ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Djelatnici hrvatskih društvenih obavijesnih sredstava, izuzevši ona kojima su vlasnici vjerske zajednice, ukoliko bi imali otvorenosti za Papinu riječ, trebali bi se osobito pozabaviti činjenicom
iskazivanja sve manjega poštovanja za moralna uvjerenja. Time se ne želi reći da su u našim medijima vjerska uvjerenja redovito poštivana, nego da su očite nemoralne pojave daleko teži i ozbiljniji problem koji se tiče svih ljudi, vjernika, i onih koji to nisu, te naše društvene i narodne zajednice u cjelini, piše u redakcijskom komnetaru najnovi broj Glasa Koncila. Pritom se navode riječi iz poruke pape Ivana Pavla II. u povodu 34. svjetskoga dana društvenih komunikacija kako je "potreban određeni 'ispit savjesti' od strane društvenih obavijesnih sredstava koji bi doveo do veće kritičke svijesti glede sve manjeg poštovanja za vjerska i moralna uvjerenja".
ZAGREB, 29. svibnja (Hina) - Djelatnici hrvatskih društvenih
obavijesnih sredstava, izuzevši ona kojima su vlasnici vjerske
zajednice, ukoliko bi imali otvorenosti za Papinu riječ, trebali bi
se osobito pozabaviti činjenicom iskazivanja sve manjega
poštovanja za moralna uvjerenja. Time se ne želi reći da su u našim
medijima vjerska uvjerenja redovito poštivana, nego da su očite
nemoralne pojave daleko teži i ozbiljniji problem koji se tiče svih
ljudi, vjernika, i onih koji to nisu, te naše društvene i narodne
zajednice u cjelini, piše u redakcijskom komnetaru najnovi broj
Glasa Koncila. Pritom se navode riječi iz poruke pape Ivana Pavla
II. u povodu 34. svjetskoga dana društvenih komunikacija kako je
"potreban određeni 'ispit savjesti' od strane društvenih
obavijesnih sredstava koji bi doveo do veće kritičke svijesti glede
sve manjeg poštovanja za vjerska i moralna uvjerenja".#L#
"Nije li strašno zakazivanje u moralnosti kad se zbog političkih
ili drugih pristranih interesa stavljaju na stup srama određene
osobe, kad se u javnosti uništava njihovo ljudsko dostojanstvo
prije mjerodavne sudske presude i bez obzira na ukupno činjenično
stanje (npr. zdravstveno ili slično)?
Misle li na zdrave moralne zasade oni medijski djelatnici koji
određenu činjenicu toliko napuhuju i tako natežu da potrošač te
'informacije' dobije samo senzaciju lišenu istine?
Je li spojivo s moralom kad se činjenice bitne za čitavu naciju
toliko zamagljuju ili toliko prenapuhuju da ti medijski proizvodi
onda postaju čista manipulacija koja ima kao posljedicu bilo
egzistencijalne tjeskobe, bilo iluzorna, nerealna očekivanja?
Tko će preuzeti odgovornost za žrtve često namjernih suvremenih
medijskih zaoštravanja do apsurda, manipulacija, mitizacija i
iracionalnosti?
Moramo li se na kraju drugoga tisućljeća, u eri najviše tehnologije
suvremenog informacijskog društva pomiriti da iz društvenih
obavijesnih sredstava više nećemo moći doznati što se u našem
društvu zapravo događa, tko iznosi istinu, a tko neistinu?
Hoćemo li se morati pomiriti s činjenicom da društvena obavijesna
sredstva sve više postaju svrhom samima sebi, a da su sve manje u
službi komunikacije - vjernog, objektivnog i poštenog priopćivanja
činjenica, istina i mišljenja o događanjima i osobama?
Konačno, kakvo je poštivanje moralnosti kod onih u našoj zemlji
koji zloupotrebljavaju svoj politički, gospodarski ili
hijerarhijski položaj da bi ograničili slobodu, poštenje,
istinoljubivost - jednom riječju: moralnost medijskih
djelatnika?", pita Glas Koncila u broju od 4. lipnja.
(Hina) pp mc