FINANCIJSKI BILTEN 18. - 25. SVIBNJA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 18. - 25. svibnja 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija 8. HNB na aukciji otkupila 79,1 milijun EURA 9. Vlada: O radnom vremenu u trgovini 10. Vlada prihvatila zaključke o strategiji upravljanja državnim portfeljom 11. Sabor prihvatio promjene zakona o PDV-u i smanjenju doprinosa 12. Račan: Stanje u društvima gdje je država većinski vlasnik - poražavajuće 13. Županijski dom podržao donošenje zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije 14. Od povećanja trošarina ove godine u proračunu 1,5 milijardi kuna više? 15. M. Crkvenac: Susreti u Rigi i brojni konkretni interesi stranaca 16. Smanjenje vrijednosti neto imovine Expandia i Sunce fonda 17. DAB: Skupštinom i formalno završena uspješna sanacija Dubrovačke banke 18. Trgovačka banka potpisala "confirming bank agreement" s EBRD 19. Tečaj kune stabilan 20. Statistika 21. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u svibnju oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 18. V. 20.256.640 20.256.640 13,09 % 154.150.000 19. V. 6.100.000 6.100.000 11,31 % 296.500.000 22. V. 3.060.000 3.060.000 11,83 % 293.288.000 23. V. 17.000.000 14.000.000 11,57 % 256.287.000 24. V. 23.000.000 16.590.125 12,25 % 263.981.000 25. V. 29.300.000 28.300.000 10,75 % - Dnevni prosjek 16.452.000 14.717.000 11,80 % 252.841.000 Tjedan je na Tržištu novca započeo dobrom ponudom novca, kako u noćnom tako i u dnevnom trgovanju. No, kako je tjedan odmicao tako se i situacija mijenjala. Naime, dio je potražnje od sredine tjedna i u dnevnom i u noćnom trgovanju ostajao bez pokrića. Tako je u noćnom trgovanju primjerice, u utorak nakon završne obrade ZAP-a kada su banke dobile konačna stanja svojih računa, potražnja za novcem značajnije porasla te je jedan nje dio (više od 32 milijuna kuna) ostao nepodmiren. U skladu s ponudom i potražnjom kretala se i cijena novca. Tako je početkom tjedna kada je ponuda novca bila dobra i kamatna stopa bila niža - 4,5 posto, dok se kasnije, kada je porasla potražnja, i kamata popela na deset posto. U dnevnom pak kreditiranju i dalje traje dobra likvidnost. Ponuda novca tijekom cijelog tjedna bila je veća od potražnje. No, kreditni limiti kreditora uzrokom su nepodmirenju cjelokupne potražnje. Zbog toga je dio potražnje (na prosječnoj tjednoj razini oko deset posto) ostajao nepodmiren ali je i dio ponude ptirom ostajao bez plasmana. Cijena novca kretala se na uobičajenim razinama. Tako su novi opozivni krediti plasirani uglavnom uz kamatu od 11 posto, a tek je bolje rangiranim korisnicima ona smanjivana i do 9,5 posto. Prosječna kamatna stopa u dnevnom trgovanju ovoga tjedna iznosi 11,8 posto. Uz trgovanje novcem se na Tržištu novca trgovalo i mjenicama s avalom Ministarstva financija. Tako je ugovorena kupoprodaja istih u iznosu od 5,8 milijuna kuna. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu, upisani su zapisi u iznosu od 252,1 milijun kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od 8,49 posto, upisani su zapisi u iznosu od 77,9 milijuna kuna. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od 9,5 posto, upisani su zapisi u iznosu od 174,2 milijuna kuna. Od 24. svibnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,941 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 22. do 25. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalmatinska banka 200 250 220 7.658.690 Pliva 476,50 536 484 4.160.163 Podravka 135 154 142 1.244.757 Varaždinska banka 305 305 305 6.505.955 Zagrebačka banka 0 1.320 1.401 1.360 605.255 Arenaturist 65 66 65 29.091 Atlanska plovidba 38 38 38 15.200 Elka 64 65 65 233.430 Istraturist 50 55 55 37.045 Jadran-turist 39 40 39 141.400 Končar 63 68 65 549.413 Kraš 163,50 170 170 553.249 Privredna banka 70 72 70 43.292 Riječka banka 123 133 129 569.716 Riviera 78 78 78 24.024 Splitska banka 77 78 77 35.000 Sunčani Hvar 23,70 26 26 181.861 Štedionica Sonic 400 700 400 1.800 Zagrebačka banka E 515 660 650 705.262 23.294.613 Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna ostvaren promet od 23,2 milijuna kuna, ponajviše zahvaljujući trgovini dionicama Dalmatinske banke (7,6 milijuna), Varaždinske banke (6,5 milijuna), Plive (4,1 milijuna) te Podravke 1,2 milijuna kuna. Inače, aktivno je bilo 19 dionica, a pritom je njih osam izgubilo, dok ih je sedam dobilo na vrijednosti. Najveći je ovotjedni gubitnik bila obična dionica Zagrebačke banke. Naime, cijena joj je potonula 48 kuna. Značajnije je, 46 kuna, pojeftinila i dionica Plive. Slijedila ju je, s gubitkom od devet kuna, dionica Podravke. Dionica pak Riviere pojeftinila je dvije kune. Pad cijene od jedne kune zabilježile su dionice Arenaturista, Jadran-turista, Splitske banke i Štedionice Sonic. Od dobitnica ovoga je tjedna najviše profitirala dionica Zagrebačke banke serije E. Naime, cijena joj je porasla 150 kuna. Značajnije je, 21,5 kuna, poskupila i dionica Dalmatinske banke. Slijedile su je, s dobitkom od deset kuna, dionice Istraturista i Kraša. Dionica pak Privredne banke Zagreb skuplja je pet, a Atlanske plovidbe tri kune. Na kraju liste dobitnica, s dobitkom od dvije kune, našla se dionica Sunčanog Hvara. Ponajviše zahvaljujući padu cijena obične dionice Zagrebačke banke te Plive, CROBEX indeks potonuo je 39 bodova te se spustio ispod razine od 900 bodova. Tako on sada iznosi 864 boda. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 22. do 25. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Česma Bjelovar 41,28 41,28 41,28 547.414 Ericson-Tesla 195 200 198 463.512 Hoteli Tućepi 55 55 55 376.145 Jadran tvornica čarapa 62,83 62,83 62,83 351.848 Kraš 151 169 169 32.140 Ledo 165 165 165 5.280 Sunčani Hvar 25 25 25 4.700 Vartrks 25 25 25 1.975 PIF Dom 21,61 23,01 22,35 790.296 PIF Expandia 22,70 24,00 22,77 459.882 PIF Pleter 12,05 12,70 12,09 33.858 PIF Slavonski 10,60 11,40 10,60 243.970 PIF Sunce 9,40 10,25 9,40 24.905 PIF Sred. nac. 14,60 15,30 14,98 310.934 PIF Velebit 14,90 15,25 15,10 317.252 3.964.124 Na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna ostvaren promet od 3,9 milijuna kuna, a aktivno je bilo 15 dionica. Pritom je njih šest dobilo te isto toliko i izgubilo na vrijednosti. Najviše je, 49 kuna, poskupjela dionica Kraša. Značajnije je, 17,83 kune, porasla cijena dionice Jadrana tvornice čarapa. Slijedila ju je, s dobitkom od 15 kuna, dionica Leda. Dionica, pak, Česme iz Bjelovara skuplja je tek 28 lipa. I dva su PIF-a dobila na vrijednosti. Tako je dionica Dom fonda poskupila 85, a Velebita 50 lipa. Na listi gubitnica neslavno je vodeće mjesto, s gubitkom od dvije kune, ovoga tjedna zauzela dionica Ericsson-Nikole Tesle. I dionice pet PIF-ova izgubile su na vrijednosti. Tako