SVJET U ŠEST SATI

ZAGREB, 21. svibnja (Hina) ANCONA - Potpisom zajedničke izjave svih ministara sudionika završena je danas u Anconi Konferencija o razvitku i sigurnosti na Jadranu i Jonskom moru. Uz ministre vanjskih poslova zemalja sudionica skupa - Italije, Hrvatske, BiH, Slovenije, Grčke i Albanije - izjavu je potpisao i predsjednik Europskog povjerenstva Romano Prodi čime joj se želi dati još veće značenje i europski okvir. Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, koji je predvodio hrvatsko izaslanstvo, izjavio je da je ova dvodnevna konferencija u Anconi još jedan korak približavanja Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u te je u kratkom govoru istaknuo važnost što se na pojedinim okruglim stolovima raspravljalo i o konkretnim projektima kao što je Jadransko-jonska auto cesta ili Program zaštite Jadrana i Jonskoga mora. Hrvatska je iskazala želju da se sljedeća konferencija održi u jednom od hrvatskih jadranskih gradova. Talijanski premijer Giuliano Amato na konferenciji za novinare potvrdio je da je danas osnovano tzv. Jadransko-jonsko vijeće koje će imati redovne ministarske konferencije. Još nisu određeni datumi održavanja konferencija, ali je najavljeno da će se to uskoro učiniti, pa tako i odrediti hoće li sljedeća biti održana u Hrvatskoj. Posebno važan zaključak dvodnevne konferencije u Anconi je da ubuduće neće samo vlade djelovati na realizaciji konkretnih projekata, već će oni biti preneseni na niže razine, pa će partneri u provedbi projekata postajati gradovi, carine, policije, turističke organizacije, brodarske i druge tvrtke. ANCONA - Stanje u SRJ bila je jedna od najznačajnijih tema drugog, posljednjeg dana Konferencije o sigurnosti i suradnji na Jadranskom i Jonskom moru koja se održava u Anconi, javlja u subotu agencija France Press. "Najveći dio problema u regiji stalno nosi isto ime i adresu - onu Slobodana Miloševića", izjavio je visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana koji zajedno s predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem sudjeluje u današnjem radu skupa. "Neće biti trajnog mira i stabilnosti u regiji dok je na vlasti Miloševićev režim", dodao je. NEW YORK - Konferencija o provedbi Sporazuma o neširenju nuklearnog naoružanja (NPT) završila je u subotu u New Yorku usvajanjem završne izjave u kojoj pet svjetskih nuklearnih sila preuzima "nedvosmislenu obvezu potpune eliminacije" svojeg nuklearnog oružja. To je prvi put da su se SAD, Rusija, Kina, Velika Britanija i Francuska javno obvezale da će uništiti svoje nuklearne arsenale koje su stvarale 55 godina i koji broje više od 35.000 bojevih glava. Sporazum usvojen konsenzusom 187 potpisnica NTP-a (pet nuklearnih sila i 182 zemlje koje ne posjeduju nuklearno oružje) predviđa nekoliko konkretnih mjera razoružanja, ali ne i za to točno određene vremenske rokove. Najvažnije postignuće konferencije "nedvosmisleno je preuzimanje obveze nuklearnih sila da će provesti potpunu eliminaciju svojih nuklearnih arsenala....", stoji u završnoj izjavi. Osim toga, ostale zemlje potpisnice obećaju i da će se zauvijek odreći nuklearnih bojevih glava. Sporazum predviđa daljnje jednostrano smanjivanje nuklearnih arsenala, smanjivanje zaliha taktičkog oružja, smanjivanje broja bojevih glava u najvećem stupnju pripravnosti i povećanje transparentnosti u objavljivanju podataka o nuklearnim arsenalima. Dokumentom se poziva na smanjivanje uloge nuklearnog oružja u nacionalnim sigurnosnim politikama. SAD-e i Rusiju