i posebnog savjetnika za kaspijsko područje sa zadatkom lobiranja za američke interese, a istovjetnu bi ulogu, čini se, mogao imati i Kaljužnji. Analitičari tvrde kako je očito da Putin želi veću ulogu u kaspijskom području, ali prije svega iz političkih, a ne gospodarskih razloga. "Putin je odlučio da je kaspijska regija važna i čini nešto oko toga, za razliku od Jeljcina koji je također priznavao njezinu važnost, ali nije poduzimao ništa", smatra analitičar Stephen O'Sullivan. (Hina) dam dh