je dionica fonda Sunce pojeftinila 1,03 kune. Dionica, pak, fonda Pleter jeftinija je 91, a Slavonskog fonda 90 lipa. Gubitak od 58 lipa zabilježila je dionica Expandia fonda, dok je cijena dionice Središnjeg nacionalnog fonda pala tek sedam lipa. VIN indeks potonuo je u odnosu na prošlotjedni tri boda, te sada iznosi 415 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 18. svibnja 25. svibnja Promjena u % New York/DJIA 10.769.74 10.323,92 -4,13 Tokyo/Nikkei 17.031,63 16.247,82 -4,60 London/FTSE-100 6.232,90 6.231.10 -0,02 Frankfurt/DAX 30 7.181,58 6.978.87 -2,82 Na američkom se tržištu nastavlja prodaja telekomunikacijskih i tehnoloških dionica, zbog čega je i vrijednost indeksa Nasdaq u utorak pala na najnižu razinu ove godine - 3.165 bodova. Njegova je vrijednost tako bila 22 posto niža nego početkom godine i najniža je od 10. studenoga prošle godine. Najnoviji u nizu pad cijena tih dionica toga je dana bio potaknut izvješćem sjevernoameričkih proizvođača poluvodiča o smanjenim narudžbama. Zabrinutost ulagača potaknuo je dan ranije i potpredsjednik Fed-a Roger Ferguson, izjavivši poslijepodne da se SAD suočava s vrlo ozbiljnom prijetnjom od inflacije i da se središnja banka nada da će to uspjeti spriječiti. Tek u srijedu je zaustavljen petodnevni pad njegove vrijednosti, nakon što je Intel objavio da će povećati svoju proizvodnju kako bi uspio zadovoljiti potražnju. Naravno, taj porast nije mogao nadoknaditi višednevne gubitke dionica kompanija tzv. nove ekonomije. Od ovoga tjedna je zamijećen rast ulaganja u dionice tzv. tradicionalnih tvrtki, primjerice proizvođača robe široke potrošnje ili energetskog sektora. Ocjena je trgovaca da tržište odiše negativnim raspoloženjem te da do zaustavljanja negativnog trenda neće doći sve dok Fed ne zaustavi rast inflacije u SAD-u, odnosno odredi konačnu razinu kamatnih stopa. Tržišni sudionici očekuju objavljivanje novih ekonomskih pokazatelja, kako bi mogli procijeniti kakva bi mogla biti odluka Feda na zasjedanju u lipnju - hoće li kamatne stope rasti ili ostati na istoj razini. U četvrtak je objavljena nerevidirana procjena američkog Ministarstva trgovine o porastu BDP-a u prvom ovogodišnjem tromjesečju za 5,4 posto. Ekonomisti su očekivali revidiranu procjenu, i to 5,2 posto. Ni iz ostalih ekonomskih pokazatelja zasad se ne može zaključiti je li usporeno pregrijavanje američkog gospdoarstva. Naime, broj nezaposlenih u posljednjih tjedan dana porastao je za 284 tisuća, prema očekivanih 279 tisuća. S druge strane, prodaja nekretnina u SAD je smanjena u travnju 6,2 posto. Predsjednik Feda Alan Greenspan odbio je u četvrtak odgovoriti na pitanje o gospodarskoj situaciji u SAD-u i razini kamatnih stopa. Nikkei najniži od početka godine Na Tokijskoj burzi ovoga je tjedna, točnije u srijedu, indeks Nikkei zabilježio najnižu razinu od početka godine, odnosno 16.044 bodova. Analitičari ocjenjuju da je raspoloženje na tržištu slabo budući da se prodaja dionica nije usporila ni nakon objavljivanja rezultata poslovanja japanskih tvrtki, koji su uglavnom bolji od očekivanih. Naravno, najviše su se prodavale tehnološke dionice, u skladu s trendom na Wall Streetu. Veliki gubitnik ovoga su tjedna bile i dionice Suzuki Motor korporacije, nakon što je objavljena dobit bila daleko ispod očekivanja tržišta. Ulagači su, smatraju trgovci, usredotočeni samo na negativne vijesti i najave. Velika prodaja tehnoloških dionica i na tom tržištu probudila je nadu u dugoročni oporavak cijena dionica tzv. tradicionalnih tvrtki, odnosno brodogradnje, elektroprovrede i opskrbe plinom. Europske burze pratile Wall Street Na europskim su se burzama u proteklih sedam dana cijene dionica kretale uglavnom pod utjecajem zbivanja na Wall Streetu. Najviše su gubitaka krajem prošloga i početkom ovoga tjedna pretrpjele dionice telekomunikacijskih i tehnoloških dionica. Istodobno, ulagači su se ponovno zainteresirali za kupovinu dionica tzv. tradicionalne ekonomije. Već od srijede se cijena tehnoloških i telekomunikacijskih dionica donekle oporavlja, ali nije uspjela nadoknaditi cijeli gubitak. Trgovci su i nadalje oprezni, jer iako je porast Nasdaqa i Dow Jonesa nešto popravio raspoloženje tržišnih sudionika, smatraju da nije dostignuta najniža razina njihovih cijena, pa bi daljnji oporavak ubrzo mogao biti zaustavljen. Ipak, neki od njih kao da gledaju na nov način - kad kupovati dionice nego onda kad su im cijene niske. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 18. svibnja 25. svibnja Promjena u % Euro/USD 0,8944 0,9114 1,90 Euro/JPY 97,11 97,85 0,76 USD/JPY 108,68 107,39 -1,19 Cijena zlata: USD/Unca 18. svibnja 25. svibnja Promjena u % 273,75 272,55 -0,44 Na deviznim tržištima tečaj eura je u proteklih sedam dana ojačao prema američkoj valuti nakon što je na tržištu prevladalo mišljenje da će Europska središnja banka morati uskoro podići kamatne stope kako bi pomogla tečaj zajedničke valute. Trenutno je ključna kamatna stopa na razini od 3,75 posto. Naravno, većina analitičara pretpostavlja da taj proast neće moći pratiti rast američkih kamatnih stopa, stoga pretpostavljaju da će do kraja godine tečaj eura ostati pod pritiskom jačanja američke valute. Također, trgovci procijenjuju da bi se euro i u kratkom roku mogao naći pod pritiskom, ako dionice na Wall Streetu nastave svoj oporavak. Ovoga je tjedna stabilnosti tečaja eura doprinos dala i ocjena njemačke Bundesbanke kako je tečaj zajedničke valute ustvari podcijenjen između 20 i 30 posto. Iako nitko ne očekuje da će Europska središnja banka odmah dići kamatne stope, Bundesbanka je naznačila da će europske monetarne vlasti morati uskoro razmisliti o podupiranju eura. Tečaj eura porastao je u proteklih sedam dana i prema japanskoj valuti, 0,76 posto. Istodobno, američki je dolar izgubio 1,19 posto prema jenu, budući je i Bank of Japan promptno odgovorila na jačanje američkih kamatnih stopa dizanjem ključne kamatne stope na japanskom tržištu. