ZAGREB, 23. svibnja (Hina)BUDIMPEŠTA - Hrvatska i Mađarska potpisale su u utorak u Budimpešti Sporazum o viznom sustavu, koji će omogućiti hrvatskim i mađarskim građanima prijelaz granice između dviju država, bez putovnica, samo s
osobnom iskaznicom. Sporazum su potpisali hrvatski i mađarski premijer, Ivica Račan i Viktor Orban, a trebao bi stupiti na snagu 1. srpnja, razmjenom nota između dviju vlada. "Za Hrvatsku stratešku važnost ima, osim ulaza u NATO i EU, suradnja sa susjednim zemljama, od kojih suradnja s Mađarskom, spada u prioritetne", izjavio je Račan na konferenciji za novinare nakon potpisivanja sporazuma, te istaknuo veliko zadovoljstvo rezultatima razgovora izaslanstava hrvatske i mađarske vlade. Račan i Orban su, na čelu vladinih izaslanstava, u utorak razgovarali o konkretnim programima gospodarske suradnje, kulturnoj suradnji i položaju nacionalnih manjima. Hrvatski premijer je u ponedjeljak doputovao u Budimpeštu u svoj prvi službeni posjet Mađarskoj koji završava u utorak. Na planu gospodarske suradnje izaslanstva su razgovarala o zajedničkom ulaganju u riječku luku i ubrzanom cestovnom i željezničkom povezivanju dviju zemalja. Premijer Račan susreo se i s mađarskim predsjednikom Arpadom Goenczom s kojim je razgovarao o iskustvima
ZAGREB, 23. svibnja (Hina)
BUDIMPEŠTA - Hrvatska i Mađarska potpisale su u utorak u Budimpešti
Sporazum o viznom sustavu, koji će omogućiti hrvatskim i mađarskim
građanima prijelaz granice između dviju država, bez putovnica,
samo s osobnom iskaznicom. Sporazum su potpisali hrvatski i
mađarski premijer, Ivica Račan i Viktor Orban, a trebao bi stupiti
na snagu 1. srpnja, razmjenom nota između dviju vlada.
"Za Hrvatsku stratešku važnost ima, osim ulaza u NATO i EU, suradnja
sa susjednim zemljama, od kojih suradnja s Mađarskom, spada u
prioritetne", izjavio je Račan na konferenciji za novinare nakon
potpisivanja sporazuma, te istaknuo veliko zadovoljstvo
rezultatima razgovora izaslanstava hrvatske i mađarske vlade.
Račan i Orban su, na čelu vladinih izaslanstava, u utorak
razgovarali o konkretnim programima gospodarske suradnje,
kulturnoj suradnji i položaju nacionalnih manjima. Hrvatski
premijer je u ponedjeljak doputovao u Budimpeštu u svoj prvi
službeni posjet Mađarskoj koji završava u utorak. Na planu
gospodarske suradnje izaslanstva su razgovarala o zajedničkom
ulaganju u riječku luku i ubrzanom cestovnom i željezničkom
povezivanju dviju zemalja. Premijer Račan susreo se i s mađarskim
predsjednikom Arpadom Goenczom s kojim je razgovarao o iskustvima
dviju zemalja u privatizaciji i o gospodarskoj i regionalnoj
suradnji.
ZAGREB - Predsjednik Republike Stipe Mesić primio je u utorak
nizozemskog ministra financija Gerrita Zalma, s kojim je
razgovarao o bilateralnim odnosima te stanju u Hrvatskoj i regiji.
Ministar Zalm zanimao se za opće ekonomsko i političko stanje u RH i
široj regiji, a razgovorom je obuhvaćeno i pitanje odnosa Hrvatske
s MMF-om i Svjetskom bankom, priopćeno je iz Ureda predsjednika.
Izražena je posebna želja i nada da će bilateralni odnosi nakon
političkih promjena bitno uznapredovati.
