VOA 19. V. LAGUMDŽIJA

GLAS AMERIKE - VOA 19. V. 2000. Amerikanci umorni od pomaganja sadašnjem konceptu vlasti u BIH; sa Zlatkom Lagumdžijom razgovarao je Ivica Puljić: Predsjednik Socijal-demokratske partije Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija boravi u Washingtonu, gdje je stigao na poziv američke Vlade i gdje je razgovarao s državnom tajnicom Madeleine Albright i posebnim izaslanikom predsjednika Clintona za provođenje Daytonskog mirovnog sporazuma Jamesom Dobbinsom. Gospodin Lagumdžija je nakon tih susreta dao intervju za Glas Amerike u kojemu je prvo govorio o važnosti spomenutih razgovora. = Mislim da smo izrazili zajedničko zadovoljstvo s onim što je urađeno na lokalnim izborima i ja sam, naravno, sa zadovoljstvom primio čestitke gospođe Albright i gospodina Dobbinsa za rezultate koje je SDP postigao na travanjskim izborima. Naročito sam dobio podršku za ono što sada planiramo uraditi, a to je da u općinama u kojima će SDP imati vlast počne proces povratka ljudi svojim kućama, vraćanje imovine koja je oteta, pokušaj borbe s nagomilanim socijalnim problemima i otvaranje perspektive za mlade ljude. Dobio sam uvjeravanja da ćemo biti pomognuti u takvim naporima i meni to pričinja veliko zadovoljstvo. - Jeste li osjetili tijekom razgovora u State Departmentu da su Amerikanci pomalo umorni od pružanja pomoći Bosni i Hercegovini? = Oni su umorni od pomaganja sadašnjem konceptu vlasti i ljudima koju tu vlast provode. To izgleda kao nezajažljiva vreća bez dna. Kod sadašnje vlasti se počeo javljati sindrom - vi nam morate pomoći! A to 'nama' - znači nomenklaturi koja na istom konceptu vlada Bosnom i Hercegovinom već deset godina. Nije samo američka administracija umorna, nego su i Europska unija i ostale zemlje umorne od pomaganja BiH koju vode nacionalisti koji nemaju nikakvu želju da se okrenu stvarnim problemima. Međutim, mislim da ćemo promjenama koje su pred nama biti svjedoci, da će takve promjene donijeti nešto pozitivniji odnos međunarodne zajednice prema BiH. Na primjeru Republike Hrvatske najbolje se može vidjeti kad imate lokalnu, domaću vlast, koja želi voditi proces kreiranja svoje budućnosti, onda joj se i može i želi pomoći. Ali kada imate vlast koja vodi zemlju u prošla stoljeća, onda sasvim prirodno da zemlje predvodnice trećeg milenija nisu spremne plaćati račune iz 19. stoljeća. - Bosni i Hercegovini predstoje parlamentarni izbori u studenom. Ne čini li Vam se da je izborna kampanja već počela? Gospodin Izetbegović je usporedio Vašu stranku sa Srpskom demokratskom strankom, istodobno distancirajući SDA od SDS te se potencira crvena boja SDP-a. = Crvena boja SDP-ovaca je sigurno i boja europske socijaldemokracije zbog čega smo mi vrlo ponosni. Ako to ne smeta Schroederu, Blairu, Jospinu i D'Alemi, ne vidim zašto bi smetalo Zlatku Lagumdžiji ili Ivici Račanu? Druga je stvar ta što su ljudi, koji su zagrljeni ušli 1990. u Predsjedništvo BiH i ljudi koji su vezali zastave te iste godine, pokušavali kasnije izbrisati te scene iz pamćenja stanovnika u BiH. Oni pokušavaju izbrisati iz pamćenja ljudi one euforične i zajedničke proslave na kojima su se okretali volovi, dok se od naroda očito pokušala napraviti jedna obična domaća životinja u vlastitom toru. Vidite, ti ljudi sada pokušavaju svoju nečistu savjest sprati na svaki način. No svima je savršeno