US 21. V. CSM KOSOVO

SJEDINJENE DRŽAVE THE CHRISTIAN SCIENCE MONITOR 21. V. 2000. Razlozi zbog kojih smo tamo "Slanje vojnika u inozemstvo i opasnost, u Kongresu, naravno, izazivaju zabrinutost i potiču sumnje o američkim ciljevima u udaljenim dijelovima svijeta. Posebno u izbornoj godini. I zašto se onda 5.900 američkih vojnika još nalazi na Kosovu, napola izgrađenoj naciji koju bi europske saveznice mogle lako držati pod svojim okriljem? Kongres je ovaj tjedan izazvao Predsjednika da opravda trošak i potrebu nastavka te opasne misije. (...) Jedan je razlog za misiju simbolika: američka nazočnost na Kosovu samo je posljednji simbol njezine predanosti stabilnoj Europi, u kojoj je ona i dalje vođa NATO-a. (...) Nitko drugi ne može to biti. Nitko od tog nema više koristi od Sjedinjenih Država. Drugo, da osigura brzi američki odgovor na napade u područjima koja smo se obvezali zaštititi, kod kuće se izaziva javno raspoloženje u stilu 'zaštitite naše dečke' (sad i 'djevojke'), čak i ako je sukob sporan. No postoje li granice onog što Sjedinjene Države mogu ili smiju učiniti uporabom svojih snaga? Neki kritičari pitaju zašto su Sjedinjene Države branile Kosovo, ali ne i Čečeniju. UN želi da Sjedinjene Države dokončaju ratove u Africi. Republikanci žele jasnu vojnu potporu Tajvanu. Mnogi kritičari žele zbacivanje Sadama Huseina. Svako novo žarište u Sjedinjenim Državama zahuktava raspravu o ukupnoj američkoj vanjskoj politici. Još od godina prije hladnog rata (1947. - 1951.), Amerika nije bila toliko zbrkana o pitanju svoje uloge u svijetu, ne samo u vojnom odvraćanju već i u novoj ulozi obeshrabrivanja drugih zemalja od stjecanja oružja i podupiranja terorizma. Kongres je s pravom stavio u pitanje američku ulogu na Kosovu. Ovogodišnja izborna kampanja zahtijeva više rasprave o vanjskoj politici. I iako je određivanje američkog dosega uglavnom uloga predsjednika, on treba iza sebe imati Amerikance", zaključuje uvodničar lista.