ROSARIO, 30. svibnja (Hina) - Zahvaljujući entuzijazmu zagrebačkih studenata hispanistike i Hrvatskim kulturnim centrima u Argentini, u nekoliko tamošnjih gradova posljednju godinu dana održavaju se redoviti tečajevi hrvatskoga
jezika. Osim u Rosariju, gdje se tradicionalno organiziraju, od prošle godine tečajevi se mogu slušati i u Santa Feu, Parani, u Venado Tuertu i Chovetu. U Santa Feu i Rosariju tečajeve pohađa po 20 polaznika, u Venado Tuertu oko četrdeset te u Chovetu 20 polaznika.
ROSARIO, 30. svibnja (Hina) - Zahvaljujući entuzijazmu zagrebačkih
studenata hispanistike i Hrvatskim kulturnim centrima u Argentini,
u nekoliko tamošnjih gradova posljednju godinu dana održavaju se
redoviti tečajevi hrvatskoga jezika. Osim u Rosariju, gdje se
tradicionalno organiziraju, od prošle godine tečajevi se mogu
slušati i u Santa Feu, Parani, u Venado Tuertu i Chovetu. U Santa Feu
i Rosariju tečajeve pohađa po 20 polaznika, u Venado Tuertu oko
četrdeset te u Chovetu 20 polaznika.#L#
Projekt tečajeva hrvatskog jezika u Argentini pokrenut je 1998. u
zagrebačkom kafiću "Argentini", kad su predsjednica Hrvatskoga
kulturnog centra u Rosariju Lucija Žižić, Pablo Soto Bogdanić, koji
radi u hrvatskom veleposlanstvu u Čileu, i studenti hispanistike
zagrebačkoga Filozofskog fakluteta Renata Garbajs, Martin Banić i
Nataša Stanić odlučili preko Hrvatskih kulturnih centara u
Argentini organizirati tečajeve hrvatskoga jezika.
U projekt su uključeni apsolventi španjolskog jezika i
književnosti Sveučilišta u Zagrebu, koji provode po tri mjeseca u
Argentini dajući sate hrvatskog jezika pripadnicima hrvatske
zajednice i ostalim znatiželjnicima. Hrvatskim je studentima tamo
osiguran džeparac, smješteni su kod obitelji hrvatskih iseljenika,
a troškove avionske karte, izleta i ostalih potreba, podmiruju
sami.
Prva koja se upustila u takav posao, krajem veljače 1999., bila je
Renata Garbajs, koja je počela sa satima u Rosariju. Nakon Renate u
Argentinu odlaze Martin Banić, koji nastavlja u Rosariju, i Maja
Stanko, koja organizira tečaj i Hrvatski kulturni centar u Santa
Feu. Zatim dolaze Nataša Stanić u Rosario i Vera Jovanović u Santa
Fe i Paranu. Ubrzo se projekt širi i na mjesta - Venado Tuerto i
Chovet, pa tako nakon ljetnih praznika, prosinac-veljača, dolazi
četvrta smjena, Iva Belaj odlazi u Santa Fe i Paranu, a Nikolina
Židek u Venado Tuerto i Chovet.
Osim sati hrvatskog jezika, voditeljice tečajeva drže predavanja o
hrvatskoj povijesti, običajima, nacionalnim parkovima itd.
Iva Belaj održala je nedavno na Katedri za antropologiju Fakulteta
humanističkih znanosti u Rosariju predavanje o novijoj hrvatskoj
povijesti te o koncepciji studija etnologije na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu, dok je Nikolina Židek pokrenula bilten u
Venado Tuertu i Chovetu.