obvezuje se da u cijelosti provedu sporazum START II koji broj bojevih glava na obje strane sa 6.000 smanjuje na 3.500. Dogovoren je i moratorij na testiranja nuklearnog oružja sve dok se na aktivira Sporazum o općoj zabrani nuklearnih pokusa (CTBT). Na konferenciji je dogovoreno trajno i nepovratno uklanjanje plutonija i urana iz nuklearnih bojevih glava, kao i da će se u roku idućih pet godina pregovarati o sporazumu kojim bi se zabranila proizvodnja nuklearnih materijala za izradu oružja. Završna izjava poziva na stvaranje zona slobodnih od nuklearnog oružja na Bliskom istoku i u južnoj Aziji. NTP (Non-Proliferation Treaty), temeljni sporazum o kontroli naoružanja, potpisalo je 187 zemalja. Četiri zemlje to odbijaju - Indija, Pakistan, Izrael i Kuba. Prve tri de facto su nuklearne sile. BERLIN - Civilni upravitelj UN-a na Kosovu Bernard Kouchner izrazio je zabrinutost zbog repatrijacije kosovskih Albanaca izbjeglih u Njemačku, što je izazvalo negodovanje njemačkog ministra unutarnjih poslova Otta Schilyja koji je odbacio sve njegove optužbe. Njihov povratak izlaže opasnosti "ne samo mir, već i gospodarstvo" pokrajine koja je u obnovi, upozorio je šef UN-ove misije u interviewu tjedniku Der Spiegel u broju od ponedjeljka. Kouchner je zabrinut zbog odluke njemačkog suda prema kojoj albanske izbjeglice s Kosova ne mogu pretendirati na pravo azila i mogu biti izbačeni iz zemlje. Schily je te izjave ocijenio "neshvatljivima". "Dogovorio sam s Kouchnerom humanu politiku povrataka na temelju memoranduma od 17. studenoga 1999.", naglasio je on priopćenju. BEOGRAD - Protiv voditelja civilne misije UN-a na Kosovu Bernarda Kouchnera i albanskih čelnika Hashima Thaqija i Agima Cekua pokrenuta je istraga zbog "genocida nad srpskim i ostalim nealbanskim stanovništvom Kosova", izjavio je u subotu javni tužitelj Srbije Dragiša Krsmanović. U izjavi, koju je prenio Radio- Beograd, Krsmanović je rekao da je istaga pokrenuta pred Općinskim sudom u Prištini koji je "privremeno" premješten u Niš. Krsmanović je također rekao da "ovih dana treba očekivati podizanje optužnica protiv najodgovornijih osoba zemalja NATO-a za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na prostoru Jugoslavije tijekom agresije NATO-a". BEOGRAD - Odlazak u Moskvu srbijanskih oporbenih čelnika Vuka Draškovića, Zorana Đinđića i Vojislava Koštunice predviđen navodno za 26. svibnja još uvjek je neizvjestan, javila je u subotu agencija Beta. Predsjednik Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković u petak je na prosvjednom skupu u Beogradu izjavio da će s Đinđićem i Koštunicom uskoro otići u Moskvu kako bi zatražili potporu ruskih vlasti demokratskim snagama u Srbiji. U sjedištu Demokratske stranke Srbije Beta saznaje da službeni poziv nije stigao, te da će predsjednik stranke Vojislav Koštunica odlučiti hoće li otputovati u Moskvu tek kada poziv stigne. Predsjednik Demokratske stranke Zoran Đinđić izjavio je da još nije siguran hoće li posjetiti Rusiju, dodavši da njegova stranka nije zainteresirana za "protokolarne susrete". BEOGRAD - Oko tisuću građana sudjelovalo je u subotu navečer na prosvjednom skupu u Beogradu koji je završio bez incidenata, a organiziran je nakon što su vlasti oduzele RTV Studio B od Gradske skupštine kao osnivača i stavile ga pod kontrolu vlade Srbije. Prosvjedni skup trajao je manje od jednog sata, a za to vrijeme u blizini se nalazilo pet autobusa s policajcima u uniformama i sedam policijskih vozila. Policajci u uniformama nisu bili