ZAGREB - Zamjenik premijera Goran Granić primio je u utorak
nizozemskog ministra financija Gerrita Zalma, koji na čelu
nizozemskog izaslanstva boravi u službenom posjetu Republici
Hrvatskoj. Tijekom razgovora Granić je upoznao nizozemskog
ministra s političkom i gospodarskom situacijom u Hrvatskoj, a
posebno s Programom hrvatske Vlade i mjerama koje ona poduzima za
rješavanje gospodarskih problema, priopćeno je iz vladina Ureda za
odnose s javnošću. Ministar Zalm potvrdio je da Nizozemska podržava
napore hrvatske Vlade i suglasio se da je za oživljavanje
gospodarstva te unapređenje demokratskih institucija nužna
potpora zemalja Europske unije i međunarodnih organizacija.
BRUXELLES - Budućnost BiH je u Europi, ali ona mora razviti
sposobnost da funkcionira kao suverena država, jedinstvena u
različitostima, rekao je portugalski ministar vanjskih poslova
Jaime Gama otvarajući u utorak poslijepodne Ministarsku
konferenciju Vijeća za provedbu mira u BiH koja se održava u
Bruxellesu. Konferenciji, čiji je domaćin Europska unija,
predsjedaju uz portugalskog šefa diplomacije Gamu još i visoki
predstavnik EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier
Solana te član Europske komisije za vanjske odnose Chris Patten.
Sudjeluju predstavnici više od 50 zemalja članica Vijeća i 15-ak
međunarodnih organizacija. Hrvatsko izaslanstvo predvodi
ministar vanjskih poslova Tonino Picula. SRJ, premda potpisnica
Daytonskih sporazuma, nije, po odluci domaćina, pozvana na
konferenciju, dok je Rusija zbog nepozivanja SRJ odlučila
bojkotirati skup.
BRUXELLES - Međunarodna zajednica neće napustiti BiH, ali će
njezina sponzorska osobito gospodarska potpora jenjavati, izjavio
je hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, rezimirajući
u utorak sadržaj rasprava prvog dana Konferencije za provedbu mira
u BiH koja se održava u Bruxellesu. Opći je dojam, rekao je Picula,
da se u govorima izaslanstava ne osjeća zabrinutost za opstanak BiH
kao države, ali svi su izrazili zabrinutost što se mirovni proces u
mnogim oblastima presporo ili nikako ne primjenjuje. Izaslanstava
50-ak članica Vijeća za provedbu mira u BiH izložila su u
poslijepodnevnoj raspravi osnovne ocjene i gledanja na prioritne
ciljeve međunarodne zajednice u BiH u idućem razdoblju od 18
mjeseci ili dvije godine. Konferencija nastavlja s radom u srijedu
i trebala bi završiti usvajanjem Deklaracije o strateškim
ciljevima Međunarodne zajednice u provedbi mira u BiH za iduće
dvije godine.
BEOGRAD - Predstavnici pokreta "Otpor", Studentske unije i još
nekih studentskih organizacija zakazali su za petak u podne veliki
prosvjedni skup studenata na platou ispred Filozofskog fakulteta u
Beogradu. Studenti prosvjeduju zbog prebijanja demonstranata i
zbog gašenja nevladinih medija. Slični prosvjedni skupovi održani
su jučer na Filozofskom i Filološkom fakultetu, a za sutra je
najavljeno širenje "pobune" na ostale fakultete.
BEOGRAD - Za proteklih osam dana, u 35 gradova Srbije, policija je
privela 230 aktivista pokreta "Otpor", oporbenih stranaka,
novinara i drugih građana, priopćio je danas "Otpor". Aktivist
"Otpora" Vukašin Petrović pozvao je danas sve studente na
prosvjedni skup zakazan za petak. On je na konferenciji za novinare
rekao da registracijom pokreta, neće doći do promjena u njegovu
ustroju te da on i dalje neće imati "lidere".
LONDON - Amnesty International pozvao je u utorak SR Jugoslaviju da
organizira nova suđenja za 143 kosovskih Albanaca koji su, unatoč
manjkavim dokazima, osuđeni na višegodišnje kazne zatvora zbog
terorizma. Amnesty International objavio je da je glavni dokaz
optužbe - "parafinska rukavica", kojom su utvrđivani tragovi
baruta od nedavno korištenog oružja - sumnjiv jer je opće poznato da
je taj način testiranja nepouzdan i da može dati i pogrešne
rezultate. Nakon skupnog suđenja, sud u Nišu osudio je u
ponedjeljak 143 kosovska Albanca na kazne od 7 do 13 godina zatvora.
