FR MONDE 24.5.NJ.SMANJUJE VOJSKU

FRANCUSKA LE MONDE 24. V. 2000. U Njemačkoj, neovisno povjerenstvo predlaže smanjenje ljudstva u vojsci "Njemačka je vojska 'prevelika, loše je ustrojena i sve više gubi korak s vremenom. U sadašnjem obliku, Bundeswehr nema budućnosti'. Zaključak neovisnoga povjerenstva koje je njemački ministar obrane Rudolf Scharping (socijaldemokrat, SPD) zadužio da razmisli o 'zajedničkoj sigurnosti i o budućnosti Bundeswehra' neopoziv je. Povjerenstvo sačinjeno od osoba s različitim pogledima kojim je predsjedao bivši predsjednik Republike Richard von Weizsaecker (kršćanski demokrat iz CDU-a), u izvješću objavljenom u utorak 23. svibnja iznijelo je prijedloge koji bi trebali riješiti kvadraturu kruga: imati vojsku koja će biti prilagođena potrebama sigurnosti u zemlji, sa suvremenom opremom, društveno prihvatljivu, koja poštuje proračunska ograničenja u vremenu mršavih krava. Povjerenstvo predlaže da se za deset godina broj vojnika smanji sa 320 na 240 tisuća (1991. bilo ih je 450 tisuća). To bi se smanjenje postiglo smanjenjem broja ročnika sa 135 na 30 tisuća, koji bi služili vojsku deset mjeseci uz veću plaću. Naprotiv, broj vojnika koji mogu djelovati na terenu, povećao bi se na 140 tisuća. Njemačka u ovom času kani osnovati europske snage za brzo djelovanje koje bi za tri godine imale šezdeset tisuća ljudi. Jako smanjenje broja ročnika, prvi korak k ukidanju vojne obveze, dovodi u neugodan položaj g. Scharpinga koji se protivi potpunoj profesionalizaciji vojske. Ministar obrane i generali Bundeswehra htjeli su opravdati sustav novačenja, rekavši da Njemačka mora biti kadra uzvratiti na klasičan napadaj, premda on nije više u modi, i da je profesionalna vojska skuplja. Čini se da ti razlozi nisu uvjerili povjerenstvo koje smatra da je 'nestala najveća prijetnja koja je ugrožavala Njemačku u doba hladnog rata' i da se njemačka vojska mora 'pripremiti za moguće upletanje radi sprječavanja i rješavanja kriza'. Zato je jedan od zadnjih - čisto političkih - razloga za očuvanje novačenja da vojska koju čine 'građani u odori' jamči demokratsku ukorijenjenost Bundeswehra. Tako povjerenstvo prisiljava g. Scharpinga da preuzme svu odgovornost. Ministar koji je prijedlog zakona najavio za sredinu lipnja, ne bi trebao slušati stručnjake koji su mu dali političku mogućnost da pokrene pravu raspravu o vojnoj obvezi. On se samo zalaže za smanjenje broja ročnika na 80 tisuća i vojsku od 280 tisuća ljudi. Prijelaz na potpuno profesionalnu vojsku zahtijevao bi konsenzus među strankama kojeg za sada nema, budući da krišćanski demokrati ne žele ni čuti za to. Samo zeleni žele profesionalnu vojsku koja bi bila smanjena na dvjesta tisuća ljudi. Kraj vojne obveze značio bi i kraj civilne obveze za koju se odlučuje svaki drugi mladić u Njemačkoj i čije je trajanje skraćeno s trinaest na jedanaest mjeseci. Njezino bi ukidanje poremetilo njemački socijalni sustav kojemu koriste jeftine usluge 130 tisuća mladih. Smanjenje civilnog osoblja, privatizacija usluga koje nisu u isključivoj ovlasti vojske (logistika, obuka itd.), bolja suradnja s civilnim bolnicama, dio su zahtjeva povjerenstva. Ono također priželjkuje veća izdvajanja za opremanje vojske, dok se u zemlji za obranu izdvaja tek 1,5 posto bruto domaćega proizvoda. Njemačku je u jesen 1999. pozvao na red američki ministar obrane William Cohen koji je izjavio da 'u času kada se od novih NATO-ovih saveznika traži da barem dva posto BDP-a izvajaju za obranu, u Njemačkoj postoje upravo suprotne težnje.' One se ne bi trebale mijenjati: kancelar Schroeder drži da bi u njemačke troškove za obranu trebalo uključiti veliku pomoć koju je država izdvojila, napose za Rusiju. On ima druge prioritete: smanjiti državne troškove. Obveza je to koja neće olakšati stvaranje europske obrane, na koju ga svesrdno potiče povjerenstvo", iz Berlina izvješćuje Arnaud Leparmentier.