nazočni na samom skupu, koji je protekao bez incidenata. Unatoč tomu, prosvjedni skupovi diljem Srbije, kojima se zahtijeva sloboda informiranja i sazivanje prijevremenih izbora, pomalo se stišavaju, što zbog lošeg vremena, što zbog straha ili pak apatije, ali i zbog nesloge čelnika srbijanskih oporbenih stranaka koji u subotu nisu uspjeli održati ni sastanak o svojim budućim aktivnostima. RIGA - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) planira povećati razvojne kredite za područje Rusije i Balkana zahvaljujući trendu ruskog gospodarskog oporavka i jačanju zanimanja privatnog sektora za investiranje na balkanskom prostoru, najavili su u subotu bankari EBRD-a na redovitom godišnjem sastanku koji se ovoga puta održava u Latviji. Brojnost sudionika skupa ispod je 3.000 koliko su latvijski organizatori očekivali. Snažna policijska nazočnost brine se da se slučajno ne bi ponovile slike slične onima s prosvjeda tijekom posljednjih godišnjih skupova MMF-a i Svjetske banke. Glavni predstavnik EBRD-a za područje Balkana Olivier Descamps izjavio je da će se EBRD, uzevši u obzir snažnu regionalnu inicijativu u okviru Pakta stabilnosti za jačanjem privatnog sektora, u naredna tri mjeseca uključiti u provedbu tri nova infrastrukturna projekta u Albaniji, Makedoniji i Hrvatskoj vrijedna 74 milijuna eura. ŽENEVA - Japanski car Akihito i carica Michiko stigli su u subotu u trodnevni posjet Švicarskoj, prvu etapu europske turneje tijekom koje će posjetiti i Amsterdam, Helsinki i Stockholm. Carski par će u ponedjeljak u sjedištu Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) primiti predsjednik ICRC-a Jakob Kellenberger. Car Akihito će se također sastati s dužnosnicima raznih agencija UN-a i ostalih međunarodnih udruga sa sjedištem u Ženevi. Također u ponedjeljak, carski će se par susresti sa švicarskim predsjednikom Adolfom Ogiem i gradskim vlastima Ženeve. PRAG - Slovački premijer Mikulas Dzurinda stigao je u subotu u četverodnevni posjet Pragu kako bi sa svojim češkim kolegom Milošom Zemanom konačno stavio točku na pitanje podjele dobara bivše Čehoslovačke, priopćilo je češko ministarstvo vanjskih poslova. Krajem studenoga 1999. Dzurinda i Zeman postigli su u Bratislavi "opciju nula" glede različih dugova i kredita preostalih nakon raspada bivše federacije 1993. godine. Kako bi to pitanje konačno bilo riješeno, češka je vlada prije svega anulirala kredit od oko 706 milijuna eura kojega je češka središnja banka potraživala od slovačke nakon raspada zajedničke savezne središnje banke. Istovremeno, vlasti u Pragu pristale su vratiti Bratislavi oko 4,5 tona zlata kojeg su zadržale kao jamstvo da će im dug biti vraćen. JERUZALEM - Izraelski premijer Ehud Barak sazvao je u subotu izvanredni sastanak vladina odbora za nacionalnu sigurnost o nasilju i krvavim obračunima s Palestincima i libanonskim gerilcima koji traju već desetak dana. U sukobima s izraelskom vojskom, u subotu je ranjeno više od 100 Palestinaca na Zapadnoj obali i u pojasu Gaze gdje već drugi dan zaredom traju prosvjedi u znak solidarnosti sa zatočenima. Za sada se govori o četiri ranjena izraelska vojnika. U Libanonu je pak izraelsko zrakoplovstvo bombardiralo uporište radikalne palestinske skupine Ahmada Jibrila. Kako je i Hezbollah pojačao svoje napade na izraelske vojnike na jugu Libanona, izraelsko zrakoplovstvo nastavlja s borbenim djelovanjem. RAMALLAH- Savjetnik američkog predsjednika za nacionalnu sigurnost Sandy Berger razgovarao je u subotu u Ramallahu s