SVIJET U 16 SATI

ZAGREB, 24. svibnja (Hina) ZAGREB - Glavna tužiteljica Haaškoga suda Carla del Ponte sastat će se u srijedu u Zagrebu s hrvatskim premijerom Ivicom Račanom, zamjenikom premijera Goranom Granićem, ministrom pravosuđa Stjepanom Ivaniševićem, najavljeno je iz hrvatske Vlade. Zagrebački tisak nagađa u srijedu da bi del Ponte s Račanom i njegovim suradnicima mogla razgovarati o navodnim pravim krivcima za pokolj u Ahmićima koji se navodno skrivaju u Hrvatskoj nakon što im je prethodna hrvatska vlast dala lažni identitet, zatim o slučaju generala Tihomira Blaškića te rezultatima nedavnih ekshumacija u Lici. ZAGREB - Za novog direktora za Hrvatsku u Svjetskoj banci (WB) imenovan je Andrew Vorkink, a on će biti zadužen za novoformiran odjel WB-a za zemlje južne i središnje Europe kojem, osim Hrvatske, pripadaju Bugarska i Rumunjska, priopćio je u srijedu Ured banke u Zagrebu. Na tom mjestu, Vorkink će naslijediti dosadašnju direktoricu Arntraud Hartmann koja je vodila poslove za Hrvatsku i Albaniju. "Ova šira regionalna jedinica stvorena je kako bi ojačala sposobnost Banke da učinkovitije servisira svoje mušterije u te tri zemlje, te poveća učinkovitost stručnjaka koji se bave tim zemljama," kaže se u priopćenju o novoformiranoj jedinici zemalja južne i središnje Europe. BRUXELLES - Europska komisija odgodila je, zbog "nekoliko tehničkih amandmana" u srijedu usvajanje konačne odluke o Studiji o izvedivosti za počinjanje pregovora s Hrvatskom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Prema izjavi glasnogovornika Komisije za vanjske odnose Gunnara Wieganda, razlog je "nekoliko tehničkih amandmana" koji su predloženi u procesu konzultacije o konačnom tekstu Studije unutar Komisije, a kojima se ne dovodi u pitanje ukupni pozitivni zaključak o otvaranju pregovora s Hrvatskom. Za doradu teksta trebat će nekoliko dana izjavio je Wiegand, s tim da će Studija biti završena na vrijeme da bi mogla biti predočena Ministarskom vijeću Europske unije na redovitom zasjedanju 13. lipnja u Luxembourgu. BRUXELLES - Ministarska konferencija Vijeća za provedbu mira u BiH završila je u srijedu dvodnevno zasjedanje usvajanjem zaključnog dokumenta, kojeg su novinarima predstavili predsjedavajući Francisco Da Costa zamjenik portugalskog ministra vanjskih poslova i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Wolfgang Petritsch. U zaključnoj Deklaraciji Konferencije međunarodna zajednica izražava nezadovoljstvo sporošću provedbe unutarnjih političkih i gospodarskih reformi i povratka raseljenih i izbjeglih osoba u svoje domove. Ostvareni napredak u stabilizaciji mira i obnove, ocjenjuje se u Deklaraciji, uglavnom je rezultat intenzivnih napora međunarodne zajednice, a odgovornost za zaostajanja snose opstrukcijske političke stranke i njihovi saveznici, unutar i izvan BiH. "Uski nacionalistički politički interesi i sektašenje zapriječili su sve, od povratka izbjeglica do gospodarskih reformi i djelovanja vladinih institucija". FIRENZA - Sjedinjene Države su u srijedu izrazile zadovoljstvo koracima koje poduzima nova hrvatska Vlada u provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma u BiH. "Čestitamo hrvatskim vođama na brzim koracima koje su poduzeli u provedbi Daytona, postali dio rješenja u BiH i dali svom narodu nadu u budućnost i istinsko demokratsko vodstvo koje zaslužuje", rekla je američka državna tajnica Madeleine Albright na sastanku ministava vanjskih poslova članica NATO-a u Firenzi, koji je dobrim djelom posvećen stanju u