FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 23. svibnja (Hina)BUDIMPEŠTA - Hrvatska i Mađarska potpisale su u utorak u Budimpešti Sporazum o viznom sustavu, koji će omogućiti hrvatskim i mađarskim građanima prijelaz granice između dviju država, bez putovnica, samo s osobnom iskaznicom. Sporazum su potpisali hrvatski i mađarski premijer, Ivica Račan i Viktor Orban, a trebao bi stupiti na snagu 1. srpnja, razmjenom nota između dviju vlada. "Za Hrvatsku stratešku važnost ima, osim ulaza u NATO i EU, suradnja sa susjednim zemljama, od kojih suradnja s Mađarskom, spada u prioritetne", izjavio je Račan na konferenciji za novinare nakon potpisivanja sporazuma, te istaknuo veliko zadovoljstvo rezultatima razgovora izaslanstava hrvatske i mađarske vlade. Račan i Orban su, na čelu vladinih izaslanstava, u utorak razgovarali o konkretnim programima gospodarske suradnje, kulturnoj suradnji i položaju nacionalnih manjima. Hrvatski premijer je u ponedjeljak doputovao u Budimpeštu u svoj prvi službeni posjet Mađarskoj koji završava u utorak. Na planu gospodarske suradnje izaslanstva su razgovarala o zajedničkom ulaganju u riječku luku i ubrzanom cestovnom i željezničkom povezivanju dviju zemalja. Premijer Račan susreo se i s mađarskim predsjednikom Arpadom Goenczom s kojim je razgovarao o iskustvima
ZAGREB, 23. svibnja (Hina) BUDIMPEŠTA - Hrvatska i Mađarska potpisale su u utorak u Budimpešti Sporazum o viznom sustavu, koji će omogućiti hrvatskim i mađarskim građanima prijelaz granice između dviju država, bez putovnica, samo s osobnom iskaznicom. Sporazum su potpisali hrvatski i mađarski premijer, Ivica Račan i Viktor Orban, a trebao bi stupiti na snagu 1. srpnja, razmjenom nota između dviju vlada. "Za Hrvatsku stratešku važnost ima, osim ulaza u NATO i EU, suradnja sa susjednim zemljama, od kojih suradnja s Mađarskom, spada u prioritetne", izjavio je Račan na konferenciji za novinare nakon potpisivanja sporazuma, te istaknuo veliko zadovoljstvo rezultatima razgovora izaslanstava hrvatske i mađarske vlade. Račan i Orban su, na čelu vladinih izaslanstava, u utorak razgovarali o konkretnim programima gospodarske suradnje, kulturnoj suradnji i položaju nacionalnih manjima. Hrvatski premijer je u ponedjeljak doputovao u Budimpeštu u svoj prvi službeni posjet Mađarskoj koji završava u utorak. Na planu gospodarske suradnje izaslanstva su razgovarala o zajedničkom ulaganju u riječku luku i ubrzanom cestovnom i željezničkom povezivanju dviju zemalja. Premijer Račan susreo se i s mađarskim predsjednikom Arpadom Goenczom s kojim je razgovarao o iskustvima dviju zemalja u privatizaciji i o gospodarskoj i regionalnoj suradnji. ZAGREB - Predsjednik Republike Stipe Mesić primio je u utorak nizozemskog ministra financija Gerrita Zalma, s kojim je razgovarao o bilateralnim odnosima te stanju u Hrvatskoj i regiji. Ministar Zalm zanimao se za opće ekonomsko i političko stanje u RH i široj regiji, a razgovorom je obuhvaćeno i pitanje odnosa Hrvatske s MMF-om i Svjetskom bankom, priopćeno je iz Ureda predsjednika. Izražena je posebna želja i nada da će bilateralni odnosi nakon političkih promjena bitno uznapredovati. ZAGREB - Zamjenik premijera Goran Granić primio je u utorak nizozemskog ministra financija Gerrita Zalma, koji na čelu nizozemskog izaslanstva boravi u službenom posjetu Republici Hrvatskoj. Tijekom razgovora Granić je upoznao nizozemskog ministra s