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 19. - 26. svibnja 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 19. svibnja 26. svibnja u % Euro 1 7,7035 7,6882 -0,19 DEM 1 3,9387 3,9309 -0,19 USD 1 8,6120 8,5150 -1,12 GBP 1 12,7743 12,5664 -1,62 JPY 100 7,8908 7,9047 +0,17 ATS 1 0,5598 0,5587 -0,19 ITL 100 0,3978 0,3970 -0,19 CHF 1 4,9608 4,9316 -0,58 SIT 100 3,7671 3,7537 -0,35 Nakon prošlotjednog poskupljenja, njemačka je marka na tečajnici HNB-a ovoga tjedna oslabila 0,19 posto prema kuni. Sve su promatrane inozemne valute u proteklih sedam dana izgubile na vrijednosti, osim japanskog jena. On je nastavio jačati, pa je u proteklih dva tjedna njegov tečaj porastao 2,53 posto. Najviše je u tom razdoblju pala vrijednost švicarskog franka, za 0,58 posto. Američki dolar, koji je u posljednjih šest tjedana ostvario rast tečaja od 10,25 posto, ovoga je tjedna izgubio 1,12 posto. Britanska je funta 1,62 posto jeftinija, a od prošloga su četvrtka za 0,19 posto osjalbili i euro, austrijski šiling i talijanska lira. Cijena slovenskog tolara ovoga tjedna 0,35 posto niža. 7. Aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija Na aukciji trezorskih zapisa Ministarstva financija održanoj u utorak, s rokom dospijeća od 42 dana na prodaju ponuđeni zapisi u iznosu od 200 milijuna kuna. No, budući su pristigle ponude u većem iznosu, emisija je povećana na 299,2 milijuna kuna. Najviša je ponuđena cijena iznosila 98,806 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 10,50 posto. Najniža je ponuđena cijena bila na 98,750 kuna, uz kamatu od 11 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,750 kuna pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 11 posto. Inače, udio nebankarskog sustava u emisiji dosegnuo je 57,39 posto. Istodobno, održana je i aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija s rokom dospijeća od 91 dan te su na prodaju ponuđeni zapisi u vrijednosti od 139 milijuna kuna. Pritom je najviša ponuđena cijena iznosila 97,095 kunu za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, s kamatnom stopom od 12 posto. Najniža je ponuđena cijena iznosila 97,095 kuna, uz kamatu od 12 posto. Stoga je jedinstvena prodajna cijena određena na 97,095 kuna. Sukladno tome, zapisi se izdaju uz kamatu od 12 posto. Inače, udjela nebankarskog sustava u ovoj emisiji nije bilo. Ukupan je, pak, iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo 1,465 milijardi kuna. Od toga je 946,3 milijuna kuna upisano na rok od 42 dana, a 519 milijuna kuna na rok od 91 dan. Slijedeća će se aukcija održati 6. lipnja. Tada će biti ponuđeni zapisi u iznosu od 100 milijuna kuna, s dospijećem od 42 dana. 8. HNB na aukciji otkupila 79,1 milijun EURA Hrvatska narodna banka (HNB) otkupila je u utorak na aukciji 79,1 milijun eura, izvijestili su iz HNB-a. Prosječni tečaj po kojemu je HNB otkupila eure je 7,686367 kuna za jedan euro. 9. Vlada: O radnom vremenu u trgovini Vlada RH je u četvrtak uputila Saboru prijedlog o radnom vremenu trgovina na malo. Radno vrijeme trgovina na malo sada bi se po prvi put uredilo zakonom i jedinstveno za cijelu državu. Prijedlog je da trgovine u turističkim mjestima za vrijeme turističke sezone rade nešto duže nego one u drugim mjestima. Isto radno vrijeme trgovina za cijelu državu uobičajeno je u Europi, rečeno je u opširnijoj raspravi o tom pitanju. Predloženi Zakon o radnom vremenu trgovina Saboru je upućen po hitnom postupku kako bi se njegovi učinci osjetili već u ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Nova, snižena carinska tarifa primjenjivala bi se od 1. srpnja ove godine, a na poljoprivredno-prehrambrene proizvode od dana pristupa Hrvatske u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO). Predlaže se to zakonskim tekstom o carinskoj tarifi koji je Saboru upućen na končanu potvrdu. Vlada je dala i državno jamstvo HBOR-u za praćenje izgradnje dvaju brodova za njemačkog naručitelja u riječkom "3. maju". Članovi Vlade pri tom su na rad uprava brodogradilišta uputili niz kritika. Strukturne se promjene ne mogu provesti sa sadašnjim upravama, poručio je potpredsjednik Vlade Slavko Linić. 10. Vlada prihvatila zaključke o strategiji upravljanja državnim portfeljom Vlada je u četvrtak na zatvorenu dijelu sjednice prihvatila zaključke o strategiji upravljanja državnim portfeljom. Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj izdano je državno jamstvo za programe kreditiranja pripreme ovogodišnje turističke sezone, a Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje za plasman obveznica u visini od 1,7 milijarde kuna. 11. Sabor prihvatio promjene zakona o PDV-u i smanjenju doprinosa Zastupnički dom Sabora prihvatio je u četvrtak promjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost (PDV) i zakone kojima se stope doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje smanjuju za dva postotna boda.. Najvažnija je promjena u Zakonu o PDV-u produljenje roka naplate poreza s 10. na kraj mjeseca. Zakonom o doprinosima za zdravstveno i mirovinsko osiguranje stope doprinosa na plaće smanjuju se pak za dva postotna boda. Tako se stopa doprinosa za mirovinsko osiguranje snižava s 10,75 na 8,75 posto, a doprinosa za zdravstveno osiguranje s 9 na 7 posto. Ti će se zakoni početi primjenjivati od 1. lipnja. U četvrtak navečer na saborskoj raspravi o paketu zakona kojima se povisuju trošarine na naftne derivate, automobile, alkohol, kavu, pivo i duhanske proizvode osnovno je pitanje bilo hoće li to izazvati inflaciju i pad životnog standarda. Zastupnici vladajuće "šestorice" tvrdili su da neće, a oporbeni suprotno. Kasno navečer rasprava je završila, a o zakonskim prijedlozima glasovat će u petak, a raspravljat će i o promjenama zakona o porezu na dohodak i dobit. 12. Račan: Stanje u društvima gdje je država većinski vlasnik - poražavajuće Stanje u tvrtkama u kojima država ima većinsko vlasništvo je poražavajuće. Stoga je zadaća Vlade što brža privatizacija društava iz državnih portfelja, izjavio je u četvrtak premijer Ivica Račan na predstavljanju Analize portfelja države. Analiza se odnosi na 1.850 tvrtki u kojima država ima manjinski ili većinski udjel. Analiza pokazuje da je u odnosu na ukupni temeljni kapital državnog portfelja, od oko 30 milijardi kuna, tržišna vrijednost tek 19 posto ili 5,8 milijardi kuna. Od ukupno 1.850 tvrtki država u njih 974 ima do 25 posto udjela, između 25 i 50 posto vlasnik je u 448 tvrtki, dok je u njih 428 većinski vlasnik (od 50 do sto posto). Podatci za sve njih govore o prošlogodišnjem gubitku od ukupno 6,2 milijarde kuna, dok je dobit bila upola manja (3,1 milijarda kuna). Za Račana je šokantan podatak da su državna poduzeća u prošloj godini dnevno ostvarivala dva milijuna njemačkih maraka gubitaka. Katastrofalna je situacija u većinski državnim poduzećima, gdje je ukupni gubitak prošle godine iznosio oko dvije milijarde kuna, dok je dobit bila tek 86 milijuna kuna. "Svako oklijevanje sada skupo se plaća", poručio je Račan, ističući da su ti podatci razlog i za neke oštre poteze. Različitim mjerama treba dati šansu onima koji mogu opstati na tržištu. Istodobno treba tražiti rješenja za oko 40.000 radnika u poduzećima za koja se teško može reći da imaju perspektivu. Kao konkretne poteze potpredsjednik Vlade Slavko Linić navodi privatizaciju portfelja u kojem država ima do 25 posto udjela na burzama po realnim tržišnim vrijednostima. Tvrtke u kojima država ima vlasništvo, a nose dividendu, što bi bilo usmjereno za jačanja mirovinskog fonda. Linić je najavio i spremnost Vlade da, ako treba, svoj dio portfelja u pojednim slučajevima prepusti radnicima. Najavio je i traženje odgovornosti uprava i nadzornih odbora tvrtki u većinskom vlasništvu države koje imaju velike gubitke, prezadužene su i zrele za stečaj. 