jugoistočnoj Europi. Albright je pozdravila i formaliziranje odnosa Hrvatske i NATO-a sutrašnjim potpisivanjem dokumenta kojim će Hrvatska i službeno ući u Partnerstvo za mir. FIRENCA - Ministri vanjskih poslova članica NATO-a okupili su se u srijedu u Firenci na dvodnevnom sastanku na kojem će pokušati definirati novu ulogu Sjevernoatlantskog saveza, uključujući stvaranje snaga za brzu reakciju od 60.000 ljudi. Ključna tema sastanka u Firenci je inicijativa Europske unije da se u okviru NATO-a do 2003. formiraju europske snage za brzu reakciju od 60.000 ljudi. Sjedinjene Američke Države službeno podupiru tu inicijativu, ali žele jamstva da unutarnja sigurnost NATO-a neće biti ugrožena, osobito nakon navoda da su neke vojne tajne Saveza procurile do Srbije tijekom zračnih napada na tu zemlju. U četvrtak će se ministrima vanjskih poslova NATO-a pridružiti kolege iz zemalja članica Partnerstva za mir. Na tom sastanku Euroatlantskog partnerskog vijeća (EAPC), koje okuplja članice NATO-a i Partnerstva za mir, prvi put će sudjelovati i hrvatski ministar vanjskih poslova. U četvrtak ujutro ministar Tonino Picula će potpisati dokument o pristupu Republike Hrvatske u Partnrstvo za mir. DUBROVNIK - Kolokvij "Godina Pakta o stabilnosti za jugoistočnu Europu - put naprijed" koju je u Dubrovniku organizirao Odbor za gospodarske poslove i razvoj Parlamentarne skupštine Vijeća Europe u srijedu je završio s radom. Šezdesetak sudionika, od kojih 40 predstavnika zemalja članica Vijeća Europe, raspravljalo je o nekoliko tema među kojima o sveobuhvatnom pristupu regionalnom razvoju, inicijativi protiv korupcije i gospodarskog kriminala te koordinaciji između međunarodnih institucija. "Pakt o stabilnosti otvorio je Hrvatskoj velike šanse i mogućnost da se ubrzano integrira u Europsku uniju i u tom smislu treba naglasiti značaj stabilizacije i pridruživanja koji se radi u okviru samog Pakta", kazala je zamjenica ministra za europske integracije Višnja Samardžija. MOSKVA - Glavni tajnik NATO-a George Robertson ocijenio je da Rusija nije sposobna jamčiti sigurnost u središnjoj Aziji pozivajući je na suradnju sa Sjevernoatlantskim savezom u borbi protiv islamističkog terorizma u tom području, objavio je u srijedu ruski dnevni list "Segodnia". "Rusija, koja sigurno mora imati ulogu u središnjoj Aziji, nije sposobna pomoći tim zemljama", rekao je Robertson. On je dodao da je "Rusija važna sila u borbi protiv islamističkog terorizma" te da "u tom području suradnja može biti korisna za cijeli svijet budući da NATO ima iskustva u borbi protiv terorizma i ekstremizma". JERUZALEM/BEJRUT - Izraelsko povlačenje iz južnog Libanona koje je u potpunosti dovršeno u srijedu izazvalo je burne reakcije diljem svijeta. Predsjednik palestinske samouprave Jaser Arafat kazao je da je okončanje 22-ogodišnje izraelske okupacije južnog Libanona pobjeda libanskog naroda, te izrazio nadu da će izraelski vojnici napustiti i palestinska područja. Iranski predsjednik Mohamad Hatami telefonirao je libanonskom predsjedniku Emilu Lahudu i čestitao mu zbog povlačenja izraelske vojske s libanonskog teritorija. Sirija je sa svoje strane u srijedu izjavila da izraelsko povlačenje iz južnog Libanona nije dovoljno, te da Izrael neće osigurati sveopći mir sve dok ne napusti sva okupirana arapska područja. Izraelski premijer Ehud Barak optužio je Siriju, u pismima upućenim svjetskim čelnicima, da čini sve što je u njezinoj moći kako bi spriječila i saboritala izraelsko povlačenje iz Libanona. Najveća