jasno da je SDS politička snaga koja je 1990. i svojim glasovima izabrala i gospodina Izetbegovića u Predsjedništvo, kao što je gospodin Izetbegović te iste godine apelirao na Bošnjake, odnosno Muslimane, da glasuju za Nikolu Koljevića i Biljanu Plavšić, boreći se protiv, kako kažu, crvene nemani. Danas u središnjoj Bosni HDZ i SDA ponovno vezuju zastave, to se radi i u Hercegovini, i to samo zato da bi istisnuli SDP iz izvršne vlasti. Danas, u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine SDA vezuje zastave sa Strankom za BiH, koju vodi Haris Silajdžić, a ta se zastava izgleda nikada nije ni razvezala, iako su tvrdili narodu da ta zastava nije ni bila svezana. Oni koji su još 1990. godine vezali zastave ponudili su nam budućnost, a odveli nas u duboku prošlost. Od sebe su napravili bogataše i ljude koji upravljaju nesretnim narodom i zaokružili su san svakog nacionalista koji glasi - moje nacionalne pare ukrao moj nacionalni vođa u mojoj nacionalnoj banci. - Gospodine Lagumdžija, spomenuli ste obnovljenu političku suradnju između Alije Izetbegovića i Harisa Silajdžića. No kako gledate na politička zbivanja kod Hrvata u BiH, koliko je jak HDZ i koliko zbivanja u Hrvatskoj utječu na bosanskohercegovački HDZ? Koliko su oštre podjele unutar HDZ-a BiH? = Mislim da je evidentno da je na posljednjim izborima došlo do radikalnog raslojavanja hrvatskog biračkog tijela. Imamo jedan veliki dio biračkog tijela koji se povukao u jednu vrstu samoizolacije i apatije. Možda čekaju da im se ponudi nešto novo. Međutim, imamo i jedan veliki dio pomicanja hrvatskoga biračkog tijela prema drugim političkim strankama izvan HDZ-a. Nemojte zaboraviti da je za HDZ na lokalnim izborima 1997. godine glasovalo oko 270 tisuća Hrvata, dok je u travnju ove godine za HDZ glasovalo oko 120 tisuća Hrvata iz BiH. Dakle, činjenica je da je HDZ radikalno izgubio biračko tijelo čiji su glasovi otišli negdje drugdje. Na pitanje gdje su otišli ti glasovi jasno ću vam reći da su naša istraživanja pokazala da je ogroman broj Hrvata u tuzlanskoj, zeničkoj i sarajevskoj županiji svoj glas dao SDP-u. Veliki broj Hrvata u središnjoj Bosni je učinio isto, zatim u Čapljini ili u Livnu, Novom Travniku, Vitezu... Kao rezultat imate situaciju da će u Sarajevu Hrvati biti zastupljeni i u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, ali ne više ispred HDZ-a, jer to je vrijeme očigledno iza nas. Sasvim prirodno ja očekujem daljnja raslojavanja u HDZ-u BiH. Još pred izbore u Hrvatskoj HDZ BiH se počeo 'preparkiravati', počeli su tražiti novog partnera koji nije gubitnik... Jedan broj ljudi u HDZ-u BiH očigledno će svoju sudbinu potražiti u nekoj novoj političkoj opciji. Hoće li napraviti svoju stranku ili će samo napustiti HDZ, to je manje važno. U ovom trenutku birači HDZ-a će lagano početi odlaziti nakon što su vidjeli kakva je perspektiva te stranke u susjednoj Hrvatskoj. - Možemo li malo otvorenije govoriti o tom pitanju? Nije velika tajna da postoji sukob na relaciji Jelavić - Prlić. Mislite li da će Jadranko Prlić, sa svojim pristašama, osnovati novu stranku? = Ja to ne znam i ne bih želio da ja budem taj koji će nagovijestiti ono što njih dvojica jako dobro znaju. Oni su možda nekada imali zajedničkoga predsjednika, ali ja mislim da Ante Jelavić i Jadranko Prlić odavno nisu u istoj političkoj garnituri! (VOA)