13. Županijski dom podržao donošenje zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije Županijski dom Hrvatskog državnog sabora podržao je srijedu većinom glasova donošenje Prijedloga zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije, te izmjene još četiriju zakona kojima se uređuje to pitanje. Time je završena 42. sjednica Doma. Nakon kraće rasprave, zastupnici su podržali zakonski prijedlog po kojemu bi reviziju i kontrolu privatizacije provodio Državni ured za reviziju i kojim se točno određuju postupak i slučajevi u kojima se revizija može provesti. Dom je, također, podržao izmjene četiri zakona kojima se regulira revizija pretvorbe i privatizacije - to su Zakon o privatizaciji, Zakon o državnoj reviziji, Kazneni zakon, te Zakon o sudskom registru. 14. Od povećanja trošarina ove godine u proračunu 1,5 milijardi kuna više? Povišenje trošarina na naftne derivate, duhanske proizvode, alkohol, pivo, kavu, te promjene trošarina na automobile državnom bi proračunu u ovoj godini donijeli dodatnih oko 1,5 milijardi kuna prihoda. Nove bi pak trošarine najviše povećale cijenu benzina i to za 29 posto, dizela za 13,7 posto, a ostali bi proizvodi koji se oporezuju tim posebnim porezom poskupili (cigarete, kava, alkoholna pića, pivo) 5 do 10 posto, dok se kod nekih to ne bi trebalo ni osjetiti u cijeni, izjavio je jučer ministar financija Mato Crkvenac objašnjavajući Vladin paket zakonskih prijedloga i promjena u poreznom sustavu. Proračunu bi, prihvati li Sabor predložene izmjene, najviše, dodatnih oko milijardu kuna do kraja godine, trebalo donijeti povećanje trošarina na naftne derivate. Vlada tako predlaže povećanje trošarina kod olovnih motornih benzina sa sadašnjih 2,10 kuna na 3,50 kuna, kod bezolovnih benzina sa 1,80 na 3,00 kuna, a kod dizela sa 1,60 na 2,1 kuna. To bi vodilo i povećanju cijena i to bezolovnih benzina za 29 posto (pa bi nova cijena bila 6,48 kuna po litri), i dizela 13,7 posto pa bi litra koštala 5,07 kuna. Cijena lož ulja ne bi se dirala, a posebnog poreza bilo bi oslobođeno i novo dizelsko gorivo obojeno plavom bojom kojega bi koristili ribari i poljoprivrednici u sustavu poticaja. Za 0,50 kuna Vlada predlaže povećati trošarine na cigarete. Tako bi za paketić cigareta skupine A (popularna skupina) trošarina bila povećana sa 4,50 na 5,00 kuna, za skupinu B (standardna) sa 4,90 na 5,40 kuna, a za skupinu C (ekstra skupina) sa 8,10 na 8,20 kuna. To bi proračunu trebalo godišnje donijeti dodatnih 180 milijuna kuna, a do kraja ove godine oko 105 milijuna. Trošarine na pivo, po Vladinu prijedlogu, povećale bi se sa 80 kuna po hektolitru proizvedenog ili uvezenog piva na 120 kuna, odnosno sa 40 po hektolitru bezalkoholnog piva na 60 kuna. U proračun bi se time slilo dodatnih 138 milijuna kuna godišnje, ili oko 80 milijuna do kraja godine. Povećanjem pak posebnog poreza na alkohol, sa 40 kuna po litri apsolutnog alkohola na 60 kuna, dobilo bi se dodatnih 84 milijuna, odnosno do kraja godine oko 49 milijuna. Prijedlog je i povećanje trošarina na sve vrste kave - po kilogramu nepržene sa 3,60 kuna na 5 kuna, pržene sa 9 na 12 kuna, kavine ljuske i opne sa 12 na 15 kuna, te zamjena za kavu sa 15 na 20 kuna. To bi proračunu do kraja godine trebalo donijeti dodatnih 16 milijuna kuna, odnosno na godišnjoj razini to bi iznosilo 27 milijuna. 15. M. Crkvenac: Susreti u Rigi i brojni konkretni interesi stranaca Središnje predstavljanje hrvatskog gospodarstva i mogućnosti ulaganja u Hrvatsku u ponedjaljak je održano u okviru Skupštine Europske banke za obnovu i razvoj koja se održava u Rigi. Rezultati tog predstavljanja i reakcije svjetskih financijaša za Hrvatsku su izuzetno važni, jer će o tome ovisiti i raspodjela 20 milijardi dolara. Na predstavljanju je istaknuto da su šanse Hrvatske za strana ulaganja velike, posebno što velika javna poduzeća još čekaju svoj red na privatizaciju, primjerice Ina, HEP, Hrvatske telekomunikacije i Hrvatske željeznice. No, ulagačima je preporučena i turistička djelatnost, ali i malo i srednje poduzetništvo kojemu se i veliki ulagači sve više okreću. Hrvatski ministar financija Mato Crkvenac istaknuo je da je hrvatsko izaslanstvo na predstavljanju ostvarilo brojne kontakte s bankama i drugim zainteresiranim investitorima, i utvrdili njihov sve veći interes za ulaganje u Hrvatsku. 16. Smanjenje vrijednosti neto imovine Epandia i Sunce fonda Pet privatizacijskih investicijskih fondova (Pleter, Slavonski fond, Dom fond, Expandia i Sunce fond), od ukupno sedam PIF-ova čijim se dionicama trguje na Varaždinskom tržištu vrijednosnica (VTV) objavilo je financijsko izvješće za prvo tromjesečje ove godine. Smanjenje neto imovine od poslovanja fonda iskazali su Expandia fond i fond Sunce, a ostala tri fonda u spomenutom su razdoblju iskazala povećanje neto imovine od poslovanja. Po podacima financijskog izvješća PIF-ova, Expandia fond, kojim upravljaju američki i češki fond, proknjižio je 573,5 tisuća kuna smanjenja neto imovine, dok je smanjenje neto imovine PIF-a Sunce iznosilo 18,4 milijuna kuna. Najveći među PIF-ovima, Dom fond tvrtke Epic, iskazao je povećanje neto imovine od poslovanja fonda u iznosu od 95,9 milijuna kuna, PIF Pleter od 4,5 milijuna kuna, a vrijednost neto imovine Slavonskom PIF-u povećana je za 14,1 milijun kuna. Tri fonda u prvom su ovogodišnjem tromjesečju ostvarila i neto dobit od ulaganja u vrijednosne papire. Pritom je zagrebački Dom fond zabilježio najveću neto dobit od ulaganja u vrijednosne papire, u iznosu od 628,3 tisuća kuna. Slijedi PIF Pleter sa 198,5 tisuća kuna te Slavonski PIF sa 107,1 tisućom kuna neto dobiti od ulaganja u vrijednosne papire. Gubitak od ulaganja u vrijednosne papire iskazali su PIF Sunce, u iznosu od 15,3 tisuće kuna i Expandia fond, u iznosu od 11,6 milijuna kuna. Inače, svoje kupone 270 tisuća stradalnika Domovinskog rata povjerilo je PIF-ovima, koji su ih pak zamijenili za dionice hrvatskih tvrtki. Dobar dio dionica, smatraju analitičari, zbog nerazvijenog i siromašnog tržišta, gospodarskih problema i općeg pada cijena vrijednosnica, nije zadržalo ni nominalnu vrijednost. Upravo to je, mišljenja su analitičari, razlog pada vrijednosti neto imovine PIF-ova. 17. DAB: Skupštinom i formalno završena uspješna sanacija Dubrovačke banke Skupštinom Dubrovačke banke d.d., održanom u ponedjeljak u Dubrovniku, i formalno je završena uspješna sanacija banke, koja nastavlja s normalnim poslovanjem. Na skupštini je također odlučeno o emisiji dionica u ukupnom iznosu od 185 milijuna kuna, a