FR-ES-reforme-Diplomacija-Vlada-Sudovi-Terorizam FR-LE MONDE 25.5.PARIZ I MADRID FRANCUSKALE MONDE25. V. 2000.Pariz i Madrid približavaju stajališta uoči francuskog predsjedanja Unijom"Odnosi između Pariza i Madrida koji su za
državnog posjeta predsjednika Jacquesa Chiraca nedvojbeno doživjeli poljepšanje, sada su trajno dobri. Ta sloga oko nekih pitanja, koja se katkada odveć naglašava, čini se gdjekad više voluntarističkom, nego istinskom. No čelnici dviju zemalja koji su u utorak 23. svibnja u Santanderu, na kantabrijskoj obali, održali godišnji bilateralni susret na vrhu, mogli su biti zadovoljni zbog 'iznimno dobrih' odnosa koji, kako je istaknuo Lionel Jospin, promiču Madrid u 'sve važnijeg partnera' Pariza.Prva dodirna točka je želja da se postigne napredak u svezi s europskim pitanjima. Tako su gospoda Chirac i Aznar, nekoliko tjedana prije početka francuskog predsjedanja Europskom unijom koje započinje 1. lipnja, nastojali na 'bliskosti mišljenja, predodžaba i želja' u svezi s budućnosti Europe, izbjegavajući raspravu o proširenoj Uniji s federalnim značajkama kao što je neki dan predložio njemački ministar Joschka Fischer, koja bi ih nužno
FRANCUSKA
LE MONDE
25. V. 2000.
Pariz i Madrid približavaju stajališta uoči francuskog
predsjedanja Unijom
"Odnosi između Pariza i Madrida koji su za državnog posjeta
predsjednika Jacquesa Chiraca nedvojbeno doživjeli poljepšanje,
sada su trajno dobri. Ta sloga oko nekih pitanja, koja se katkada
odveć naglašava, čini se gdjekad više voluntarističkom, nego
istinskom. No čelnici dviju zemalja koji su u utorak 23. svibnja u
Santanderu, na kantabrijskoj obali, održali godišnji bilateralni
susret na vrhu, mogli su biti zadovoljni zbog 'iznimno dobrih'
odnosa koji, kako je istaknuo Lionel Jospin, promiču Madrid u 'sve
važnijeg partnera' Pariza.
Prva dodirna točka je želja da se postigne napredak u svezi s
europskim pitanjima. Tako su gospoda Chirac i Aznar, nekoliko
tjedana prije početka francuskog predsjedanja Europskom unijom
koje započinje 1. lipnja, nastojali na 'bliskosti mišljenja,
predodžaba i želja' u svezi s budućnosti Europe, izbjegavajući
raspravu o proširenoj Uniji s federalnim značajkama kao što je neki
dan predložio njemački ministar Joschka Fischer, koja bi ih nužno
podijelila.
Premda je g. Jospin nazvao prijedlog g. Fischera 'vrlo korisnim
prinosom', o kojemu Španjolci pak misle da je preuranjen, nije
skrivao da je njegov cilj bio uspjeh reforme europskih ustanova,
koja je prvi korak k proširenju, preko Međuvladine konferencije. Tu
je želju jasno izrazio i sam Jacques Chirac: 'Francuska i
Španjolska, istaknuo je na konferenciji za tisak u prigodi
završetka susreta, odlučne su u nakani da idu naprijed, da uklone
opasnost od paralize do koje bi doveo minimalni sporazum o reformi
europskih ustanova.'
Ističući želju da 'u potpunosti pridonese uspjehu francuskog
predsjedanja', Jose Maria Aznar, kojemu nedavni ponovni izbor
apsolutnom većinom glasova omogućuje da se 'jače' začuje glas
njegove zemlje u Europi i na međunarodnoj pozornici, pristaša je
pravog ponovnog izjednačavanja glasova u Europskom vijeću.
Francuzi su mu u svezi s tim pitanjem djelomice dali pravo,
priznajući da je stanovito 'skretanje' 'ugrozilo demokratsku narav
odluka' u čitavom procesu proširenja.
Naprotiv, kada je riječ o pojačanoj suradnji između nekih država
članica, koju Pariz smatra pokretačem ostatka Unije, g. Aznar je
'otvoren', ali i 'oprezan' i 'suzdržan'. Neki su španjolski izvori
čak tvrdili da Madrid želi točnije podatke, zbog straha da bi
pojačana suradnja, prihvatljiva na planu vanjske politike i
pravosuđa, mogla štetiti zajedničkom tržištu. I tu je Pariz
nastojao uliti povjerenje, pa je tako g. Jospin na susretu jasno
rekao kako 'nema ni govora o tomu da Madrid, primjerice, ne bi bio
uključen u čvrstu jezgru utemeljitelja Europe'.
Druga dodirna točka, ovaj put bez ograničenja, jest borba protiv
terorizma. Govoreći o novoj fazi u suradnji- između dviju zemalja,
koju je nazvao 'uzornom', šef španjolske vlade najavio je nove
redarstvene i pravosudne mjere kako bi se odgovorilo na novu
strategiju ETA-e. Te bi mjere, prema riječima ministra unutarnjih
poslova Jaimea Mayora Oreje, mogle obuhvaćati pojačanu razmjenu
informacija i kartoteka, usklađivanje na području pravosuđa i rad,
izvan bilateralnih granica, na zamisli o europskoj tjeralici. U tom
je duhu, malo prije početka susreta, najavljeno skoro imenovanje
španjolskog suca za vezu u Parizu, koji će se baviti terorizmom i
ograniziranim kriminalom, što je odgovor na imenovanje francuskog
suca Francoisa Badiea u Madridu prije tri godine.
Na pitanje o širenju baskijskog terorizma u Francuskoj, g. Chirac
je odgovorio: 'Za nas ne postoji španjolski ni neki drugi
terorizam, već općenito terorizam protiv kojeg se borimo'. Kada je
riječ o francuskom ministru unutarnjih poslova Jeanu-Pierreu
Chevenementu, on je rekao da je Bretonska revolucionarna vojska,
čija je povezanost s ETA-om utvrđena u eksploziji u Plevinu prije
nekoliko mjeseci, 'uništena'.
Jedina točka oko koje su Pariz i Madrid utvrdili neka mimoilaženja,
ali i 'duh otvorenosti i suradnje' u njihovu rješavanju, bio je
gorući problem prekopirenejskih veza koje Španjolci žele što prije
uspostaviti radi bržeg otvaranja nekih područja u zemlji. Planovi
poput tunela Somport, u kojemu Madrid želi vidjeti 'vezu velikog
kapaciteta', nailazi na francuskoj strani na jak otpor ekoloških
pokreta. Francuski ministar prometa Jean-Claude Gayssot oprezno se
zadovoljio time što je potvrdio međuregionalnu, a ne međunarodnu
namjenu cestovnog tunela, najavivši da će brza željeznička veza
Perpignan-Figueras, druga prijeporna točka, biti puštena u promet
'najvjerojatnije do 2004.'", iz Santandera izvješćuje Marie-
Claude Decamps.