FR-YU-francuski tisak RFI 30. V. IZ TISKA FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI30. V. 2000.Iz tiska'Moskva se duri na srpsku oporbu', naslov je jedinoga članka posvećenog bivšoj Jugoslaviji, točnije Srbiji. Pod tim naslovom u 'Le Figarou'
Patrick De Saint-Exupery piše o tome kako je oporba u Srbiji, 'u nedostatku ideja, razjedinjena, oslabljena i ne znajući dati smisao prosvjedima koje organizira, otputovala u Moskvu kako bi uvjerila rusku Vladu da izvrši pritisak na jugoslavenski režim, koji provodi politiku terora. No razočarani zbog nemogućnosti ruskog ministra vanjskih poslova da ih primi, srpski oporbenjaci sastali su se s njegovim zamjenikom. Nakon sastanka objavljeno je službeno priopćenje u kojem se ipak traži vraćanje radiotelevizije Studio B svom vlasniku. Na to se gleda kao na uspjeh zbog toga što se u samoj Rusiji čine pritisci na neovisne medije. Kako ocjenjuje novinar 'Le Figaroa', veća potpora srpskoj oporbi je najvjerojatnije izostala zbog nepostojećega plana oporbe za izlazak iz krize, koja se pojavila u Moskvi tražeći za to inspiraciju. 'Nemamo plana, trebali bi naći jedan za pet dana', kaže Zoran Đinđić, predsjednik Demokratske stranke. Srbija nije prioritet Rusije, nastavlja 'Le Figaro', ona je tu da bude upletena
FRANCUSKI MEĐUNARODNI RADIO - RFI
30. V. 2000.
Iz tiska
'Moskva se duri na srpsku oporbu', naslov je jedinoga članka
posvećenog bivšoj Jugoslaviji, točnije Srbiji. Pod tim naslovom u
'Le Figarou' Patrick De Saint-Exupery piše o tome kako je oporba u
Srbiji, 'u nedostatku ideja, razjedinjena, oslabljena i ne znajući
dati smisao prosvjedima koje organizira, otputovala u Moskvu kako
bi uvjerila rusku Vladu da izvrši pritisak na jugoslavenski režim,
koji provodi politiku terora. No razočarani zbog nemogućnosti
ruskog ministra vanjskih poslova da ih primi, srpski oporbenjaci
sastali su se s njegovim zamjenikom. Nakon sastanka objavljeno je
službeno priopćenje u kojem se ipak traži vraćanje radiotelevizije
Studio B svom vlasniku. Na to se gleda kao na uspjeh zbog toga što se
u samoj Rusiji čine pritisci na neovisne medije. Kako ocjenjuje
novinar 'Le Figaroa', veća potpora srpskoj oporbi je
najvjerojatnije izostala zbog nepostojećega plana oporbe za
izlazak iz krize, koja se pojavila u Moskvi tražeći za to
inspiraciju. 'Nemamo plana, trebali bi naći jedan za pet dana',
kaže Zoran Đinđić, predsjednik Demokratske stranke. Srbija nije
prioritet Rusije, nastavlja 'Le Figaro', ona je tu da bude upletena
u neki veliki politički dosje bez realnog interesa. Najvažnija je
Čečenija. Prema pisanju ruskog lista 'Komersant', koje također
prenosi 'Le Figaro', Kremlj se odlučio udaljiti od omraženog
Slobodana Miloševića. To je i zaključak članka.
Današnji 'Fe Figaro' osvrće se i na to kako bi se Europa morala
organizirati na obrambenom planu. O tome se piše u dva članka. Dne
10. i 11. prosinca prošle godine europska Petnaestorica izrazila je
svoju odlučnost da razvija autonomne kapacitete odlučivanja i
provedbe akcija pod nadzorom Europske unije, naravno tamo gdje se
euroatlantski savez neće angažirati. Prema riječima francuskoga
predsjednika Chiraca, nakon eura, na redu je obrana, a 'le Figaro'
zaključuje da bi za takav potez moralo doći do produbljivanja
transatlantskih odnosa.
U drugom članku prenosi se vijest agencije RIA u kojoj piše
Dimitrije Danilov iz ruskog Instituta za Europu. Prema njegovim
riječima, ako Rusija, kako je rekao njezin predsjednik Putin, želi
imati napadačku vanjsku politiku, ona mora razmotriti i definirati
svoju politiku na području stvaranja Europe sigurnosti i obrane. To
će ovisiti, ruska politika dakle, o europskom rješavanju i
realizaciji njezinih težnja u vezi s tim pitanjem. Danilov dalje
ističe nepovjerenje Rusije u Sjevernoatlantski savez nakon rata na
Kosovu. Alternativa tome mogla bi biti Europska unija i njezin
plan. S druge strane, alternativa Europi i olakšanje realizacije
njezina plan obrane, bio bi razvoj suradnje zasnovan na
jedanakosti, razvoj suradnje dakle koja bi dovela do potpune
integracije Rusije u veliku Europu. To bi, zaključuje Danilov u 'Le
Figarou', morala biti strategija na dulji rok, kako Europske unije
tako i Rusije.
O ekstremnoj desnici u Francuskoj piše današnji 'Le Monde'. Naslov
na prvoj stranici glasi: 'Ekstremna desnica: još nije gotovo'.
Danas 62 posto Francuza misli da ekstremna desničarska stranka
Jeana Marie Le Pena predstavlja prijetnju za francusku
demokraciju. To je - kako piše 'Le Monde' - drastično manje nego
prošle godine kad je takvo mišljenje imalo 73 posto Francuza. Osim
toga, sada se većina ispitanih slaže s idejama na kojima je Le Pen
sagradio karijeru: slaže se s njegovim idejama o emigraciji
nesigurnosti. Osvrnimo se na ispitivanje o idejama ekstremne
desnice koje je provela jedna agencija za 'Le Monde'. 43 posto
Francuza smatra da se nedovoljno brane francuske tradicionalne
vrijednosti, 34 posto je za to da se policiji dadu veća prava, 31
posto rođenih Francuza smatra da ima previše migranata i 20 posto
njih smatra da treba uspostaviti smrtnu kaznu. Stvari se brzo
mijenjaju tako da je na dijagramu koji je objavljen zapažen i
povratak popularnosti Le Penove Narodne fronte na razinu od prije
tri godine.
(RFI)