sve su dionice predane Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), kao jedinom dioničaru. U Nadzorni odbor banke, kako se navodi u priopćenju DAB- a, izabrani su Pave Župan Rusković, Ivan Šprlje, Vido Bogdanović, Marijan-Marinko Filipović i Tomislav Vuličević. Sukladno odredbama Zakona o bankama, Nadzorni odbor predložit će članove Uprave banke i zatražiti prethodnu suglasnost Hrvatske narodne banke. Do trenutka upisa nove uprave banke u sudski registar osoba ovlaštena za rukovođenje i zastupanje bankom u postupku sanacije (Niko Koncul) imat će ovlasti uprave banke. U banci je prihvaćen i u većoj mjeri izvršen plan sanacije i restrukturiranja, te je banka spremna za završni korak restrukturiranja - privatizaciju, za koju u DAB-u vjeruju da ju je moguće provesti do konca 2000. godine. DAB u svom priopćenju podsjeća kako je odlukama hrvatske Vlade od 20. travnja 1998. i 28. siječnja 1999. odlučeno da se nad Dubrovačkom bankom obavi postupak sanacije i restrukturiranja te je također utvrđen državni interes za sanaciju banke i njen opstanak kao pretpostavci opstanka gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije. Ukupni gubici u poslovanju banke utvrđeni su u visini od 3.498 milijuna kuna koji su pokriveni na teret rezervi i kapitala same banke te sanacijskim obveznicama u ukupnom iznosu od 2.601 milijuna kuna. Pored pokrića gubitaka, sanacijske obveznice poslužile su i za formiranje novog temeljnog kapitala banke u visini od 185 milijuna kuna, pojašnjavaju iz DAB-a. U postupku sanacije i restrukturiranja banke na Državnu agenciju za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka prenijeta je rizična aktiva (potraživanja i portfelj) u ukupnom iznosu od 3.356 milijuna kuna klasificiranih u skupinu rizika "E" prema odluci Hrvatske narodne banke o načinu raspoređivanja rizične aktive i odgovarajućih izvanbilančnih stavki. Izvlačenjem te rizične aktive banci je omogućeno da normalno posluje, a izdavanjem sanacijskih obveznica (koje dospjevaju u 20 polugodišnjih anuiteta uz sedam posto kamata i s mogućnošću prijevremenog iskupa) banka je postala solventna. U izvješću Nika Koncula o dvogodišnjem razdoblju sanacije Dubrovačke banke, navodi se kako je štednja nakon odluke o sanaciji padala da bi od sredine prošle godine počela rasti. Tako je zadnjeg dana ožujka ove godine, štednje dosegnula 435,5 milijuna njemačkih maraka. Tijekom protekle dvije godine banke je odobrila ukupno 5300 namjenskih i nenamjenskih kredita, ukupne vrijednosti 60 milijuna DEM, kao i 250 kredita iz sredstava HBOR-a za poticanje poduzetništva, ukupne vrijednosti pet milijuna DEM. U suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom, banka je odobrila 248 kredita, vrijednih 12,2 milijuna kuna, za poticanje poduzetništva. Uvedena je Visa kartica, a otvoreno je i sedam novih poslovnica. Niko Koncul na kraju izvješća ističe kako je Banka, u ime DAB-a, pregovarala sa potencijalnim strateškim partnerima, među kojima su najznačajniji Europska banka za obnovu i razvoj, Unicredito i Nova ljubljanska banka. Uvjeren je kako će se te tri banke uključiti u nadmetanje za kupnju banke kroz privatizacijski proces. 18. Trgovačka banka potpisala "confirming bank agreement" s EBRD Trgovačka banka d.d. sklopila je s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) "Confirming bank agreement" (ugovor o potvrđujučoj banci). Time je Trgovačka banka prva hrvatska banka uvrštena na popis "Confirming" banaka koje konfirmiraju razne instrumente u međunarodnoj trgovini, primjerice, garancije ino-banaka, eskontiraju mjenice kod kojih je inozemna banka izdavatelj ili avalista i sl., a sve na temelju jamstva EBRD-a, izvijestili su iz Trgovačke banke. Taj aranžman pridonijet će jednostavnijem i uspješnijem poslovanju hrvatskih izvoznika sa zemljama srednje i istočne Europe, budući im Trgovačka banka može ponuditi konfirmiranje ino-garancija po povoljnijim uvjetima, istaknuli su u Trgovačkoj banci. Prava i obveze iz Ugovora ostat će na snazi i nakon spajanja Trgovačke banke d.d. sa Bjelovarskom bankom d.d. i Čakovečkom bankom d.d. u novu banku sa sjedištem u Zagrebu. Spajanje tih banaka planirano je za kraj ove godine. 19. Tečaj kune stabilan Tečaj kune je stabilan i nadalje se, tijekom travnja, kretao oko razine od 3,95 kuna za jednu njemačku marku, odnosno 7,72 kune za jedan euro. Analitičari Hrvatske narodne banke napominju kako se ipak tijekom travnja uočava povećanje potražnje za domaćom valutom, što je rezultiralo blagom aprecijacijom tečaja kune prema euru i DEM. S druge strane, nastavljen je trend slabljenja kune prema američkom dolaru, što je odraz daljnjeg značajnog slabljenja eura prema dolaru na svjetskim deviznim tržištima, ističu iz HNB- a. Kuna je tijekom travnja prema euru ojačala 0,22 posto promatraju li se vrijednosti na kraju mjeseca, dok je prosječni tečaj kune prema euru u travnju u odnosu na ožujak aprecirao 0,09 posto, što je prvi put od kolovoza prošle godine. U odsutnosti značajnijih pritisaka na tečaj u travnju održana samo jedna devizna aukcija na kojoj je HNB kupila 23,3 milijuna eura te time donekle ublažila aprecijacijske pritiske na domaću valutu. Preteći pak tečajne liste središnje banke u prvih 25 dana svibnja uočava se da se srednji tečaj kune prema DEM spustio početkom mjeseca nešto ispod 3,94 kune za jednu marku, a posljednjih se dana kreće oko razine od 3,93. Tečaj eura od 7,72 na početku svibnja smanjen je na nešto ispod 7,69, odnosno posljednjih se dana kreće oko 7,68 kuna za jedan euro. Središnja je banka na aukciji (23. svibnja) otkupila 79,1 milijun eura po prosječnom tečaju od 7,686367 kuna za jedan euro. Vrijednost se pak dolara u travnju kretala između 8,01 i 8,49 kuna za jedan USD. Dolar je tako tijekom travnja ojačao čak 5,11 posto u usporedbi s krajem ožujka, odnosno 1,91 posto usporede li se prosječni mjesečni tečajevi u travnju i ožujku ove godine. U svibnju se srednji tečaj dolara na tečajnici HNB-a kretao između najviše 8,67 (početkom mjeseca) i oko 8,42 kune za dolar. Dnevni nominalni efektivni tečaj kune deprecirao je tijekom travnja za 1,46 posto, a ove godine ukupno je deprecirao 3,7 posto. (U indeksu dnevnog nominalnog efektivnog tečaja objedinjeno je kretanje valuta najznačajnijih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera. Nominalni efektivni tečaj kategorija je koja pokazuje opću vrijednost domaće valute, budući da uzima u obzir promjene njenog tečaja prema valutama izabranog uzorka zemlja - najvažnijih trgovinskih partnera). Prema privremenim podatcima o kretanju indeksa realnog efektivnog tečaja deflacioniranog cijenama pri proizvođačima kuna je u veljači deprecirala 1,11 posto, odnosno 0,09 posto u prva dva mjeseca. (Realni efektivni tečaj pokazatelj je konkurentnosti domaćih proizvoda na stranim tržištima budući da uključuje razlike u stopama rasta cijena u zemlji u odnosu na države važne za njenu međunarodnu razmjenu). Po podacima iz svibanjskog Biltena HNB-a, realni je efektivni tečaj kune deflacioniran cijenama na malo u veljači također oslabio i to 1,39 posto, odnosno 1,12 posto od početka godine. 