U zatvoru će provesti ukupno 1.632 godine.
BEOGRAD - Predsjednici Srpskog pokreta obnove, Demokratske stranke
i Demokratske stranke Srbije - Vuk Drašković, Zoran Đinđić i
Vojislav Koštunica - razgovarat će 29. svibnja u Moskvi s ruskim
ministrom vanjskih poslova Igorom Ivanovim, javila je u utorak
agencija Beta. Predviđeno je da se čelnici srbijanske oporbe
sastanu i s predstavnicima ruske Dume.
MOSKVA - Jugoslavenski veleposlanik u Rusiji Borislav Milošević,
stariji brat predsjednika SRJ, u utorak je izrazio nadu da Moskva
neće podržavati srbijansku oporbu. "Siguran sam da Rusija ne može
prihvatiti pozive za svrgavanjem legitimnog jugoslavenskog
predsjednika i vlade", rekao je Milošević na konferenciji za
novinare održanoj u Moskvi.
BEOGRAD - Neovisna udruga novinara Srbije (NUNS) i Asocijacija
neovisnih elektronskih medija (ANEM) iskazale su u utorak
najoštriji prosvjed zbog odluke Vojnog suda u Nišu da odredi
pritvor i pokrene istragu protiv dopisnika beogradskog lista
"Danas" i agencije France presse iz Kraljeva, Miroslava
Filipovića. Protiv Filipovića je pokrenuta istraga na osnovi
sumnje da je izvršio krivična djela "špijunaže i širenja lažnih
vijesti".
SKADAR - Albanski premijer Ilir Meta i njegov crnogorski kolega
Filip Vujanović u utorak su se u Skadru (Albanija) dogovorili da će
"intenzivirati" bilateralne odnose i "pojačati borbu protiv
organiziranog kriminala". "Naš je cilj pojačati gospodarske i
političke odnose i zbog toga smo isplanirali nekoliko projekata",
rekao je Meta na konferenciji za novinare koju je održao s
Vujanovićem. Na kraju je Vujanović istaknuo da "otvaranje njegove
zemlje prema Albaniji ne bi smjelo biti interpretirano kao gesta
prema neovisnosti Crne Gore od SRJ".
JERUZALEM - Zapovjednik vojne oblasti sjevernog Izraela general
Gaby Ashkenazi u utorak je izjavio da su izraelske postrojbe
evakuirale većinu svojih položaja koje drže u sigurnosnoj zoni u
južnom Libanonu. Istočna enklava okupirane zone u južnom Libanonu
stabilna je "na ovom stupnju" i "izraelska vojska nastavlja svoje
pripreme kako bi ostvarila povlačenje štiteći regiju sjevernog
Izrela". Pritom je dodao kako su operacije Hezbolaha pojačane zbog
čega je stanovništvo sjevernog Izraela pozvano da siđe u skloništa.
Istaknuo je i da se Izrael nastavlja brinuti o svojim saveznicima iz
SLA.
ZRAČNA LUKA BEN GOURION - Vođa proizraelske Vojske južnog Libanona
(SLA) general Antoine Lahad, čije snage napuštaju svoja uporišta,
doputovao je u utorak navečer u Tel Aviv, javlja France presse.
Lahad, koji je u Bejrutu osuđen na smrt zbog izdaje, izjavio je u
ponedjeljak u Parizu da se nema namjeru predati libanonskim
vlastima te da će se vratiti u južni Libanon kako bi "organizirao
obranu sela" koja su pod nadzorom njegovih snaga. Bježeći iz
područja iz kojih su se povukle izraelske snage, više od tisuću
pripadnika SLA-a, s obiteljima, čekalo je u utorak na ulazak u
Izrael koji im, nakon stroge kontrole identiteta, pruža utočiše.
Libanon je odbio amnestirati vojnike SLA-a, što je tražio general
Lahad.