palestinskim čelnikom Jaserom Arafatom o održavanju summita s predsjednikom Billom Clintonom i izraelskim premijerom Ehudom Barakom u lipnju u Washingtonu. U međuvremenu, Izraelci i Palestinci vode paralelne pregovore u Švedskoj oko okvirnog sporazuma kojim bi se otvorio put trajnom mirovnom sporazumu. Trajni mirovni sporazum trebao bi biti sklopljen do 13. rujna i riješiti pitanja poput židovskih naselja, statusa Jeruzalema i granica. TEHERAN - Iransko Vijeće čuvara potvrdilo je u subotu pobjedu reformske struje na parlamentarnim izborima u Teheranu čime reformske snage dobivaju većinu u parlamentu prvi puta u 21- godišnjoj povijesti Islamske Republike Iran. Pripadnici reformskih snaga osvojili su 26 od 30 mjesta koliko se zastupnika za iranski parlament bira u iranskom glavnom gradu. Odluka Vijeća čuvara, nadzornoga tijela u kojemu prevladavaju tvrdolinijaši, potvrdila je osporavane rezultate izbora u Teheranu nakon više od tri mjeseca. Odluka je objavljena nakon što je u četvrtak vrhovni vjerski vođa ajatolah Ali Hamnei izjavio da se objava konačnih rezultata izbora ne bi smjela više odgađati. Odluka Vijeća čuvara prva je dobra vijest za iranske proreformske snage u protekla tri mjeseca otkako pripadnici tvrde struje uporno nastoje suzbiti jačanje reformskih strujanja, a jedna od metoda bila je i osporavanje rezultata izbora u Teheranu navodima o izbornoj prevari. ISTANBUL - Dvadeset i četiri osobe su poginule, a još 20-ak ih se smatra nestalim u subotu u nesreći dviju brodica u vodama ispred grada Trabzona na Crnom moru, objavila je agencija Anadolija. Dvije brodice su se prevrnule nakon što su zbog težine putnika izbačene iz ravnoteže. Na njima su uglavnom bile žene i djeca koji su sudjelovali u jednoj popularnoj morskoj svečanosti. Petnaestak osoba je hospitalizirano. Točan broj nestalih nije poznat jer se ne zna koliko je putnika zapravo bilo u barkama. JOLO - Filipinski pregovarači su u subotu nastavili kontakte s muslimanskim pobunjenicima koji na otoku Jolo drže 21 taoca, među kojima je deset stranih turista, doznaje se iz službenog izvora. Tijekom prvog susreta prije tjedan dana dvije strane su diskutirale o nastavku pregovora koji se odnose na pisane zahtjeve pobunjenika, članova skupine Abu Sayyef, naveo je novinarima glavni pregovarač Roberto Aventajado. Aventajado je na susret poslao dva pregovarača: libijskog diplomata Rajaba Azzaruka i filipinskog muslimanskog dužnosnika Faruka Husseina. Taoce je 23. travnja skupina Abu Sayyaf otela na malezijskom otoku Sipadan gdje su uživali u ronilačkim aktivnostima. SUVA - Izvršitelji pokušaja državnog udara na Fidžiju pustili su 20 od 53 osobe koje od petka drže kao taoce u parlamentu, objavila je u subotu državna televizija. Mjere sigurnosti su pojačane oko zgrade parlamenta, kojeg su u petak zauzele naoružane osobe pod vodstvom poslovnog čovjeka Georgea Speighta koji je sam sebe proglasio privremenim premijerom. Među zadržanim taocima je i premijer Mahendra Chaudhry. SUVA - Premijer Fidžija Mahendra Chaudhry dao je ostavku te će ga naoružani napadači koji su ga u petak uzeli za taoca uskoro osloboditi, priopćio je u subotu fidžijski radio. "Chaudhry je potpisao pismo ostavke što će mu omogućiti da se vrati kući svojoj obitelji", priopćio je radio. Tri lokalna novinara dobila su dopuštenje da u subotu uđu u parlament, te su priopćili da premijer ima tragove tjelesnog zlostavljana nakon što su ga pretukli otmičari pod vodstvom lokalnog poslovnog čovjeka Georgea Speighta. (Hina) zt zt