20. Statistika U travnju 356.226 nezaposlenih - Potkraj travnja u Hrvatskoj je evidentirano 356.226 nezaposlenih osoba, 0,4 posto manje nego u mjesecu ranije i 11,8 posto više nego u travnju prošle godine, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Od ukupnog broja nezaposlenih osoba u travnju, 98,4 tisuća osoba ili 27,6 posto tražilo je posao prvi puta, što je 7,7 posto više nego u isto doba lani. Istodobno, tijekom travnja Hrvatskom se zavodu za zapošljavanje prijavilo 14,2 tisuće novih osoba, 10,1 posto manje nego u istom mjesecu prošle godine. Od toga je 11,4 tisuća osoba ili 80,5 posto imalo prethodno radno iskustvo, a najveći ih je broj došao iz prerađivačke industrije (24,1 posto) te trgovine na veliko i malo (21 posto). S evidencije Zavoda u travnju se zaposlilo 9,3 tisuće osoba, što je 14,5 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Većina ih se zaposlila na određeno vrijeme (75 posto), a najveći se broj zaposlio u prerađivačkoj industriji (22,1 posto ili dvije tisuće osoba). Zbog ostalih razloga osim zaposlenja iz evidencije nezaposlenih brisano je 6,4 tisuće osoba, tj. 11 posto manje nego u travnju lani. Krajem travnja u Hrvatskom je zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 187 tisuća nezaposlenih žena, što je 12,6 posto više nego u istom mjesecu lani. Njihov je udio u ukupnoj nezaposlenosti povećan sa 52,1 posto na 52,5 posto. Struktura nezaposlenih osoba prema stručnoj spremi nije se promijenila u odnosu na travanj prethodne godine, podaci su Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Tako je još uvijek udio nezaposlenih osoba sa KV i VKV spremom najveći. Naime porastao je s 34,6 posto, na 34,8 posto. Najmanji udio u ukupnoj nezaposlenosti imaju nezaposlene osobe s višom i visokom stručnom spremom (VŠS 3,1 posto i VSS 3,9 posto), što je dugoročna pojava, pojašnjavaju u Zavodu. U istom je razdoblju povećana i ukupna nezaposlenost u svim županijama. Pritom je naveći porast evidentirane nezaposlenosti zabilježen u Krapinsko-zagorskoj (26 posto) i Zagrebačkoj županiji (20,1 posto), a najmanji u Zadarskoj (pet posto) i Šibensko- kninskoj županiji (4,7 posto). Zbog prestanka rada poslodavaca u travnju je posao izgubilo 25,4 tisuće osoba, što je 0,8 posto više nego u ožujku i 11,1 posto više nego u travnju lani. Istodobno, broj korisnika novčane naknade u travnju se u odnosu na prethodnu godinu povećao 13 posto, na 61 tisuću korisnika. Tijekom travnja Zavodu je prijavljeno ukupno 11,9 tisuća slobodnih radnih mjesta, što je 6,9 posto više nego u istom lanjskom mjesecu. Prosječna hrvatska plaća za veljaču 3.179 kn- Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u Hrvatskoj za veljaču iznosila je 3.179 kuna, što je nominalno 0,3 posto, a realno 0,9 posto manje u odnosu na siječanj, podatci su Državnog zavoda za statistiku. Podaci Zavoda za platni promet pokazuju inače nešto manji prosjek neto plaće u veljači (3.038 kuna), a ta razlika između prosječne plaće iskazane u podatcima Državnog zavoda za statistiku (3.179 kuna) i ZAP-a nastaje zbog različitih metoda uzoraka, ali nikada ne prelazi 5 posto dozvoljene oscijalcije. U prva dva ovogodišnja mjeseca prosječna je neto plaća, po podatcima Državnog zavoda za statistiku, iznosila 3.185 kuna što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine, nominalno više za 9,3 posto, a realno za 5,4 posto. Realno veće prosječne plaće za prva dva ovogodišnja mjeseca u odnosu na isto razdoblje lani, isplaćene su u gotovo svim djelatnostima po nacionalnoj klasifikaciji, osim u hotelima i restoranima te građevinarstvu. Promatrano pak prema djelatnostima, najveći mjesečni prosjek neto plaća za prva dva ovogodišnja mjeseca od 5.299 kuna isplaćen je u djelatnosti osiguranja i mirovinskih fondova, osim obveznog osiguranja te u zračnom prijevozu - 5.105 kuna. Najniže prosjeke plaća statistika iskazuje u štavljenju i obradi kože (1.676 kuna) te pomoćnim djelatnostima u financijskom posredovanju (1.690 kuna). Najveći porast prosječne plaće od 34,9 posto za prva dva mjeseca ostvaren je u računalnim i srodnim djelatnostima (4.929 kuna), te za 26,7 posto u šumarstvu, sječi drva i uslugama povezanim s njima (3.644 kuna). Prihodi proračuna u prvom kvartalu 11,13 milijarde kuna - Državni je proračun u prva tri mjeseca ove godine ostvario 11,13 milijardi kuna prihoda, što je 33,2 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Samo u ožujku prihod proračuna iznosio je 3,43 milijarde kuna, od čega je 3,17 milijardi kuna poreznih prihoda, podatci su Ministarstva financija. Istodobno su ukupni rashodi proračuna u prva tri mjeseca ove godine iznosili 11,09 milijardi kuna, što je 8,8 posto više nego u istom vremenu lani. U Ministarstvu financija posebno važnom drže činjenicu da su u prvom kvartalu gotovo svi prihodi od poreza, osim poreza na međunarodnu trgovinu, zabilježili međugodišnji porast. U prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle zabilježen je porast poreznih prihoda od 8,8 posto, što ukazuje na povećanu ekonomsku aktivnost tijekom prvog kvartala ove godine, ocjenjuje se u Mjesečnom statističkom prikazu Ministarstva financija. Porezni su prihodi u ožujku ove, u odnosu na isti mjesec prošle godine porasli za 6,2 posto, a u odnosu na veljaču ove godine za 7,3 posto. Najveći dio tog porasta odnosi se na najizdašniji proračunski prihod od PDV-a. Od njega je u ožujku prikupljeno 1,56 milijardi kuna, ili 10,1 posto više nego u veljači. U ožujku su porasli i prihodi od trošarina za 4,1 posto i iznosili su oko 577,1 milijun kuna, dok su za manji prihodi od poreza na dohodak za 2,2 posto (402,2 milijuna) i za 9,7 posto od poreza na dobit (145,6 milijuna). Ministarstvo financija napominje kako se bilježi nastavak rasta proračunskih rashoda. Tako je npr. za bruto plaće izdvojeno 1,34 milijarde kuna, što je 15,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Međutim, iz Ministarstva ističu da međugodišnja usporedba rasta za bruto plaće zapravo i nije moguća. Naime, plaće su prošle godine rasle u kolovozu (za pet posto) i prosincu (za 12 posto) što se odrazilo na visinu toga rashoda u prvom kvartalu ove godine. Stoga procjenjuju da bi u narednim mjesecima, nakon smanjenja mase plaća proračunskih korisnika za pet posto koje će biti vidljivo u travanjskih rashodima, međugodišnja usporedba trebala pokazati manje stope rasta. U prvom kvartalu u odnosu na isto