islamistička fundamentalistička skupina u Egiptu Muslimanska braća objavila je u srijedu da "ponižavajuće" povlačenje Izraela iz Libanona pokazuje da je sveti rat jedini način povratka okupirane zemlje. S druge strane, međunarodna je zajednica zabrinuta zbog opasnosti izbijanja novog sukoba te gotovo svi svjetski čelnici, od SAD-a do Rusije, pozivaju sve strane na suzdržanost. Glavni tajnik britanskog Foreign Officea Robin Cook "pozdravio" je u srijedu izraelsko povlačenje iz Libanona zatraživši od svih strana da pokušaju "umanjiti napetosti i nasilje" u nesigurnosnom razdoblju koje počinje. Rusija je u srijedu izrazila nadu da će izraelsko povlačenje iz Libanona pomoći u postizanju arapsko-izraelskog mira. Francuski ministar vanjskih poslova Hubert Vedrine pozdravio je u srijedu završetak izraelskog povlačenja iz južnog Libanona i dodao da je sada na Libanonu da dokaže da može nadzirati svoj teritorij. On je u Firenci razgovarao s američkom državnom tajnicom Madeleine Albright o uvjetima eventualnog sudjelovanja Francuske u UN-ovim snagama u južnom Libanonu. Izraelsko povlačenje iz Libanona je "važan korak", ocijenio je u srijedu visoki dužnosnik ruskog ministarstva vanjskih poslova a prenosi agencija Itar-Tass. "Rusija, kao jedna od zemalja posrednica u mirovnom procesu na Bliskom istoku, stalno je pozivala zaraćene strane da pokažu maksimalnu suzdržanost i usko surađuju s UN-om kako bi se izbjegli sukobi", rekao je isti diplomat koji je želio ostati anoniman. METULLA - Glavni stožer izraelskih oružanih snaga zaprijetio je u srijedu da će napasti sirijske ciljeve u Libanonu ako iz Libanona bude napadnut sjeverni Izrael. "Ako bude pokušaja napada stanovništva ili izraelskih vojnika na sjever Izraela, gađat ćemo sve elemente vlasti u Libanonu, uključujući sirijske ciljeve", izjavio je načelnik glavnog stožera, general Shaul Mofaz. BEJRUT - Libanonski premijer Salim Hos izjavio je u srijedu, nakon završetka izraelskog povlačenja iz južnog Libanona, da će Libanon i dalje nastaviti tražiti zaseoke Šebe te oslobađanje libanonskih zatvorenika iz izraelskih zatvora. "U radosti oslobađanja, ne smijemo zaboraviti zaseoke Šebe i naše zatvorenike, koji su još uvijek u rukama Izraela, a čije ćemo oslobađanje i dalje tražiti", rekao je Hos. HELSINKI - Finska je spremna poslati dodatnih 90 plavih kaciga na jug Libanona u okviru najavljenog brojčanog povećanja snaga UN-a (FINUL), saznaje se u srijedu iz finskog ministarstva vanjskih poslova. Finska postrojba u FINUL-u trenutno broji 493 vojnika a brojka od 90 vojnika predstavlja maksimalno pojačanje s obzirom na druge međunarodne misije koje su u tijeku, posebice u BiH i na Kosovu. VATIKAN - Papa Ivan Pavao II. u srijedu je pozvao sve strane u južnom Libanonu da poštede civile "novih zločina" te da poštuju suverenitet drugih zemalja. "Pozivam sve na solidarnost s ljudima koji žive u području južnoga Libanona i koji strahuju za svoju budućnost zbog stanja u kojemu su se našli u posljednjih nekoliko dana", rekao je Papa. "Osjećam se pozvanim podsjetiti sve odgovorne da im je dužnost poštovati prava pojedinaca i naroda, a ne pribjegavati onome što bi moglo predstavljati prijetnju životima ljudi kao i koegzistenciji zajednica", rekao je Papa. JERUZALEM/KIRYAT SHMONA - Okončavši povlačenje iz južnog Libanona u noći s utorka na srijedu, Izrael se vratio u normalno stanje, ocijenio je u srijedu izraelski ministar za javnu sigurnost Shlomo Ben Ami. "Zemlja koja se brani na svojim granicama, to je za nas normalno. Cijeli