političkom i gospodarskom situacijom u Hrvatskoj, a posebno s Programom hrvatske Vlade i mjerama koje ona poduzima za rješavanje gospodarskih problema, priopćeno je iz vladina Ureda za odnose s javnošću. Ministar Zalm potvrdio je da Nizozemska podržava napore hrvatske Vlade i suglasio se da je za oživljavanje gospodarstva te unapređenje demokratskih institucija nužna potpora zemalja Europske unije i međunarodnih organizacija. BRUXELLES - Budućnost BiH je u Europi, ali ona mora razviti sposobnost da funkcionira kao suverena država, jedinstvena u različitostima, rekao je portugalski ministar vanjskih poslova Jaime Gama otvarajući u utorak poslijepodne Ministarsku konferenciju Vijeća za provedbu mira u BiH koja se održava u Bruxellesu. Konferenciji, čiji je domaćin Europska unija, predsjedaju uz portugalskog šefa diplomacije Gamu još i visoki predstavnik EU za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana te član Europske komisije za vanjske odnose Chris Patten. Sudjeluju predstavnici više od 50 zemalja članica Vijeća i 15-ak međunarodnih organizacija. Hrvatsko izaslanstvo predvodi ministar vanjskih poslova Tonino Picula. SRJ, premda potpisnica Daytonskih sporazuma, nije, po odluci domaćina, pozvana na konferenciju, dok je Rusija zbog nepozivanja SRJ odlučila bojkotirati skup. BRUXELLES - Međunarodna zajednica neće napustiti BiH, ali će njezina sponzorska osobito gospodarska potpora jenjavati, izjavio je hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, rezimirajući u utorak sadržaj rasprava prvog dana Konferencije za provedbu mira u BiH koja se održava u Bruxellesu. Opći je dojam, rekao je Picula, da se u govorima izaslanstava ne osjeća zabrinutost za opstanak BiH kao države, ali svi su izrazili zabrinutost što se mirovni proces u mnogim oblastima presporo ili nikako ne primjenjuje. Izaslanstava 50-ak članica Vijeća za provedbu mira u BiH izložila su u poslijepodnevnoj raspravi osnovne ocjene i gledanja na prioritne ciljeve međunarodne zajednice u BiH u idućem razdoblju od 18 mjeseci ili dvije godine. Konferencija nastavlja s radom u srijedu i trebala bi završiti usvajanjem Deklaracije o strateškim ciljevima Međunarodne zajednice u provedbi mira u BiH za iduće dvije godine. BEOGRAD - Predstavnici pokreta "Otpor", Studentske unije i još nekih studentskih organizacija zakazali su za petak u podne veliki prosvjedni skup studenata na platou ispred Filozofskog fakulteta u Beogradu. Studenti prosvjeduju zbog prebijanja demonstranata i zbog gašenja nevladinih medija. Slični prosvjedni skupovi održani su jučer na Filozofskom i Filološkom fakultetu, a za sutra je najavljeno širenje "pobune" na ostale fakultete. BEOGRAD - Za proteklih osam dana, u 35 gradova Srbije, policija je privela 230 aktivista pokreta "Otpor", oporbenih stranaka, novinara i drugih građana, priopćio je danas "Otpor". Aktivist "Otpora" Vukašin Petrović pozvao je danas sve studente na prosvjedni skup zakazan za petak. On je na konferenciji za novinare rekao da registracijom pokreta, neće doći do promjena u njegovu ustroju te da on i dalje neće imati "lidere". LONDON - Amnesty International pozvao je u utorak SR Jugoslaviju da organizira nova suđenja za 143 kosovskih Albanaca koji su, unatoč manjkavim dokazima, osuđeni na višegodišnje kazne zatvora zbog terorizma. Amnesty International objavio je da je glavni dokaz optužbe - "parafinska rukavica", kojom su utvrđivani tragovi