lanjsko razdoblje izdaci za plaćanje kamata porasli su za 75,3 posto (za strane je kamate plaćeno 289 milijuna kuna), a rastu i subvencije i to 9,8 posto na međugodišnjoj razini ili čak 44,8 posto u ožujku u odnosu na veljaču. Smanjenje u odnosu na prvi kvartal prošle godine u ovoj godini bilježe tekući transferi i to za 6,1 posto. Od ukupno 2,79 milijardi kuna tekućih transfera u prva tri mjeseca Hrvatski je zavod za mirovinsko osiguranje primio 1,67 milijardi, a Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje 395,3 milijuna kuna. S obzirom da su proračunski rashodi u prva tri mjeseca iznosili 11,09 milijardi kuna, proračun je u prvom kvartalu ostvario suficit od 41,1 milijun kuna. Slika je pak sasvim drugačija kada se promatra samo ožujak. Naime, rashodi su u ožujku iznosili oko 3,83 milijarde kuna, odnosno bili su 398 milijuna kuna viši od ukupnih prihoda. Taj je proračunski deficit financiran izdavanjem trezorskih zapisa te kratkoročnim pozajmicama poslovnih banaka. Iz Ministarstva financija napominju da su u ožujku stigli i prihodi od nedavno izdanih euroobveznica u izosu od 1,275 milijardi kuna. BDP 20,2 milijarde dolara - Nakon realnog pada bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,3 posto lani, u Hrvatskoj se ove godine očekuje rast BDP-a od najmanje 2 posto. Tome u prilog ide podatak da je u zadnjem prošlogodišnjem tromjesečju sa rastom od 1,6 posto, prekinut niz pada BDP-a iz prethodna četiri tromjesečja. S obzirom na povećanje industrijske proizvodnje u prvom ovogodišnjem kartalu za 3,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, može se očekivati pozitivna stopa rasta BDP-a u prvom tromjesečju ove godine. Doduše, podaci statistike upozoravaju da se u travnju industrijska proizvodnja ponovno usporava, što je osjetno smanjilo taj postotak povećanja pa je ukupno u prva četiri mjeseca ove godine industrijska proizvodnja bila za 1,5 posto veća u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Inače, nominalni hravatski bruto domaći proizvod (u tekućim cijenama) iznosio je u 1999. godini 143,5 milijardi kuna, procjena je Državnog zavoda za statistiku. Koristeći prosječni godišnji tečaj američkog dolara u prošloj godini (1 USD = 7,11244 kuna), nominalni BDP u prošloj je godini, izražen u USD, iznosio 20,2 milijarde dolara. Ta je vrijednost nominalnog BDP-a otprilike na razini iz 1997., a manja nego u 1998., kada je BDP iznosio 21,8 milijardi dolara. Uz pretpostavku da Hrvatska ima oko 4,5 milijuna stanovnika, BDP po stanovniku iznosio je u prošloj godini nešto manje od 4.500 dolara, navode iz Sektora za makroekonomske analize Hrvatske gospodarske komore (u publikaciji Gospodarska kretanja). Realni je pak BDP lani bio 0,3 posto manji nego u godini prije, čime je prekinuto višegodišnje razdoblje (1994. do 1998.) u kojem je realni BDP bilježio pozitivne godišnje stope rasta. Ohrabruje podatak o porastu realnog BDP-a od 1,6 posto u posljednjem tromjesečju prošle godine u usporedbi s istim razdobljem 1998. To je., nakon trećeg tromjesečja 1998., prvi kvartal u kojem je ostvarena pozitivna stopa rasta, i time prekinut pad realnog BDP-a iz prethodna četiri tromjesečja (u zadnjem kvartalu 1998. pad za 4,2 posto, u prvom prošlogodišnjem tromjesečju 1,5 posto, drugom 0,6 posto te trećem 0,8 posto). Smanjenje bruto domaćeg proizvoda u prošloj je godini uzrokovano smanjenjem osobne potrošnje od 3 posto, smanjenjem investicija u fiksni kapital od 5,9 posto kao i blagim padom izvoza robe i usluga 0,2 posto te državne potrošnje 0,1 posto. Analitičari Hrvatske narodne banke (u svibanjskom Biltenu HNB-a) napominju kako je svojim smanjenjem od od 3,9 posto uvoz robe i usluga dao pozitivan doprinos kretanju BDP-a. Zbog velikog udjela u strukturi BDP-a osobna potrošnja i uvoz roba i usluga presudno su odredili stopu promjene BDP-a. Analize pak kretanja realne bruto dodane vrijednosti po područjima (Nacionalne klasifikacije djelatnosti) pokazuju pozitivne stope u poljoprivredi i šumarstvu za 1,7 posto, industriji 1,2 posto, financijskom posredovanju i poslovanju nekretninama 1,8 posto i u javnom sektoru 2,7 posto. Istodobno negativne stope prošle su godine zabilježene u građevinarstvu sa padom od 7,7 posto, hotelim i restoranima 4,4 posto, trgovini 4,2 posto i u djelatnosti prijevoza 3,4 posto. 21. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u svibnju Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana (% godišnje) banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,50 2,50 2,50 2,50 1,50 1,00 Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 - Bjelovarska banka 3,50 3,50 5,00 3,50 1,50 1,00 Brodsko Posavska 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 2,00 2,00 2,50 2,00 1,50 1,00 Credo banka 3,50 3,50 4,00 3,50 3,00 4,00 Croatia banka 2,50 2,50 3,00 2,50 1,50 - Čakovečka banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Dalmatinska banka 2,50 2,00 2,00 2,00 1,00 0,00 Dubrovačka banka 2,70 2,70 2,70 2,70 1,50 2,80 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00 2,00 1,75 2,00 0,50 - Istarska banka Pula 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Istarska kred. banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,00 1,00 Jadranska banka 1,30 1,30 1,10 1,30 0,20 1,10 Kaptol banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 - Karlovačka banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Nava banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Partner banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Podravska banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 1,50 1,50 2,50 1,50 1,00 1,10 Raiffeisenbank Austria 1,50 1,50 2,00 1,50 0,60 - Riadria banka 1,00 1,00 2,50 1,00 1,00 1,00 Riječka banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Sisačka banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Slavonska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 2,00 Splitska banka 1,50 1,50 1,50 1,50 0,50 1,50 Trgovačka banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 3,00 Varaždinska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 ZABA-Pomorska b.Split 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 Štedionica Dora - 1,30 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite građana (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka* 3,00- 4,25- 5,00- 6,00- - - 5,00 6,50 7,00 8,00 Bank Austria - 2,00- 2,50- 3,25- 3,50- 3,75- 2,75 3,50 4,25 3,75 4,00 Bjelovarska banka* - 4,00 7,00 7,50 7,80 7,80 Brodsko Posavska banka 4,00 5,00 5,50 7,50 8,00 8,50 Centar banka* 4,50 5,00 7,00 8,00 8,50 9,00 Cibalae banka* 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00- 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka* 3-4,5 3,5-5 4-6 5-7 5-7 5-7 Credo banka* 