ZAGREB, 31. svibnja (Hina)ZAGREB - Izaslanstvo nadzornog odbora francuske grupacije Suez Lyonnaise des Eaux (SLE) razgovaralo je u srijedu u Zagrebu s hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem o ulaganjima u prometnu i ekološku
infrastrukturu u Hrvatskoj. "Došli smo izraziti hrvatskim vlastima želju i spremnost da ulažemo u Hrvatsku i pomognemo joj da na putu pridruživanja u EU iskoristi sve svoje prednosti", izjavio je novinarima nakon sastanka član nadzornog odbora SLE-a Yves-Thibault de Silguy. Prema De Silguyu sastanak izaslanstva Suez Lyonnaise des Eaux s Mesićem rezultat je nastojanja da se pojača gospodarska suradnja između Hrvatske i Francuske što je dogovoreno prilikom nedavnog Mesićevog posjeta Francuskoj. "U tom smislu mi smo zainteresirani za projekte proširenja zagrebačke zračne luke, izgradnje stanice za pročišćavanje vode u Zagrebu i cestogradnju", precizirao De Silguy. ZAGREB - Hrvatski ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević posjetit će idućeg tjedna Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY), objavio je u srijedu haški sud."Razgovarat će se o nastavku pozitivne suradnje Hrvatske i Suda", rekao je u telefonskom razgovoru iz Haaga glasnogovornik Suda Jim Landale. Ministar Ivanišević u srijedu bi se trebao sastati s
ZAGREB, 31. svibnja (Hina)
ZAGREB - Izaslanstvo nadzornog odbora francuske grupacije Suez
Lyonnaise des Eaux (SLE) razgovaralo je u srijedu u Zagrebu s
hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem o ulaganjima u prometnu i
ekološku infrastrukturu u Hrvatskoj. "Došli smo izraziti hrvatskim
vlastima želju i spremnost da ulažemo u Hrvatsku i pomognemo joj da
na putu pridruživanja u EU iskoristi sve svoje prednosti", izjavio
je novinarima nakon sastanka član nadzornog odbora SLE-a Yves-
Thibault de Silguy. Prema De Silguyu sastanak izaslanstva Suez
Lyonnaise des Eaux s Mesićem rezultat je nastojanja da se pojača
gospodarska suradnja između Hrvatske i Francuske što je dogovoreno
prilikom nedavnog Mesićevog posjeta Francuskoj. "U tom smislu mi
smo zainteresirani za projekte proširenja zagrebačke zračne luke,
izgradnje stanice za pročišćavanje vode u Zagrebu i cestogradnju",
precizirao De Silguy.
ZAGREB - Hrvatski ministar pravosuđa Stjepan Ivanišević posjetit
će idućeg tjedna Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na
području bivše Jugoslavije (ICTY), objavio je u srijedu haški sud.
"Razgovarat će se o nastavku pozitivne suradnje Hrvatske i Suda",
rekao je u telefonskom razgovoru iz Haaga glasnogovornik Suda Jim
Landale. Ministar Ivanišević u srijedu bi se trebao sastati s
predsjednikom Suda Claudeom Jordaom, glavnom tužiteljicom Carlom
del Ponte i razgovarati s dužnosnicima tajništva Suda.
ZAGREB - Ministar rada i socijalne skrbi Davorko Vidović razgovarao
je u srijedu s novim njemačkim veleposlanikom u Hrvatskoj
Gebhardtom Weissom izrazivši tom prilikom želju da se razmotri
podizanje broja detaširanih radnika iz Hrvatske u Njemačkoj sa
sadašnjih 4.800 na 7.000 osoba. Veleposlanik Weiss izrazio je
spremnost Njemačke da pomogne na razne načine bržem gospodarskom
razvitku Hrvatske, u koju svrhu će, kako je najavio, biti pojačan i
sastav njemačkog veleposlanstva u Zagrebu, kaže se u priopćenju
Ministarstva rada i socijalne skrbi. Ministar Vidović također je
upoznao Weissa s naporima hrvatske Vlade na uspostavljanju novih
temelja porezne politike, osobito onih vezanih za poticanje novog
zapošljavanja i stranog i domaćeg investiranja.
PRIŠTINA - Glavni tajnik NATO saveza George Robertson ocijenio je u
srijedu tijekom svojeg jednodnevnog posjeta Kosovu kako je u
pokrajini ostvaren velik napredak ali još treba mnogo toga učiniti
na području demokratizacije i izgradnje multietničkog društva.
"Na Kosovu je učinjen značajan napredak, ali potrebno je još puno
više učiniti. Konačni cilj svih političkih snaga na Kosovu treba
biti stvaranje multietničke demokracije, gdje narodi žive jedni s
drugima i izgradnja društva koje nudi napredak i sigurnost za sve
one koji Kosovo osjećaju svojom domovinom", rekao je Robinson.
