US-FR-HR-GOSPODARSTVA-Organizacije/savezi-Gospodarstvo/poslovanje/financije VOA 30. V. VEDRIŠ GLAS AMERIKE - VOA30. V. 2000.'Prošla su vremena verbalnih gospodarskih čuda i za Hrvatsku nije baš idealno rješenje sama preraspodjela
poreznih tereta. Poreze jednostavno treba smanjiti', izjavio je novinaru Glasa Amerike Svetozaru Sarkanjcu ekonomist Mladen Vedriš. Posljednje gospodarske mjere hrvatske Vlade logično još uvijek su tema brojnih dobronamjernih, ali i zlonamjernih analiza, sugestija i kritika. Preraspodjela poreznog opterećenja s gospodarstva na stanovništvo uvođenjem trošarina na određene proizvode, dugoročno, nije dobro rješenje. Zašto, upitali smo uglednog hrvatskog ekonomistu Mladena Vedriša, uoči održavanja javne tribine u Osijeku na temu 'Hrvatske ekonomske perspektive nakon promjene Vlade'. = Za Hrvatsku nije baš idealno rješenje da samo preraspodjeljuje porezni teret. Jednostavno ga se mora ukupno smanjiti. Znači, manje rashoda, manje poreznog terećenja i dajmo daha da ekonomija oživi. Naime, Hrvatska danas je porezno opterećena s gotovo 60 posto svog bruto društvenoga proizvoda. To je više nego što je to prije bilo u takozvanim zemljama blagostanja, poput skandinavskih zemalja i Francuske, i to je nemoguće na svojim leđima nositi. Znači,
GLAS AMERIKE - VOA
30. V. 2000.
'Prošla su vremena verbalnih gospodarskih čuda i za Hrvatsku nije
baš idealno rješenje sama preraspodjela poreznih tereta. Poreze
jednostavno treba smanjiti', izjavio je novinaru Glasa Amerike
Svetozaru Sarkanjcu ekonomist Mladen Vedriš.
Posljednje gospodarske mjere hrvatske Vlade logično još uvijek su
tema brojnih dobronamjernih, ali i zlonamjernih analiza, sugestija
i kritika. Preraspodjela poreznog opterećenja s gospodarstva na
stanovništvo uvođenjem trošarina na određene proizvode,
dugoročno, nije dobro rješenje. Zašto, upitali smo uglednog
hrvatskog ekonomistu Mladena Vedriša, uoči održavanja javne
tribine u Osijeku na temu 'Hrvatske ekonomske perspektive nakon
promjene Vlade'.
= Za Hrvatsku nije baš idealno rješenje da samo preraspodjeljuje
porezni teret. Jednostavno ga se mora ukupno smanjiti. Znači, manje
rashoda, manje poreznog terećenja i dajmo daha da ekonomija oživi.
Naime, Hrvatska danas je porezno opterećena s gotovo 60 posto svog
bruto društvenoga proizvoda. To je više nego što je to prije bilo u
takozvanim zemljama blagostanja, poput skandinavskih zemalja i
Francuske, i to je nemoguće na svojim leđima nositi. Znači,
Hrvatska bi bila atraktivnija za kapital, za investicije, bilo
nacionalne, bilo vanjske... Jedno je porezno rasterećenje, a drugo
je izvozna konkurentnost. Naravno, to uključuje sve rasprave oko
tečaja koje ne znače samo jednokratnu devalvaciju. To označava
drugačije ponašanje pravne države, institucija. Jednostavno, taj
zaokret je puno kompleksniji nego samo načelna obećanja. A izišli
smo iz one faze kad smo očekivali gospodarska čuda, čuda nema, čuda
će biti kad ih mi napravimo.
- Iako je Hrvatska još prije pet godina izrazila želju za prijamom u
članstvo Svjetske trgovačke organizacije, sada kada je promjenom
vlasti Hrvatska pred vrlo skorim prijamom u tu važnu svjetsku
organizaciju, sve su glasnije dvojbe treba li Hrvatska uopće ući u
WTO. Pri tome najviše skepse izražavaju oni koji se bave
poljoprivrednom proizvodnjom. Je li opravdan taj strah?
= Pravo pitanje, ali na žalost u Hrvatskoj nije dovoljno
razjašnjeno o čemu se radi. Hrvatska zaštita u poljoprivredi je
negdje na razini... 36 posto su u prosjeku carine. One će morati ići
dolje za 20-postotnih poena, negdje na 16 posto, koliko je to prema
WTO. Međutim, to će biti u razdoblju pet do sedam godina, jedno
prijelazno razdoblje, a s druge strane to apsolutno Hrvatsku ne
sprječava da potpomogne svoj agrar nizom drugih mjera i poticaja,
kao što to rade sve druge zemlje. Znači, radi se samo o sniženju
carinske zaštite, a nema nikakve zapreke da Hrvatska ima drugačiju
politiku prema agraru. Kada to kažem, to je onda prvenstveno
poticanje finalne proizvodnje, svi mi to dobro znamo, trebamo
razgovarati o salami i čokoladi, a ne o pšenici i šećernoj repi.
- I na kraju gospodine Vedriš, kako prevladati ovo razdoblje od,
čini mi se da ste rekli, dvije-tri godine, od iskazane političke do
iskazane materijalne, ekonomske pomoći?
= Kako prevladati? Ne prevladati, iskoristiti ga! Mi moramo
napraviti, i Vi ste vidjeli da je počeo razgovor što je zapravo
tekuća ekonomska politika, što je strategija razvoja. I u idućih
100 dana na Vladi je da ponudi jedno i drugo - tekuću ekonomsku
politiku za iduće razdoblje, a okvire gospodarske strategije za
srednjoročno razdoblje. Zna se kad dobijete mandat, to je i čast i
priznanje, ali i odgovornost. U prvih 100 dana moglo se govoriti,
ili čak u prvih možda pola godine, oko naslijeđa. Ali nakon toga
govorit će se oko rezultata onoga tko je u sedlu, i to je normalno.
Nije lako, jer nakon HDZ-a nova Vlada nije došla u neku normalnu
situaciju nakon četverogodišnjeg mandata jedne druge stranke, nego
se zapravo jedna epoha zaključila. Ali, što prije se nađu pravi
odgovori na ta pitanja, Hrvatska će platiti manju cijenu
tranzicije.
(VOA)