svijet zna da nitko ne može ugroziti našu suverenost, a da se ne izloži našem odgovoru", rekao je Ben Ami na izraelskom radiju. "Malo je važno što poručuje Hezbolah. Sudit ćemo ga prema dijelima, a također želimo vidjeti što će učiniti UN, nakon što je Izrael primijenio rezoluciju 425 usvojenu 1978. godine", istaknuo je Ben Ami dodavši da se u južnom Libanonu moraju rasporediti prijelazne snage UN-a (FINUL). MARJAYOUN (Libanon) - Libanonskim vlastima i libanonskim šiitskim pokretima, Hezolah i Amal, dosad se predalo 1.545 od ukupno 2.400 pripadnika proizraelske Vojske južnog Libanona (SLA), saznaje se u srijedu iz libanonskih služba sigurnosti. Gotovo 180 vojnika SLA- a, svi kršćani, predali su se u srijedu u jednoj pravoslavnoj crkvi u Marjayounu, gdje se nalazio bivši glavni stožer izraelske vojske i SLA-a. Nešto ranije, 45 pripadnika SLA-a, druza, predalo se libanonskim vlastima u Hasbayi, 15 kilometara sjeverno od Marjayouna. Od ponedjeljka, pripadnici SLA-a predaju se libanonskoj vojsci, a ranije su se predavali šiitskim organizacijama poput Hezbolaha i Amala. PRIJELAZ FATMA - Posljednji izraelski vojnici u srijedu su se povukli iz južnog Libanona, završavajući tako okupaciju graničnog pojasa koja je trajala 22 godine, objavili su službeni vojni izvori. Posljednja dvojica zatvorila su rampu na graničnom prijelazu Fatma nakon duge noći u kojoj se rijeka vojnika u oklopnim vozilima slijevala natrag u Izrael. Glasnogovornik izraelske vojske Sharon Grinker u srijedu rano ujutro kazao je da će vojnik koji zatvori rampu "biti posljednji izraelski vojnik u južnom Libanonu". Prve minute nakon završetka povlačenja protječu mirno. Izraelske snage osiguravale su povlačenje zračnim i artiljerijskim napadima na moguće položaje Hezbolaha. MOSKVA - Zamjenik američke državne tajnice Strobe Talbott stigao je u Moskvu u pripremni posjet za summit predsjednika Vladimira Putina i Billa Clintona 4. i 5. lipnja, izvijestila je u srijedu agencija Interfax. Talbott će se u Moskvi sastati sa zamjenikom ministra vanjskih poslova Georgijem Mamedovim, zaduženim za razoružanje, s kojim će razgovarati o brojnim otvorenim pitanjima, posebice o razoružanju i sporazumima START i ABM. "Usredotočit ćemo se na pitanja razoružanja i strateške sigurnosti", rekao je zamjenik američke državne tajnice, koji će se u Moskvi zadržati do četvrtka. MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov u srijedu je upozorio da bi Rusija, pod određenim uvijetima, mogla izvesti zračne udare na talibanska uporišta u Afganistanu. "Ako se pojavi potencijalna prijetnja, mogućim postaju razne akcije, uključujući one koje je spomenuo glasnogovornik Kremlja Sergej Jastržembski", prenosi agencija RIA izjavu Ivanova tijekom njegova posjeta Bjelorusiji. Moskva optužuje talibane i Osamu Bin Ladena da obučavaju čečenske teroriste. Interfax je u srijedu objavio, pozivajući se na neimenovane više dužnosnike, kako je u potpunosti dovršena opcija vojnih udara te će, ukoliko takva politička odluka bude donesena, udari trenutačno uslijediti. PRIŠTINA - Albanski predsjednik Rexhep Meidani doputovao je u srijedu ujutro u Prištinu. Po dolasku Meidani je posjetio Sveučilište u Prištini, gdje je o radu ove visoke ustanove on je razgovarao s rektorom prištinskog Sveučilišta Zenelom Kelmedijem i njegovim suradnicima. U središtu Prištine Meidaniju je više tisuća građana priredilo topao doček. ON je potom razgovarao i s predstavnicima albanskih političkih snaga na Kosovu o aktualnoj situaciji, a za poslijepodne