baruta od nedavno korištenog oružja - sumnjiv jer je opće poznato da je taj način testiranja nepouzdan i da može dati i pogrešne rezultate. Nakon skupnog suđenja, sud u Nišu osudio je u ponedjeljak 143 kosovska Albanca na kazne od 7 do 13 godina zatvora. U zatvoru će provesti ukupno 1.632 godine. BEOGRAD - Predsjednici Srpskog pokreta obnove, Demokratske stranke i Demokratske stranke Srbije - Vuk Drašković, Zoran Đinđić i Vojislav Koštunica - razgovarat će 29. svibnja u Moskvi s ruskim ministrom vanjskih poslova Igorom Ivanovim, javila je u utorak agencija Beta. Predviđeno je da se čelnici srbijanske oporbe sastanu i s predstavnicima ruske Dume. MOSKVA - Jugoslavenski veleposlanik u Rusiji Borislav Milošević, stariji brat predsjednika SRJ, u utorak je izrazio nadu da Moskva neće podržavati srbijansku oporbu. "Siguran sam da Rusija ne može prihvatiti pozive za svrgavanjem legitimnog jugoslavenskog predsjednika i vlade", rekao je Milošević na konferenciji za novinare održanoj u Moskvi. BEOGRAD - Neovisna udruga novinara Srbije (NUNS) i Asocijacija neovisnih elektronskih medija (ANEM) iskazale su u utorak najoštriji prosvjed zbog odluke Vojnog suda u Nišu da odredi pritvor i pokrene istragu protiv dopisnika beogradskog lista "Danas" i agencije France presse iz Kraljeva, Miroslava Filipovića. Protiv Filipovića je pokrenuta istraga na osnovi sumnje da je izvršio krivična djela "špijunaže i širenja lažnih vijesti". SKADAR - Albanski premijer Ilir Meta i njegov crnogorski kolega Filip Vujanović u utorak su se u Skadru (Albanija) dogovorili da će "intenzivirati" bilateralne odnose i "pojačati borbu protiv organiziranog kriminala". "Naš je cilj pojačati gospodarske i političke odnose i zbog toga smo isplanirali nekoliko projekata", rekao je Meta na konferenciji za novinare koju je održao s Vujanovićem. Na kraju je Vujanović istaknuo da "otvaranje njegove zemlje prema Albaniji ne bi smjelo biti interpretirano kao gesta prema neovisnosti Crne Gore od SRJ". JERUZALEM - Zapovjednik vojne oblasti sjevernog Izraela general Gaby Ashkenazi u utorak je izjavio da su izraelske postrojbe evakuirale većinu svojih položaja koje drže u sigurnosnoj zoni u južnom Libanonu. Istočna enklava okupirane zone u južnom Libanonu stabilna je "na ovom stupnju" i "izraelska vojska nastavlja svoje pripreme kako bi ostvarila povlačenje štiteći regiju sjevernog Izrela". Pritom je dodao kako su operacije Hezbolaha pojačane zbog čega je stanovništvo sjevernog Izraela pozvano da siđe u skloništa. Istaknuo je i da se Izrael nastavlja brinuti o svojim saveznicima iz SLA. ZRAČNA LUKA BEN GOURION - Vođa proizraelske Vojske južnog Libanona (SLA) general Antoine Lahad, čije snage napuštaju svoja uporišta, doputovao je u utorak navečer u Tel Aviv, javlja France presse. Lahad, koji je u Bejrutu osuđen na smrt zbog izdaje, izjavio je u ponedjeljak u Parizu da se nema namjeru predati libanonskim vlastima te da će se vratiti u južni Libanon kako bi "organizirao obranu sela" koja su pod nadzorom njegovih snaga. Bježeći iz područja iz kojih su se povukle izraelske snage, više od tisuću pripadnika SLA-a, s obiteljima, čekalo je u utorak na ulazak u Izrael koji im, nakon stroge kontrole identiteta, pruža utočiše. Libanon je odbio amnestirati vojnike SLA-a, što je tražio general Lahad. LISABON - Članice EU koje su nametnule sankcije Austriji razmatraju mogućnost uspostavljanja normalnih odnosa s