ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Petar Krešimir Čolić umro je 27. svibnja. Posljednji ispraćaj bit će u četvrtak, 1. lipnja, u 16,30 sati na zagrebačkom
Mirogoju.
ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Redoviti član Hrvatske akademije
znanosti i umjetnosti (HAZU) akademik Petar Krešimir Čolić umro je
27. svibnja. Posljednji ispraćaj bit će u četvrtak, 1. lipnja, u
16,30 sati na zagrebačkom Mirogoju.#L#
Smrću Petra Krešimira Čolića, HAZU i njezin Razred za tehničke
znanosti ostali su bez svog istaknutog člana, a Akademijino
Znanstveno vijeće za daljinska istraživanja i fotointerpetaciju
bez predsjednika, ističe se u današnjem priopćenju HAZU-a.
Petar Krešimir Čolić (1938., Soko Banja) osnovnu školu i gimnaziju
pohađao je u Novoj Gradiški. Na Geodetskom odjelu Arhitektonsko-
građevinsko-geodetskog fakulteta u Zagrebu diplomirao je 1961.,
prvi u generaciji. Doktorat tehničkih znanosti iz geodezije stekao
je u Bonnu 1971. na sveučilišnom Institutu za teorijsku fiziku. Na
Katedri za višu geodeziju Geodetskog fakulteta izabran je za
asistenta 1963., 1975. za docenta, 1980. za izvanrednog profesora,
a 1986. za redovitog profesora.
Čolić je objavio više znanstvenih radova u stranim časopisima i
zbornicima radova, sudjelovao na mnogim kongresima i simpozijima
te je stekao velik međunarodni ugled.
Dobitnik je Baeyerove spomen-medalje Akademije znanosti u Berlinu
koja se dodjeljuje samo istaknutim znanstvenicima koji su
pridonijeli međunarodnoj suradnji u geodeziji i rješavanju njezina
glavnog zadatka - određivanja oblika i polja Zemljine sile teže.
Bavio se istraživanjima polja sile teže u unutrašnjosti Zemlje do
plohe geoida, izračunavanjima topografskih utjecaja na otklon
vertikale i silu teže, istraživanjima astrogeodetskog geoida na
području bivše Jugoslavije, određivanjem polja sile teže na
području Hrvatske i Slovenije, primjenom informatike u geodeziji -
geoinformatikom, metodama satelitske geodezije, analizom oblika
3D-geodetske mreže za istraživanje mogućnosti potresa,
korelacijom reljefa Zemljine površine, anomalijom sile teže, plohe
geoida i Mohorovičićiva diskontinuiteta. Uveo je novu "Zagrebačku
metodu" zasnovanu na korištenju geodetskih parametara u svrhu
prognoziranja dubina Mohorovičićeva diskontinuiteta.
Istraživao je Zemljine plimne valove, dao je suvremenu analizu
geodetskog rada Ruđera Boškovića, priodonijevši boljem shvaćanju
tog dijela Boškovićeva stvaralaštva, koje nije bilo dovoljno
zapaženo ni istraženo. Jedan od njegovih većih znanstveno-
istraživačkih projekata je za INA-Naftaplin istraživanje ležišta
ugljikovodika u zoni tzv. Bjelovarske depresije i brdovitom
području Bilogore.
(Hina) pp/ag mc