je najavljen njegov susret sa civilnim upraviteljem UN-a na Kosovu Bernardom Kouchnerom, zapovjednikom KFOR-a španjolskim generalom Juanom Ortunom. ASMARA - Eritreja je u srijedu objavila da je odbila jaki etiopski napad na središnjoj bojišnici, nanijevši protivniku velike gubitke i srušivši četiri njegova zrakoplova MiG-23. "Velika ofenziva koju je u utorak pokrenula Etiopija... odbijena je. Etiopija je pretrpjela najveće gubitke u jednom danu otkada je prije dva tjedna obnovila rat", priopćilo je etiopsko ministarstvo vanjskih poslova. ALŽIR - Organizacija afričkog jedinstva (OAU) pozvala je u srijedu Etiopiju i Eritreju da u Alžiru nastave neizravne pregovore koje su nakon samo šest dana prekinule 5. svibnja. Prije tog susreta, dvije bi zemlje morale "odmah pristupiti vraćanju svojih snaga na područja koja su nadzirale 6. svibnja 1998.", priopćila je organizacija pozivajući obje zemlje da prekinu sukobe. MINSK - Čelnici šest bivših sovjetskih republika razgovarali su u srijedu o tome kako prilagoditi post- komunističku vojnu suradnju novim prijetnjama terorizma, islamskog ekstremizma i krijumčarenja droge i oružja. Ruski predsjednik Vladimir Putin i čelnici Bjelorusije, Armenije i tri države u središnjoj Aziji - Kazahstana, Kirgistana i Tadžikistana - sastali su se u glavnom bjeloruskom gradu Minsku kako bi razmotrili načine ponovnog jačanja sporazuma o kolektivnoj sigurnosti iz 1992. godine. "Važno je udružiti snage kako bi se odgovorilo na nove prijetnje kolektivnoj sigurnosti", rekao je šef bjeloruske diplomacije Ural Latipov na sastanku ministara vanjskih poslova i obrane. ALŽIR - U napadima naoružanih islamista u alžirskim područjima Chlef i Medea poginule su četiri osobe, a dvije su ozlijeđene, pišu u ponedjeljak alžirski listovi. Jučerašnje su alžirske novine objavile da je u nedjelju u područjima Burmedesa, Setifa i Mascare poginulo deset osoba, među kojima dva vojnika, a 25 ih je ozlijeđeno. SUVA - Glavni tajnik Commonwealtha Don McKinnon i UN-ov izaslanik Sergio Vieira de Mello su u srijedu u razgovoru s Georgeom Speightom tražili bezuvjetno oslobađanje premijera Fidžija Mahendre Chaudhryja i ostalih talaca koji su zatočeni u zgradi parlamenta. "Poruka koju smo prenijeli u ime Commonwealtha i UN-a ističe potrebu da se svi taoci bezuvjetno oslobode, da se otmičari pridržavaju demokratskih i ustavnih načela i da pokrenu proces za rješavanje krize", rekao je McKinnon. Također je izjavio kako se čini da su svi taoci u dobrom stanju. "Osjetio sam da su svi dobro s obzirom na očiti pritisak", rekao je McKinnon. CAMP ZEIST (Nizozemska) - Suđenje dvojici Libanonaca optuženih da su krajem 1998. prouzročili pad Boeinga 747 američke kompanije Pan Am na škotsko mjesto Lockerbie, pri čemu je poginulo 270 ljudi, nastavljeno je u srijedu pred trojicom škotskih sudaca u nizozemskoj bazi Campu Zeistu, s 24-osatnim kašnjenjem zbog tehničkih problema. Nastavak suđenja, nakon 11-odnevnog prekida, odgođen je bio za još 24 sata zbog problema stenografskog sustava suda. Suđenje je počelo 3. svibnja, a odvija se u Camp Zeistu, bivšoj američko-nizozemskoj vojnoj bazi u središtu zemlje. LAGOS - Više od 150 ljudi je ubijeno u sukobima kršćana i muslimana do kojih je u ponedjeljak i utorak došlo u Kaduni na sjeveru Nigerije, izvijestili su u srijedu lokalni mediji. Prema istim izvorima, na poprištu sukoba ostala su ležati brojna tijela. Vlasti su uvele policijski sat od večeri do zore, a ulicama grada patroliraju dobro naoružane vojne ophodnje. (Hina) maš