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 10-11 Croatia banka* 4,70- 5,20- 5,40- 7,00- 7,60- 8,00- 5,90 6,20 6,50 7,70 8,30 8,80 Čakovečka banka* 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Dubrovačka banka* 5,00- 5,70- 6,00- 7,00- 7,20- 7,50- 6,00 6,50 7,00 7,80 8,20 8,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank* 3,00 3,50 4,25- 5,50- 5,80 dogovor 5,00 6,10 6,40 Istarska banka 4,00 5,00- - 6,00- 6,00- 7,50- 9,00 10,00 10,00 11,50 Istarska kreditna 3,70- 3,95- 5,10- 5,40- 6,10- 6,10- banka Umag* 6,00 6,25 6,40 6,60 7,90 7,90 Jadranska banka* 1,50- 3,00- 5,00- 6,50- 7,50- 8,50- 2,00 4,00 6,00 7,10 8,10 9,10 Kaptol banka* 3,50 5,00 5,40 7,10 8,00 - Karlovačka banka* 3,00- 4,00- 5,00- 6,00- 6,25- 6,50- 4,00 5,00 6,00 7,00 7,25 7,50 Kreditna banka Zagreb* 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka* - 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Nava banka* 5,00 6,00 7,00 8,00 do 9,00 do 10,00 Partner banka* 4,00 5,00 6,50 8,00 8,00 8,00 Podravska banka 2,50 3,50 6,00 6,50 6,80 7,00 Požeška banka* 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka* 2,30- 2,40- 3,40- 4,30- 4,90- 5,40- GORNJA GRANICA KAMATNE STOPE PREMA DOGOVORU Raiffeisenbank Austria* 2,50 3,50- 4,25- 4,50- 4,75- 5,00- 4,75 5,00 5,25 5,75 6,25 Riadria banka* 3,00- 3,20- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 4,80 6,50 6,80 7,00 7,60 8,60 Riječka banka* 3,10- 3,35- 3,60- 4,85- 5,10- 5,60- 4,30 5,85 6,10 6,35 6,85 7,80 Sisačka banka* 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka 2,50- 2,80- 3,50- 4,50- 5,00- 5,50- 3,30 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 Splitska banka* 3,50- 4,20- 4,50- 5,50- 5,80- 6,00- 5,50 6,20 6,50 7,50 7,80 8,00 Trgovačka banka* 4,00- 4,20- 5,00- 6,00- po dogovoru 4,10 4,30 5,10 6,10 Varaždinska banka* - 5,00 6,00 6,50 7,00 8,00 Volksbank* 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,30- 5,50- 3,50 4,75 5,30 5,80 6,10 6,50 Zagrebačka banka* 2,20- 2,40- 2,60- 3,80- 4,25- 4,70- 3,05 4,25 4,70 5,15 5,65 6,15 ZABA-Pomorska 2,20- 2,40- 2,60- 3,80- 4,25- 4,70- banka Split* 3,05 4,25 4,70 5,15 5,65 6,15 Štedionica Dora 3,00 5,00 8,00 10,50 11,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope na EURO depozite, a u EURO valute ulaze: DEM, ATS, ITL, BEF, FIM, FRF, IEP, NLG, LUF, PTE i ESP Kamatne stope na oročene USD depozite građana (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 4,80- 4,75- 6,40- 6,60- - - 5,75 7,00 7,25 8,00 Bank Austria - 2,75- 3,50- 3,75- 4,00- - 3,50 4,25 4,50 4,50 Bjelovarska banka - 5,50 6,50 7,00 7,50 7,50 Brodsko Posavska banka 4,00 4,80 5,40 7,40 7,80 8,40 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50- 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka 4-5,5 4,5-5,5 5-6,5 6-7,5 6-7,5 6-7,5 Croatia banka 5,30- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,40- 6,00 6,50 6,90 7,30 7,80 8,30 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 8,50 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 5,40 6,10 6,60 7,05 7,05 7,05 Dubrovačka banka 6,00- 6,50- 7,35- 8,00- 8,40- 8,60- 6,80 8,10 8,40 8,50 8,90 9,10 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 5,00 5,75 6,25 7,25 7,50 dogovor Istarska banka 5,00 6,00- - 7,00- 7,50- 8,00- 10,00 11,00 11,50 12,00 Istarska kreditna 5,00- 5,70- 6,10- 6,50- 6,90- 6,90- banka Umag 5,60 6,10 6,50 6,90 7,40 7,40 Jadranska banka 1,50- 2,00- 3,50- 5,50- 6,50- 7,50- 2,00 3,00 4,50 6,50 7,50 8,50 Kaptol banka 4,00 5,00 5,50 6,50 7,00 - Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- 6,25- 6,50- 5,00 5,50 6,00 6,50 6,75 7,00 Kreditna banka Zagreb 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka 5,00 6,00 7,00 8,00 do 9,00 do 10,00 Partner banka 4,50 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Podravska banka 2,50 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 Požeška banka 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka 4,15- 4,75- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- GORNJA GRANICA KAMATNE STOPE PREMA DOGOVORU Raiffeisenbank Austria 5,00 6,00- 6,75- 7,00- 7,25- 7,50- 7,25 7,50 7,75 8,25 8,75 Riadria banka 4,15- 4,70- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- 6,35 7,95 8,20 8,65 8,85 9,20 Riječka banka 4,95- 5,20- 5,45- 6,70- 6,95- 7,45- 6,20 7,70 7,95 8,20 8,65 9,00 Sisačka banka 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,50 Splitska banka 3,80- 4,20- 4,60- 6,00- 6,30- 6,50- 5,00 5,50 6,00 7,50 7,80 8,00 Trgovačka banka 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- po dogovoru 5,70 6,20 6,70 7,20 Varaždinska banka - 5,00 6,00 6,50 7,00 8,00 Volksbank 2,00- 2,50- 3,00- 3,50- 4,00- 4,00- 2,50 3,25 3,80 4,30 4,80 4,80 Zagrebačka banka 4,50- 4,70- 4,90- 6,10- 6,55- 7,00- 5,35 6,55 7,00 7,45 7,95 8,45 ZABA-Pomorska 4,50- 4,70- 4,90- 6,10- 6,55- 7,00- banka Split 5,35 6,55 7,00 7,45 7,95 8,45 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austria Credit. prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - - Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 - Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 1,21 1,21 1,96 1,21 0,98 1,88 Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,09 1,09 1,00 1,09 0,72 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka PREMA DOGOVORU Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,61 0,61 1,27 0,61 0,20 1,26 ZABA-Pomorska b. Split 0,61 0,61 1,27 0,61 0,20 1,26 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 3,50* 3,75* 4,00* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3-4 3,5-4,5 5-6 5,5-6,5 6-7 6,5-7,5 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročavanja, a u okvirima kretanja kamata na europskom tržištu Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamatna stopa se određuje u odnosu na Euribor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50 Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svj.tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno ZABA- Pomorska b.Split kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* -kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Uprave Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00* 5,25* 5,50* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročenja, a u okvirima kretanja kamatnih stopa na eurotržištu Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamata se izračunava u odnosu na Libor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema dogovoru Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50 Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a na oročenja iznad 30 dana za iznose iznad 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno ZABA-Pomorska b.Split kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* - kamatne stope za iznose iznad 50.000 DEM