"Ove su aktivnosti u ljudima pobudile zanimanje, ne samo za jezik
njihovih predaka, već se okupljaju kako bi upoznali domovinu,
njezinu kulturu i aktualnu situaciju. Velika je radost čuti kako
razmišlja hrvatska mladost i s kolikim sjajem i ljubavlju u očima
pričaju o Hrvatskoj. Ovim je ostvarena vječita težnja hrvatskih
iseljeničkih centara - okupiti se i oživiti nostalgiju te bez
miješanja politike očuvati svoj kulturni identitet", rekla je
Luc?ja Žižić, predsjednica Hrvatskog kulturnog centra u Rosariju i
jedan od pokretača projekta. "Pozivamo ljude dobre volje da pomognu
da se ovaj projekt održi i širi jer postoje mnogi centri koji su
pokazali zanimanje za tečaj hrvatskoga jezika", dodala je Lucija
Žižić.
Od početka stoljeća iz Hrvatske je u Argentinu emigriralo više od
150.000 ljudi. Najviše ih je otišlo prije i u tijeku Prvog svjetskog
rata iz Dalmacije, osobito s otoka Hvara i Brača, Korčule i Visa te
iz Splita, Dubrovnika i Omiša. Drugi veliki val iseljavanja zbio se
nakon Drugoga svjetskog rata.
"Svi se oni s nostalgijom prisjećaju svoje domovine i okupljaju u
raznim društvima, folklornim ansamblima i zborovima, koji su puno
stariji od kulturnih centara", izjavila je jedna od voditeljica
hrvatskog tečaja Nikolina Židek.
Hrvatski kulturni centar Villa Mugueta, koji 75 godina nosi epitet
hrvatski, najstariji je. Nakon što je Hrvatska 1991. proglasila
neovisnost, većina je Hrvata, okupljenih u jugoslavenskim
centrima, osnovala hrvatske kulturne centre, pa tako danas u
Argentini ima 13 takvih centara.
Hrvatski kulturni centri nalaze se u Buenos Airesu (San Justo i Dock
Sud), Rosariju, Santa Feu, Cordobi, Presidenciji Roque Saenz Peni,
Venado Tuertu, Villa Mugueti, Pergaminu, Bihai Blanci, San Carlosu
de Barilochu, Trelewu, Comodoro Rivadaviji i Arequitu.
U Buenos Airesu postoji više raznih centara - Hrvatski svjetski
kongres, Hrvatski katolički centar "Nikola Tavelic", Hrvatski
katolički centar "Leopold Mandic", Hrvatski dom, Hrvatski centar
uzajamne pomoći, i svi se bave raznolikim aktivnostima.
Hrvatski dom pomaže u organizaciji hrvatskog štanda na sajmu knjiga
u Buenos Airesu. Hrvatski dom "San Justo" i Hrvatski katolički
centar "Nikola Tavelic" te Hrvatski centar uzajamne pomoći imaju
zborove, orkestre i folklorne ansamble ("Zrinski", "Proljeće",
"Radost"). Negdje su umjetnička društva neovisna, kao KUD
"Jorgovan", Hrvatski zbor "Jadran" i Hrvatski glazbeni ansambl
"Radost".
U Argentinsko-hrvatskom kulturnom centru u Buenos Airesu također
postoji škola hrvatskoga jezika. U tom gradu izlazi časopis Studia
Croatica. U Rosariju, po veličini i važnosti drugomu gradu
Argentine, u kojemu ima oko 25.000 pripadnika hrvatske manjine,
Hrvatski kulturni centar bavi se raznolikim aktivnostima -
posjeduje folklorni ansambl, kazališnu skupinu, orkestar koji
svira na tipično hrvatskim instrumentima, primjerice tamburici.
Osim toga, organiziraju proslavu Dana hrvatske državnosti i tada se
na spomeniku argentinskoj zastavi, monumentalnoj građevini,
ujutro 30. svibnja svake godine podiže hrvatska zastava, a u Muzeju
zastava odaje se počast našoj zastavi uz hrvatsku i argentinsku
himnu. Na taj dan služi se i misa u katedrali na hrvatskom jeziku.
(Hina) mc gk