LISABON - Članice EU koje su nametnule sankcije Austriji razmatraju
mogućnost uspostavljanja normalnih odnosa s Bečom, izjavio je u
utorak portugalski premijer Antonio Guterres. Guterres, čija
zemlja predsjeda Unijom, rekao je kako je "pokrenuo niz kontakata
da se odredi stajalište o Austriji na razini EU". Odbio je, međutim,
reći datum mogućeg ukidanja bilateralnih diplomatskih sankcija
Austriji. Austrijski dužnosnici izražavaju nadu da bi na EU-ovom
summitu idućeg mjeseca u Portugalu moglo doći do ukidanja sankcija.
EU je u veljači nametnula Beču bilateralne diplomatske sankcije
zbog odluke austrijskog kancelara da osnuje koalicijsku vladu s
ekstremno desnom Slobodarskom strankom Joerga Haidera.
MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov osudio je u
utorak, uoči ministarskog sastanka NATO-a i Rusije u Firenci, NATO-
ovo prošlogodišnje bombardiranje SR Jugoslavije i ponovo se
izjasnio protiv američkog prijedloga unošenja izmjena u Sporazum o
antibalističkim projektilima (AMB). NATO je tvrdnjom da je riječ o
"humanitarnoj intervenciji" opravdavao svoje 11-otjedno
bombardiranje Srbije bez odobrenja UN- a, kazao je. "Nije slučajno
da NATO-ove članice danas same ističu da Kosovo ne može biti
presedan", rekao je Ivanov na godišnjem predavanju ruskim
diplomatima i studentima. Sutrašnji sastanak u Firenzi, na kojem će
biti nazočan Ivanov, trebao bi predstavljati službeni kraj hladnim
odnosima Rusije i NATO-a koje je uzrokovala prošlogodišnja akcija
Saveznička snaga.
NEW DELHI - Indija ne namjerava prihvatiti akciju kojom je svrgnuta
legitimno izabrana vlada na Fidžiju i razgovarat će o tom slučaju s
predstavnicima zajednice zemalja Commonwealtha i Velikom
Britanijom, navodi se u priopćenju indijske vlade objavljenom u
utorak. "Premijer Atal Behari Vajpayee uputio je ministra vanjskih
poslova Jaswanta Singha da hitno o tom problemu razgovara s glavnim
tajnikom Commonwealtha Don McKinnonom i britanskom vladom", navodi
se u priopćenju. McKinnon i UN-ov predstavnik za Istočni Timor
Sergio Vieira de Mello trebali bi na Fidži stići u srijedu.
Fidžijski poslovni čovjek George Speight u petak je uz naoružanu
potporu provalio u zgradu parlamenta i izveo držvni udar nakon čega
je zatočio premijera Chaudhryja i članove njegove vlade u kojoj
dominiraju Indijci.
KOLOMBO - Sporadične borbe zabilježene su na sjeveru Šri Lanke u
utorak, dan nakon što je vlada priopćila da je uspješno odbila
napade pobunjenika, pripadnika Oslobodilačkih tigrova tamilskog
Elama (LTTE), na obrambene položaje vojske. Indija je, u međuvremu,
stavila svoju mornaricu u stanje pripravnosti u slučaju da Šri
Lanka zatraži pomoć u evakuaciji vojnika s poluotoka Jaffne. Vlada
u Kolombu izdala je u utorak priopćenje u kojem se navodi da su borbe
nastavljene tijekom noći u sektorima Chavakachcheri i Ariyalai,
istočno od Jaffne, glavnog grada istoimenog poluotoka.
LONDON - Britanski vojnici poslani u Sijera Leone daju logističke i
strateške savjete vladinim snagama u toj zemlji u borbi protiv
pobunjenika, izjavio je u utorak tamošnji zapovjednik britanskih
snaga. Britanski ministar obrane Geoff Hoon potvrdio je u
međuvremenu pred parlamentom da će Britanija dopustiti vojsci
Sijera Leonea pristup skladištima lakog naoružanja i streljiva.
Dodao je kako će britanske padobranske snage u toj zemlji uskoro
biti zamijenjene s 800 komandosa kraljevske mornarice.
