RDW 22. V. STRANA ULAGANJA U HRVATSKU

Politika NJEMAČKI RADIO - RDW 22. V. 2000. Povodom godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvoj, londonska je agencija Standard&Poors objavila studiju u kojoj je 14 bivših socijalističkih država dobilo ocjene, koje služe kao važni pokazatelji stranim ulagačima. Kao kriteriji pri ocjenjivanju, uz ostalo su poslužili: kreditni bonitet zemalja, povjerenje u državne valute, pouzdanost financijske i proračunske politike i menadžerske kvalitete tamošnjih središnjih banaka - ukratko, sve ono što je važno za strana ulaganja. O pojedinostima, kao i o tome kako je u toj studiji ocjenjena Hrvatska podrobnije u prilogu Thomasa Kirschninga: osam država dobilo je ocjenu 'pogodna za ulaganje'. Prema mišljenju agencije Standard&Poors, vrlo mnogo obećava angažman u Hrvatskoj, Sloveniji, Češkoj, Mađarskoj, Estoniji, Poljskoj, Letoniji i Slovačkoj. Analitičari pri svojim procjenama ne uzimaju u obzir samo 'čvrste činjenice', kao što je to, primjerice, stanje privatizacije, državni bruto proizvod, zaduženost države ili stopa inflacije. Što je tržišno gospodarstvo slabije razvijeno, to su za prosudbu stanja i budućnosti države važniji takozvani 'meki politički kriteriji'. Direktor agencije Standard&Poors, Konrad Reuss, koji je također nadležan i za države srednje i istočne Europe, ističe kako su dobre ocjene njegove agencije posebno važne za kandidate za prijam u Europsku uniju. Jer termin za prijam u prvom je redu ovisan o ispunjavanju brojnih obveza, koje služe prilagodbi pravnih i institucionalnih odnosa europskim kriterijima. Konrad Reuss posebno ističe najnoviji razvoj u Mađarskoj. Državna zaduženost i vanjskotrgovački deficit su pod kontrolom, poduzetnici su postali znatno konkurentniji, privatizacija banaka je napredovala. On dodaje kako je procesu ozdravljenja mađarskog bankarstva posebno pridonijelo ulaganje austrijskih i njemačkih kreditnih instituta, što je dovelo do povećanog dotoka stranog kapitala. Ocjene londonskih analitičara sežu od običnog 'A' za Sloveniju do 'BB- plus' za Slovačku. Ulagači koji ne vole rizik trenutačno bi u svakom slučaju trebali izbjegavati aktivnosti u pet zemalja: Kazahstanu, Mongoliji, Bugarskoj, Rumunjskoj i Rusiji. One, naime, još nisu dobile prolaznu ocjenu. A za Rumunjsku i Rusiju čak se i budući razvoj procjenjuje 'negativnim', odnosno još nepredvidivim. Vladimir Putin se, doduše, pobrinuo za stabilnost Rusije, pa Konrad Reuss procjenjuje da su prošla vremena gospodarskog i političkog kaosa u toj zemlji. Isto tako su trenutačno povoljni i gospodarski temeljni podaci - porast prihoda od izvoza sirovina i povećana unutarnja proizvodnja nadomjestak su za uvoz, koji zbog naglog pada rublje nije moguće financirati. No, još nije prepoznatljivo kojim će gospodarskim smjerom krenuti Putin. Učvršćivanje vezanosti ruskih regija na odluke Kremlja pokazuje da Putin želi jaku državu. Jasni odnosi vlasti svakako su u interesu stranih ulagača. 'Mi, doduše, ne volimo tu metodu', naglašavaju analitičari, ali i dodaju kako to, s druge strane, pridonosi stabilnosti. 'No ako nezadovoljstvo stanovništva u jednom takvom sustavu postane preveliko i dođe do unutarnjih napetosti, onda se kad-tad sve raspadne', upozorava Reuss i ističe da bi zato Putin trebao obećavati ne samo više reda i zakona, već i više demokracije. Jer vjerojatnost donošenja najbolje odluke u gospodarskoj politici zemlje svakako je znatno veća u jednom demokratskom sustavu. (RDW)