Bečom, izjavio je u utorak portugalski premijer Antonio Guterres. Guterres, čija zemlja predsjeda Unijom, rekao je kako je "pokrenuo niz kontakata da se odredi stajalište o Austriji na razini EU". Odbio je, međutim, reći datum mogućeg ukidanja bilateralnih diplomatskih sankcija Austriji. Austrijski dužnosnici izražavaju nadu da bi na EU-ovom summitu idućeg mjeseca u Portugalu moglo doći do ukidanja sankcija. EU je u veljači nametnula Beču bilateralne diplomatske sankcije zbog odluke austrijskog kancelara da osnuje koalicijsku vladu s ekstremno desnom Slobodarskom strankom Joerga Haidera. MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Igor Ivanov osudio je u utorak, uoči ministarskog sastanka NATO-a i Rusije u Firenci, NATO- ovo prošlogodišnje bombardiranje SR Jugoslavije i ponovo se izjasnio protiv američkog prijedloga unošenja izmjena u Sporazum o antibalističkim projektilima (AMB). NATO je tvrdnjom da je riječ o "humanitarnoj intervenciji" opravdavao svoje 11-otjedno bombardiranje Srbije bez odobrenja UN- a, kazao je. "Nije slučajno da NATO-ove članice danas same ističu da Kosovo ne može biti presedan", rekao je Ivanov na godišnjem predavanju ruskim diplomatima i studentima. Sutrašnji sastanak u Firenzi, na kojem će biti nazočan Ivanov, trebao bi predstavljati službeni kraj hladnim odnosima Rusije i NATO-a koje je uzrokovala prošlogodišnja akcija Saveznička snaga. NEW DELHI - Indija ne namjerava prihvatiti akciju kojom je svrgnuta legitimno izabrana vlada na Fidžiju i razgovarat će o tom slučaju s predstavnicima zajednice zemalja Commonwealtha i Velikom Britanijom, navodi se u priopćenju indijske vlade objavljenom u utorak. "Premijer Atal Behari Vajpayee uputio je ministra vanjskih poslova Jaswanta Singha da hitno o tom problemu razgovara s glavnim tajnikom Commonwealtha Don McKinnonom i britanskom vladom", navodi se u priopćenju. McKinnon i UN-ov predstavnik za Istočni Timor Sergio Vieira de Mello trebali bi na Fidži stići u srijedu. Fidžijski poslovni čovjek George Speight u petak je uz naoružanu potporu provalio u zgradu parlamenta i izveo držvni udar nakon čega je zatočio premijera Chaudhryja i članove njegove vlade u kojoj dominiraju Indijci. KOLOMBO - Sporadične borbe zabilježene su na sjeveru Šri Lanke u utorak, dan nakon što je vlada priopćila da je uspješno odbila napade pobunjenika, pripadnika Oslobodilačkih tigrova tamilskog Elama (LTTE), na obrambene položaje vojske. Indija je, u međuvremu, stavila svoju mornaricu u stanje pripravnosti u slučaju da Šri Lanka zatraži pomoć u evakuaciji vojnika s poluotoka Jaffne. Vlada u Kolombu izdala je u utorak priopćenje u kojem se navodi da su borbe nastavljene tijekom noći u sektorima Chavakachcheri i Ariyalai, istočno od Jaffne, glavnog grada istoimenog poluotoka. LONDON - Britanski vojnici poslani u Sijera Leone daju logističke i strateške savjete vladinim snagama u toj zemlji u borbi protiv pobunjenika, izjavio je u utorak tamošnji zapovjednik britanskih snaga. Britanski ministar obrane Geoff Hoon potvrdio je u međuvremenu pred parlamentom da će Britanija dopustiti vojsci Sijera Leonea pristup skladištima lakog naoružanja i streljiva. Dodao je kako će britanske padobranske snage u toj zemlji uskoro biti zamijenjene s 800 komandosa kraljevske mornarice. BERLIN - Njemačka je u utorak najavila štednju u svojim oružanim snagama, nakon što je u jednom službenom izvješću njemačka vojska kritizirana