ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Od 1. do 15. travnja iduće godine u Hrvatskoj će se provesti popis stanovništva, kućanstava i stanova. Popis će obavljati 27 tisuća osoba, a koštat će oko 200 milijuna kuna koji će se osigurati u proračunu
tijekom tri godine. Popis stanovništva, najopsežnije i najsloženije statističko istraživanje, regulira se posebnim zakonom kojega je Vlada s današnje sjednice uputila u hitnu saborsku proceduru. Popis će se provoditi prema stanju na dan 31. ožujka 2001.
ZAGREB, 25. svibnja (Hina) - Od 1. do 15. travnja iduće godine u
Hrvatskoj će se provesti popis stanovništva, kućanstava i stanova.
Popis će obavljati 27 tisuća osoba, a koštat će oko 200 milijuna
kuna koji će se osigurati u proračunu tijekom tri godine. Popis
stanovništva, najopsežnije i najsloženije statističko
istraživanje, regulira se posebnim zakonom kojega je Vlada s
današnje sjednice uputila u hitnu saborsku proceduru.
Popis će se provoditi prema stanju na dan 31. ožujka 2001.#L#
Načelo popisa je međunarodna usporedivost, a u skladu s time u
ukupni broj stanovnika neće se više pribrajati građani odsutni više
od godine dana. Popis bi bio i vaga za izradu adresara
poljoprivrede, o čemu bi se poseban popis proveo 2002.
Kako bi se učinci predloženog zakona o radnom vremenu trgovina na
malo osjetili već u ovoj turističkoj sezoni, Vlada je taj zakonski
tekst uputila u hitnu saborsku proceduru. Pitanje radnog vremena
trgovina po prvi bi se puta uredilo zakonom i jedinstveno za cijelu
državu. Trgovine prehrambenim proizvodima zatvarale bi se
najranije u 20 sati, a u turističkim mjestima u 22 sata, dok bi
trgovine neprehrambenim proizvodima vrata zatvarale najranije u
21, odnosno 23 sata u turističkim mjestima. Krajnji rok za
zatravanje svih trgovina bila bi ponoć.
Zakonom se predlaže urediti i rad trgovina nedjeljom i na blagdane,
jer je, kaže minitar gospodarstva Goranko Fižulić, neprihvatljivo
da turisti u te dane "lunjaju" npr. Umagom i Dubrovnikom i nemaju
gdje potrošiti novce.
Iako je bilo dvojbi treba li radno vrijeme trgovina utređivati
zakonom, većina članova Vlade suglasila se da je to ipak potrebno s
obzirom na šarolikost.
Nova carinska tarifa, usklađena s pregovorima o pristupu Hrvatske
Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, primjenjivala bi se od 1.
srpnja ove godine, a za prehrambeno-poljoprivredne proizvode od
dana pristupa WTO-u. Utvrđuje se to zakonskim prijedlogom o
carinskoj tarifi kojega je Vlada uputila u drugo saborsko čitanje.
No, žustru je raspravu na Vladi izazvalo traženje ministra
pomorstva, prometa i veza Alojza Tušeka da se carine oslobodi roba
proizvedena u Hrvatskoj, a koja se kupovinom putem inozemnih
kredita ustvari uvozi. Takav je npr. slučaj s Hrvatskom željeznicom
koja inozemnim robnim kreditom kupuje proizvode domaćih
proizvođača, kao što su "Đuro Đaković", "Končar" ili drugi.
Vrlo ustrajno takvom prijedlogu protivi se Goranko Fižulić, kao i
kupnji hrvatskih roba inozemnim kreditima za koje se još izdaje i
državno jamstvo. Izrazio je žaljenje, što je nepažnjom i ova Vlada
dala jedno takvo jamstvo.
Premijer Ivica Račan poručuje pak, da se ovoj Vladi ne bi smijelo
događati što i prethodnoj da zbog nečijih interesa stimulira uvoz
strane robe iako postoji kvalitetna domaća proizvodnja.
Članovi Vlade upozorili su i na problem rada uprava poduzeća koja su
u državnom vlasništvu, a vrlo oštre kritike na rad uprava, posebno u
brodogradilištima, uputili su i prilikom davanja državnog jamstva
na kredite za praćenje izgradnje dvaju brodova za njemačkog
naručitelja u riječkom "3. maju".
Ništa se u brodogradnji, ili HŽ-u nije promijenilo. U ovih 100 dana
nisam vidio ni centimetar promjena u radu uprava poduzeća (u
prometu, brodogradnji), osim neodgovornih izjava i neodgovornog
ponašanja prema vlasniku, istaknuo je potpredsjednik Vlade Slavko
Linić. Strukturne se promjene ne mogu provesti sa sadašnjim
upravama, naglasio je.
Ministar gospodarstva dodaje kako su kadrovski problemi u
pojedinim brodogradilištima ispolitizirani. "I blaga kritika
izaziva bijes određenih sindikalnih čelnika... Oni ne žele
promjenu stanja, odgovornost, privatizaciju i sve to zamataju u
političke parole", rekao je Fižulić.
Ministar unutarnjih poslova Šime Lučin nonsensom smatra da u nekim
brodogradilištima zajedno funkcioniraju uprave i sindikati. Ali to
je razumljivo kada se zna da većina sindikalnih čelnika u
brodogoradilištima ima menadžerske plaće, tvrdi Lučin.
Fižulić je navodeći konkretan slučaj rekao, da je jedan sindikalni
čelnik "Diokoma" na menadžerskoj plaći u "Brodosplitu". I premijer
podsjeća na slučaj "Diokoma" u kojem je Uprava, nakon što je uplaćen
dio novca podijelila menadžerske plaće. Spoj kriminala i politike
zaslužuje dobru pripremu i raspravu na Vladi, kaže Račan. Sve to
plaćaju porezni obveznici, bit će vrijeme da pozovemo na štrajk
porezne obveznike protiv onih štrajkača koji žele nastaviti
koristiti njihov novac i za kriminalne svrhe, poručio je Račan.
O problemima uprava brodogradilišta Vlada će raspravljati kada
pred nju dođe koordinacijama već upućeni, prijedlog
restrukturiranja cijelokupne brodogradnje.
(Hina) bn/bm sšh