BEOGRAD - Oporbeni krugovi u Srbiji negativno ocijenjuju nedavni
posjet predsjednika SRJ Slobodana Miloševića Novom Sadu i njegov
govor u povodu otvaranje privremenog mosta preko Dunava, istodobno
impresionirani činjenicom da je on ipak, milom ili silom, tom
prigodom uspio okupiti 200.000 ljudi. U izjavama oporbenih čelnika
i priopćenjima stranaka, ističe se da se Milošević ponovno poslužio
"demagogijom" i "manipulacijama", ali i pokazao da "više ne zna
gdje se nalazi". Jake mjere osiguranja uoči i tijekom posjeta
pokazale su građanima Novog Sada kako bi izgledalo "opsadno
stanje", ocijenile su vojvođanske stranke. Liga socijaldemokrata
Vojvodine nezadovoljna je što nitko nije prosvjedovao protiv
Miloševićeva dolaska. Aktivisti ove stranke koji su to pokušali,
njih 29, privedeno je i prije nego što je Milošević stigao u grad.
QUELUZ, Portugal - Američki predsjednik Bill Clinton i portugalski
premijer Antonio Guterres, čija zemlja predsjedava Europskom
unijom, započeli su u srijedu u palači Queluz, pored Lisabona,
polugodišnji summit na vrhu između SAD-a i EU. Predsjednik Europske
komisije Romano Prodi, predstavnik EU za vanjsku politiku i
zajedničku sigurnost Javier Solana i povjerenik zadužen za
trgovinske pregovore Pacal Lamy sudjeluju na sastanku.
Uz Clintona, s američke strane sastanku prisustvuju američka
državna tajnica Madeleine Albright, ministar trgovine William
Daley i trgovinska predstavnica Charlene Barshefsky.
Sudionici summita posvetit će dio svojih razgovora "novoj
ekonomiji" te sve većoj važnosti novih informatičkih tehnologija i
elektronske trgovine.
DAMASK - Posebni izaslanik UN-a za Bliski istok Terje Roed-Larsen u
srijedu je u Damasku sa sirijskim ministrom vanjskih poslova
Farukom al-Šarom razgovarao o situaciji u Libanonu nakon
izraelskog povlačenja. Roed-Larsen doputovao je u Damask iz
Bejruta. Dvojica sugovornika razgovarali su o "detaljima"
izraelskog povlačenja iz južnog Libanona, posebice o farmama Šeba,
koje je Izrael okupirao u lipnju 1967. istovremeno s okupacijom
Golanske visoravni.
BINT JBEIL, Libanon - Libanon je u srijedu na svečanoj sjednici
parlamenta u zoni bivše izraelske okupacije pozvao arapske zemlje i
ostatak svijeta da pomognu u obnovi regije koja je 22 godine bila
pod izraelskom okupacijom. "Pozivamo Arape da sudjeluju u obnovi
južnog Libanona i namjeravamo tražiti održavanje međunarodnog
kongresa za pomoć u razvoju oslobođenih područja", rekao je
libanonski premijer Salim Hoss. Tjedan dana nakon povlačenja
posljednjeg izraelskog vojnika iz južnog Libanona, Hoss je govorio
na plenarnoj sjednici parlamenta koja je iznimno održana u Bint
Jbeilu, tri kilometra od izraleske granice, a bila je posvećena
obnovi.
ALŽIR - Etiopiju i Eritreju u srijedu čeka drugi dan neizravnih
pregovora u Alžiru, nakon što je od prvog dana Adis Abeba dala do
znanja da želi promjene u mirovnom planu Organizacije za afričko
jedinstvo (OUA). Etiopski ministar vanjskih poslova Seyoum Mesfin,
koji predvodi pregovaračko izaslanstvo svoje države, rekao je da
želi unošenje promjena u mirovni plan OUA u skladu s novom
situacijom na terenu. Posrednik OUA zadužen za vođenje pregovora
Ahmed Ouyahia potvrdio je tu želju govoreći o "crnim točkama" koje
su zahvatile pregovore u Alžiru. OUA traži od zaraćenih strana da se
vrate na položaje od 6. svibnja 1998. godine prije početka sukoba.
MALMOE - Više od stotinu zemalja zatražilo je u srijedu u Malmoeu
"neodgodivu" međunarodnu akciju čija bi svrha bila zaštita
okoliša, nakon što je ustanovljeno da se prirodni resursi Zemlje i
dalje uništavaju "alarmantnom brzinom". U zajedničkom priopćenju
ministri okoliša 101 zemlje članice UN-va programa za zaštitu
okoliša zaključuje se da se "unatoč uspješno realiziranim naporima
međunarodne zajednice nakon konferencije u Stockholmu, prirodni
resursi Zemlje koji omogućuju život njezinim stanovnicima i dalje
uništavaju alarmantnom brzinom".
NEW YORK - Švicarska humanitarna zaklada za žrtve holokausta
dodijelila je u utorak dva milijuna dolara organizaciji koja
osigurava novčanu potporu katolicima i muslimanima koji su tijekom
Drugoga svjetskog rata spašavali Židove. Taj iznos, koji je dio
fondova koje su 1997. osnovale švicarska vlada, banke i
predstavnici industrije, bit će posredstvom "Židovske fondacije za
pravednike" (JFR) isplaćen oko 2.000 osoba koje žive u istočnoj
Europi. JFR je osnovana 1986. i novčano potpomaže oko 1.700 osoba u
tridesetak zemalja.
(Hina) dh dh