BERLIN - Njemačka je u utorak najavila štednju u svojim oružanim
snagama, nakon što je u jednom službenom izvješću njemačka vojska
kritizirana zbog loše uvježbanosti i loše opremljenosti. Neovisno
povjerenstvo na čelu s bivšim njemačkim predsjednikom Richardom
von Weizsaeckerom, koje je imenovala vlada, pripremilo je poduže
izvješće, koje je uglavnom procurilo u javnost, a u kojem se
predlaže smanjivanje Bundeswehra za gotovo trećinu, s 340.000
vojnika na 240.000, kao i značajno smanjivanje novačenja.
Povjerenstvo predlaže također i povećanje broja snaga za brzo
djelovanje sa 60.000 na 140.000 kako bi Njemačka mogla imati veću
ulogu na međunarodnom planu, u okviru NATO-a, i udaljiti se od
hladnoratovske usredotočenosti na teritorijalnu obranu.
MOSKVA - Ruski Vrhovni sud u utorak je objavio da će ovaj mjesec
razmotriti zahtjev za rehabilitacijom Lavrentija Berije, bivešg
policijskog šefa iz staljinističkog režima koji je milijune ljudi
poslao na smrt. "Sudski vojni odbor će razmotriti ovaj slučaj 29.
svibnja, ali ne možemo reći što će odlučiti", rekao je
glasnogovornik Suda. Rođaci Lavrentija Berije, koji je pogubljen
nakon Staljinove smrti 1953. godine, traže njegovu rehabilitaciju
prema zakonu o pomilovanju žrtava političke represije sovjetskog
režima. Sudski vojni odbor već je jednom odbacio zahtjev Berijevih
rođaka. Beria je bio bliski Staljinov suradnik, najprije kao šef
Komunističke partije u Gruziji otkuda su obojica potekla, a onda od
1938. godine do diktatorove smrti 1953. godine kao šef organa za
unutarnju sigurnost NKVD-a, koji je kasnije postao KGB.
MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin posjetit će ovog ljeta
Kinu, "nedugo nakon" što tu zemlju posjeti ruski premijer Mihail
Kasjanov, rekao je u utorak ruski vicepremijer Ilija Klebanov.
Klebanov nije precizirao datume tih posjeta. Iz ruskih se
diplomatskih izvora sredinom travnja moglo saznati da bi Putin Kinu
trebao posjetiti prije summita G8 u Japanu, koji će se održati od
21. do 23. srpnja.
WASHINGTON - Bude li izabran za američkog predsjednika George Bush
bio bi spreman jednostrano smanjiti američke nuklearne arsenale uz
istodobno povećanje sposobnosti proturaketne obrane. U utorak na
konferenciji za novinare u Nacionalnom press klubu u Washingtonu
Bush se okružio dvojicom bivših državnih tajnika Henryjem
Kissingerom i Georgeom Schultzom te umirovljenim zapovjednikom
združenog stožera Colinom Powelom kako bi uz njihovu potporu
izložio svoje poglede na sadašnje stanje raketnog i nuklearnog
naoružanja u svijetu. "Značajno bi smanjio američko nuklearno
naoružanje, ispod dogovorenih razina u Startu 2, bez da na bilo koji
način ugrozim nacionalnu sigurnost", kazao je Bush. On nije želio
podrobnije govoriti što to znači jer smatra da konkretnu odluku
trebaju donijeti vojni stručnjaci.
MOSKVA - Njemački pisac Guenter Grass otvorio je u utorak kongres
PEN Cluba u Moskvi kritizirajući rat koji je u Čečeniji Rusija
vodila protiv "čečenskog naroda"."Susrećemo se u zemlji, gdje je
velika ruska sila vodila rat protiv malog čečenskog naroda, još
jednom kao i prije, bez razuma i sažaljenja", rekao je Grass,
dobitnik Nobelove nagrade za književnost za 1999. godinu. Grass je
istaknuo važnost borbe protiv "svakog ratnog zločina" i razbijanja
šutnje kao što su to učinili talijanski pisac Primo Levi u svom
svjedočanstvu o nacističkim koncentracijskim logorima i bivši
sovjetski disident i dobitnik Nobelove nagrade za književnost
Aleksandar Solženjicin opisujući gulage.
(Hina) nab