zbog loše uvježbanosti i loše opremljenosti. Neovisno povjerenstvo na čelu s bivšim njemačkim predsjednikom Richardom von Weizsaeckerom, koje je imenovala vlada, pripremilo je poduže izvješće, koje je uglavnom procurilo u javnost, a u kojem se predlaže smanjivanje Bundeswehra za gotovo trećinu, s 340.000 vojnika na 240.000, kao i značajno smanjivanje novačenja. Povjerenstvo predlaže također i povećanje broja snaga za brzo djelovanje sa 60.000 na 140.000 kako bi Njemačka mogla imati veću ulogu na međunarodnom planu, u okviru NATO-a, i udaljiti se od hladnoratovske usredotočenosti na teritorijalnu obranu. MOSKVA - Ruski Vrhovni sud u utorak je objavio da će ovaj mjesec razmotriti zahtjev za rehabilitacijom Lavrentija Berije, bivešg policijskog šefa iz staljinističkog režima koji je milijune ljudi poslao na smrt. "Sudski vojni odbor će razmotriti ovaj slučaj 29. svibnja, ali ne možemo reći što će odlučiti", rekao je glasnogovornik Suda. Rođaci Lavrentija Berije, koji je pogubljen nakon Staljinove smrti 1953. godine, traže njegovu rehabilitaciju prema zakonu o pomilovanju žrtava političke represije sovjetskog režima. Sudski vojni odbor već je jednom odbacio zahtjev Berijevih rođaka. Beria je bio bliski Staljinov suradnik, najprije kao šef Komunističke partije u Gruziji otkuda su obojica potekla, a onda od 1938. godine do diktatorove smrti 1953. godine kao šef organa za unutarnju sigurnost NKVD-a, koji je kasnije postao KGB. MOSKVA - Ruski predsjednik Vladimir Putin posjetit će ovog ljeta Kinu, "nedugo nakon" što tu zemlju posjeti ruski premijer Mihail Kasjanov, rekao je u utorak ruski vicepremijer Ilija Klebanov. Klebanov nije precizirao datume tih posjeta. Iz ruskih se diplomatskih izvora sredinom travnja moglo saznati da bi Putin Kinu trebao posjetiti prije summita G8 u Japanu, koji će se održati od 21. do 23. srpnja. WASHINGTON - Bude li izabran za američkog predsjednika George Bush bio bi spreman jednostrano smanjiti američke nuklearne arsenale uz istodobno povećanje sposobnosti proturaketne obrane. U utorak na konferenciji za novinare u Nacionalnom press klubu u Washingtonu Bush se okružio dvojicom bivših državnih tajnika Henryjem Kissingerom i Georgeom Schultzom te umirovljenim zapovjednikom združenog stožera Colinom Powelom kako bi uz njihovu potporu izložio svoje poglede na sadašnje stanje raketnog i nuklearnog naoružanja u svijetu. "Značajno bi smanjio američko nuklearno naoružanje, ispod dogovorenih razina u Startu 2, bez da na bilo koji način ugrozim nacionalnu sigurnost", kazao je Bush. On nije želio podrobnije govoriti što to znači jer smatra da konkretnu odluku trebaju donijeti vojni stručnjaci. MOSKVA - Njemački pisac Guenter Grass otvorio je u utorak kongres PEN Cluba u Moskvi kritizirajući rat koji je u Čečeniji Rusija vodila protiv "čečenskog naroda"."Susrećemo se u zemlji, gdje je velika ruska sila vodila rat protiv malog čečenskog naroda, još jednom kao i prije, bez razuma i sažaljenja", rekao je Grass, dobitnik Nobelove nagrade za književnost za 1999. godinu. Grass je istaknuo važnost borbe protiv "svakog ratnog zločina" i razbijanja šutnje kao što su to učinili talijanski pisac Primo Levi u svom svjedočanstvu o nacističkim koncentracijskim logorima i bivši sovjetski disident i dobitnik Nobelove nagrade za književnost Aleksandar Solženjicin opisujući gulage. (Hina) nab

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