ZAGREB, 30. svibnja (Hina) - Nadbiskup zagrebački Josip Bozanić pozvao je danas vjernike da iskažu "zahvalnost Bogu što nam je dao samostalnu i međunarodno priznatu državu u kojoj možemo bolje i svestranije ostvariti svoju domovinsku
pripadnost.
ZAGREB, 30. svibnja (Hina) - Nadbiskup zagrebački Josip Bozanić
pozvao je danas vjernike da iskažu "zahvalnost Bogu što nam je dao
samostalnu i međunarodno priznatu državu u kojoj možemo bolje i
svestranije ostvariti svoju domovinsku pripadnost. #L#
Msgr. Bozanić, koji je u crkvi sv. Marka na Dan državnosti predvodio
koncelebriranu misu za Domovinu, čestitao je svim građanima
Hrvatske blagdan, zamolivši Gospodina da ljudima na položaju
udijeli mudrost i brižljivost, a svim građanima radinost i
poštenje, da bi se u složnoj uzajamnosti svih ostvarivala građanska
sloga, pravednost, mir i napredak.
Uz brojne vjernike, misnom slavlju su bili nazočni - predsjednik
države Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskog državnog sabora Zlatko
Tomčić, predsjednica Županijskog doma Katica Ivanišević,
predsjednik hrvatske Vlade Ivica Račan, apostolski nuncij u
Hrvatskoj Giulio Einaudi, predstavnici vjerskih zajednica u
Hrvatskoj, predstavnici zakonodavne, izvršne i sudska vlasti,
političkih stranaka i drugi.
Bozanić je u propovijedi rekao da ovogodišnji Dan državnosti ima i
stanoviti jubilarni značaj, te da se sa posebnim raspoloženjem
spominjemo 30. svibnja 1990. godine. Podsjetio je da je u razmjerno
kratkom povijesnom kairosu obnovljena hrvatska država čiju je
uspostavu u siječnju 1992. priznala međunarodna zajednica. Ta
država se u svom novom obliku izvila općom narodnom voljom iz
tisućugodišnje svijesti hrvatskog naroda, rekao je.
"Na ovom mjestu i u ovoj prigodi danas se spominjemo i molimo za
prvog predsjednika obnovljene hrvatske države pokojnoga dr. Franju
Tuđmana. On je, kao i veliki graditelj upisan u povijest hrvatske
države. Molimo i za one koji su dali svoje živote za našu slobodu, za
naš mir i našu budućnost", naglasio je zagrebački nadbiskup,
zahvalivši Bogu i za sve one koji su osobito u teškim godinama rata,
nesebično služili općem dobru u obrani i uspostavi mlade države
Hrvatske.
Zahvalivši Bogu za međunarodno priznatu Republiku Hrvatsku koja je
osobiti Božji dar i dosljedno naša zadaća, Bozanić je rekao da su
svi građani Hrvatske pozvani da je čuvaju i unaprjeđuju kao svoju
državu u kojoj ostvaruju svoju domovinu.
Nadbiskup Bozanić podsjeća na riječi Svetog Oca za prvog posjeta
Hrvatskoj 1994. godine, kad je Papa poručio našem narodu da gleda
naprijed i da ima hrabrosti oprostiti i prihvatiti bližnjega.
"Oprostiti ne znači odustati od zakonskih sredstava pravne države,
kojoj je dužnost voditi istragu protiv počinitelja zločina.
Oprostiti znači osloboditi srce osjećaja osvete, koja nije spojiva
s izgradnjom kulture ljubavi u kojoj sudjeluje svojim vlastitim
doprinosom svaki čovjek dobre volje. Mir pretpostavlja da u temelju
svake inicijative bude uvijek isrkena volja za dijalogom,
poštivanje prava svakog pojedinca, kao i nacionalnih manjina, te
nastojanje oko međusobne snošljivosti", rekao je Bozanić.
Poručuje da gledamo naprijed, da usmjerimo svoje zalaganje prema
budućnosti, da se prepustimo zakonskim sredstvima pravne države,
da vode istragu o prošlosti, da opraštamo i prihvaćamo bližnjega,
te da gradimo građanski mir - u dijalogu, u međusobnoj snošljivosti
i poštivanju prava svakog pojedinca. To su hitni zadaci hrvatskog
društva u ovom osjetljivom i bremenitu vremenu, ističe Bozanić.
Komentirajući psalme, koji su govorili o socijalnoj i političkoj
korupciji kroz povijest, Bozanić kaže da su i psalmisti u svom
poslanju upozoravali na političke vođe koji upropašćuju narod
lošom vladavinom i zlostavljanjem. Govori se o pokvarenosti u
smislu degeneracije vlasti, koja se od služenja narodu pretvara u
iskorištavanje naroda. Drugim riječma, ne pazi se na opće dobro;
ono štoviše biva negirano nametanjem privatnih interesa,
pojedinaca i skupina, kaže Bozanić.
Posebno je poručio da moramo razumjeti prilike u kojima se našlo
naše društvo nakon dugogodišnjega komunističkog totalitarizma,
nametnutog rata i pokušaja prijelaza u novi sustav tržišta i
demokratskih odnosa. "Pred svima je zadatak obnove, svi su pozvani
na promjenu vladanja i promjenu odnosa prema radu u društvu, općem
dobru i zakonima. Potrebno je povezivanje prava i dužnosti,
odovornosti i poštenja. Hitno treba promicati opću i djelotvornu
solidarnost prema potrebitima i siromašnima u našoj sredini,
osobito prema nezaposlenima, te prognanicima i izbjeglicama koji
još uvijek žive u neizvjesnosti", rekao je msgr. Bozanić.
Obraćajući se nosiocima političke vlasti u državi i svima koji su na
odgovornim mjestima, Bozanić poručuje da politika mora biti
služenje čovjeku, a u konačnici samom Bogu. Naglašavajući da je
politika služenje Bogu, dakle moralnom zakonu koji u krajnjoj
liniji dolazi od Boga i koji se u svojoj biti svodi na poštivanje i
promaknuće čovjeka, Bozanić kaže: "U tom smislu nalazi se temeljni
etički princip, koji možemo formulirati evanđeoskim izrazima - ne
čovjek za politiku, nego politika za čovjeka". Tako je napominje
Bozanić, naglašen cilj politike: čovjek dobro čovjeka, točnije,
opće dobro.
Na kraju propovijedi Bozanić je još jednom pozvao vjernike da
zahvale Bogu što nam je darovao novu državu, da u njoj što bolje i
svestranije ostvarimo svoju domovinsku ljubav, da se zalažemo za
ostvarenje boljih i svestranijih odnosa u pravednosti i ljubavi, da
se oslobodimo svake prijetvornosti i beznadnosti i da svaki od nas i
svi zajedno radom pridonosimo ostvarenju Božjega kraljevstva na
zemlji.
(Hina) ta gk