FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

VOA 30. V. VEDRIŠ

US-FR-HR-GOSPODARSTVA-Organizacije/savezi-Gospodarstvo/poslovanje/financije VOA 30. V. VEDRIŠ GLAS AMERIKE - VOA30. V. 2000.'Prošla su vremena verbalnih gospodarskih čuda i za Hrvatsku nije baš idealno rješenje sama preraspodjela poreznih tereta. Poreze jednostavno treba smanjiti', izjavio je novinaru Glasa Amerike Svetozaru Sarkanjcu ekonomist Mladen Vedriš. Posljednje gospodarske mjere hrvatske Vlade logično još uvijek su tema brojnih dobronamjernih, ali i zlonamjernih analiza, sugestija i kritika. Preraspodjela poreznog opterećenja s gospodarstva na stanovništvo uvođenjem trošarina na određene proizvode, dugoročno, nije dobro rješenje. Zašto, upitali smo uglednog hrvatskog ekonomistu Mladena Vedriša, uoči održavanja javne tribine u Osijeku na temu 'Hrvatske ekonomske perspektive nakon promjene Vlade'. = Za Hrvatsku nije baš idealno rješenje da samo preraspodjeljuje porezni teret. Jednostavno ga se mora ukupno smanjiti. Znači, manje rashoda, manje poreznog terećenja i dajmo daha da ekonomija oživi. Naime, Hrvatska danas je porezno opterećena s gotovo 60 posto svog bruto društvenoga proizvoda. To je više nego što je to prije bilo u takozvanim zemljama blagostanja, poput skandinavskih zemalja i Francuske, i to je nemoguće na svojim leđima nositi. Znači,
GLAS AMERIKE - VOA 30. V. 2000. 'Prošla su vremena verbalnih gospodarskih čuda i za Hrvatsku nije baš idealno rješenje sama preraspodjela poreznih tereta. Poreze jednostavno treba smanjiti', izjavio je novinaru Glasa Amerike Svetozaru Sarkanjcu ekonomist Mladen Vedriš. Posljednje gospodarske mjere hrvatske Vlade logično još uvijek su tema brojnih dobronamjernih, ali i zlonamjernih analiza, sugestija i kritika. Preraspodjela poreznog opterećenja s gospodarstva na stanovništvo uvođenjem trošarina na određene proizvode, dugoročno, nije dobro rješenje. Zašto, upitali smo uglednog hrvatskog ekonomistu Mladena Vedriša, uoči održavanja javne tribine u Osijeku na temu 'Hrvatske ekonomske perspektive nakon promjene Vlade'. = Za Hrvatsku nije baš idealno rješenje da samo preraspodjeljuje porezni teret. Jednostavno ga se mora ukupno smanjiti. Znači, manje rashoda, manje poreznog terećenja i dajmo daha da ekonomija oživi. Naime, Hrvatska danas je porezno opterećena s gotovo 60 posto svog bruto društvenoga proizvoda. To je više nego što je to prije bilo u takozvanim zemljama blagostanja, poput skandinavskih zemalja i Francuske, i to je nemoguće na svojim leđima nositi. Znači, Hrvatska bi bila atraktivnija za kapital, za investicije, bilo nacionalne, bilo vanjske... Jedno je porezno rasterećenje, a drugo je izvozna konkurentnost. Naravno, to uključuje sve rasprave oko tečaja koje ne znače samo jednokratnu devalvaciju. To označava drugačije ponašanje pravne države, institucija. Jednostavno, taj zaokret je puno kompleksniji nego samo načelna obećanja. A izišli smo iz one faze kad smo očekivali gospodarska čuda, čuda nema, čuda će biti kad ih mi napravimo. - Iako je Hrvatska još prije pet godina izrazila želju za prijamom u članstvo Svjetske trgovačke organizacije, sada kada je promjenom vlasti Hrvatska pred vrlo skorim prijamom u tu važnu svjetsku organizaciju, sve su glasnije dvojbe treba li Hrvatska uopće ući u WTO. Pri tome najviše skepse izražavaju oni koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Je li opravdan taj strah? = Pravo pitanje, ali na žalost u Hrvatskoj nije dovoljno razjašnjeno o čemu se radi. Hrvatska zaštita u poljoprivredi je negdje na razini... 36 posto su u prosjeku carine. One će morati ići dolje za 20-postotnih poena, negdje na 16 posto, koliko je to prema WTO. Međutim, to će biti u razdoblju pet do sedam godina, jedno prijelazno razdoblje, a s druge strane to apsolutno Hrvatsku ne sprječava da potpomogne svoj agrar nizom drugih mjera i poticaja, kao što to rade sve druge zemlje. Znači, radi se samo o sniženju carinske zaštite, a nema nikakve zapreke da Hrvatska ima drugačiju politiku prema agraru. Kada to kažem, to je onda prvenstveno poticanje finalne proizvodnje, svi mi to dobro znamo, trebamo razgovarati o salami i čokoladi, a ne o pšenici i šećernoj repi. - I na kraju gospodine Vedriš, kako prevladati ovo razdoblje od, čini mi se da ste rekli, dvije-tri godine, od iskazane političke do iskazane materijalne, ekonomske pomoći? = Kako prevladati? Ne prevladati, iskoristiti ga! Mi moramo napraviti, i Vi ste vidjeli da je počeo razgovor što je zapravo tekuća ekonomska politika, što je strategija razvoja. I u idućih 100 dana na Vladi je da ponudi jedno i drugo - tekuću ekonomsku politiku za iduće razdoblje, a okvire gospodarske strategije za srednjoročno razdoblje. Zna se kad dobijete mandat, to je i čast i priznanje, ali i odgovornost. U prvih 100 dana moglo se govoriti, ili čak u prvih možda pola godine, oko naslijeđa. Ali nakon toga govorit će se oko rezultata onoga tko je u sedlu, i to je normalno. Nije lako, jer nakon HDZ-a nova Vlada nije došla u neku normalnu situaciju nakon četverogodišnjeg mandata jedne druge stranke, nego se zapravo jedna epoha zaključila. Ali, što prije se nađu pravi odgovori na ta pitanja, Hrvatska će platiti manju cijenu tranzicije. (VOA)

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