SVIJET U 21 SAT

ZAGREB, 20. svibnja (Hina) ANCONA - Potpisom zajedničke izjave svih ministara sudionika završena je danas u Anconi Konferencija o razvitku i sigurnosti na Jadranu i Jonskom moru. Uz ministre vanjskih poslova zemalja sudionica skupa - Italije, Hrvatske, BiH, Slovenije, Grčke i Albanije - izjavu je potpisao i predsjednik Europskog povjerenstva Romano Prodi čime joj se želi dati još veće značenje i europski okvir. Hrvatski ministar vanjskih poslova Tonino Picula, koji je predvodio hrvatsko izaslanstvo, izjavio je da je ova dvodnevna konferencija u Anconi još jedan korak približavanja Hrvatske Europskoj uniji i NATO-u te je u kratkom govoru istaknuo važnost što se na pojedinim okruglim stolovima raspravljalo i o konkretnim projektima kao što je Jadransko-jonska auto cesta ili Program zaštite Jadrana i Jonskoga mora. Hrvatska je iskazala želju da se sljedeća konferencija održi u jednom od hrvatskih jadranskih gradova. Talijanski premijer Giuliano Amato na konferenciji za novinare potvrdio je da je danas osnovano tzv. Jadransko-jonsko vijeće koje će imati redovne ministarske konferencije. Još nisu određeni datumi održavanja konferencija, ali je najavljeno da će se to uskoro učiniti, pa tako i odrediti hoće li sljedeća biti održana u Hrvatskoj. Posebno važan zaključak dvodnevne konferencije u Anconi je da ubuduće neće samo vlade djelovati na realizaciji konkretnih projekata, već će oni biti preneseni na niže razine, pa će partneri u provedbi projekata postajati gradovi, carine, policije, turističke organizacije, brodarske i druge tvrtke. ANCONA - Stanje u SRJ bila je jedna od najznačajnijih tema drugog, posljednjeg dana Konferencije o sigurnosti i suradnji na Jadranskom i Jonskom moru koja se održava u Anconi, javlja u subotu agencija France Press. "Najveći dio problema u regiji stalno nosi isto ime i adresu - onu Slobodana Miloševića", izjavio je visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Javier Solana koji zajedno s predsjednikom Europske komisije Romanom Prodijem sudjeluje u današnjem radu skupa. "Neće biti trajnog mira i stabilnosti u regiji dok je na vlasti Miloševićev režim", dodao je. BEOGRAD - Odlazak u Moskvu srbijanskih oporbenih čelnika Vuka Draškovića, Zorana Đinđića i Vojislava Koštunice predviđen navodno za 26. svibnja još uvjek je neizvjestan, javila je u subotu agencija Beta. Predsjednik Srpskog pokreta obnove Vuk Drašković u petak je na prosvjednom skupu u Beogradu izjavio da će s Đinđićem i Koštunicom uskoro otići u Moskvu kako bi zatražili potporu ruskih vlasti demokratskim snagama u Srbiji. U sjedištu Demokratske stranke Srbije Beta saznaje da službeni poziv nije stigao, te da će predsjednik stranke Vojislav Koštunica odlučiti hoće li otputovati u Moskvu tek kada poziv stigne. Predsjednik Demokratske stranke Zoran Đinđić izjavio je da još nije siguran hoće li posjetiti Rusiju, dodavši da njegova stranka nije zainteresirana za "protokolarne susrete". BEOGRAD - U Beogradu i drugim gradovima Srbije večeras će se održati prosvjedni skupovi protiv vlasti, a za slobodu medija i demokratske izbore, najavljuju oporbeni čelnici. Oni su za večeras zakazali novi sastanak radi dogovora o tome što dalje činiti u cilju svrgavanja režima jugoslavenskog predsjednika Slobodana Miloševića. Građane su jučer pozvali da ne provociraju sukobe s policijom i da čuvaju miran i nenasilan karakter prosvjeda. Svakodnevni skupovi održavat će se po gradovima Srbije do 27. svibnja kad je oporba zakazala još jedan veliki miting u Beogradu, na kojem bi se trebali okupiti i građani iz svih krajeva Srbije. U međuvremenu bi, kako je najavljeno , oporbena trojka - Vuk Drašković, Zoran Đinđić i Vojislav Koštunica - trebala posjetiti Moskvu gdje će zatražiti pomoć demokratskim snagama u Srbiji. BERLIN - Civilni upravitelj UN-a na Kosovu Bernard Kouchner izrazio je zabrinutost zbog repatrijacije kosovskih Albanaca izbjeglih u Njemačku, što je izazvalo negodovanje njemačkog ministra unutarnjih poslova Otta Schilyja koji je odbacio sve njegove optužbe. Njihov povratak izlaže opasnosti "ne samo mir, već i gospodarstvo" pokrajine koja je u obnovi, upozorio je šef UN-ove misije u interviewu tjedniku Der Spiegel u broju od ponedjeljka. Kouchner je zabrinut zbog odluke njemačkog suda prema kojoj albanske izbjeglice s Kosova ne mogu pretendirati na pravo azila i mogu biti izbačeni iz zemlje. Schily je te izjave ocijenio "neshvatljivima". "Dogovorio sam s Kouchnerom humanu politiku povrataka na temelju memoranduma od 17. studenoga 1999.", naglasio je on priopćenju. BEOGRAD - Protiv voditelja civilne misije UN-a na Kosovu Bernarda Kouchnera i albanskih čelnika Hashima Thaqija i Agima Cekua pokrenuta je istraga zbog "genocida nad srpskim i ostalim nealbanskim stanovništvom Kosova", izjavio je u subotu javni tužitelj Srbije Dragiša Krsmanović. U izjavi, koju je prenio Radio- Beograd, Krsmanović je rekao da je istaga pokrenuta pred Općinskim sudom u Prištini koji je "privremeno" premješten u Niš. Krsmanović je također rekao da "ovih dana treba očekivati podizanje optužnica protiv najodgovornijih osoba zemalja NATO-a za kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na prostoru Jugoslavije tijekom agresije NATO-a". PRIŠTINA - Civilni upravitelj UN-a na Kosovu Bernard Kouchner pozvao je u subotu u Prištini na snošljivost i stvaranje "demokratskog ozračja", govoreći na kongresu stranke PPDK, prvog kojeg je održala jedna kosovska politička grupacija nakon završetka rata. Stvaranje "političkog krajolika" je neophodan uvjet za uvođenje demokracije, a "snošljivost prema političkom protivniku je apsolutna potreba", izjavio je Kouchner na otvorenju kongresa Stranke demokratskog napretka Kosova (PPDK) koju predvodi bivši politički šef Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Hashim Thaqi. "Svi moramo pridonijeti stvaranju demokratskog ozračja na Kosovu, kao i uspješnosti općinskih izbora u listopadu", rekao je on. "Želite li novo Kosovo, morate to dokazati. Međunarodna zajednica izbliza prati događaje na Kosovu, ponekad s malo skepticizma, ali i ona je s vama", naglasio je bivši francuski ministar. HEBRON - Izraelski vojnici su drugog dana palestinskih prosvjeda, organiziranih u znak solidarnosti s palestinskim zatočenicima u Izraelu, ranili najmanje 70 Palestinaca, izjavili su očevici. Hebron na jugu Zapadne obale je bio poprište najžešćih sukoba u kojima je vatrenim oružjem ranjeno 40 Palestinaca u starom dijelu grada, navode svjedoci. Palestinska policija je intervenirala, ali nije mogla rastjerati nekoliko stotina demonstranata koji su uz povike "Allah Akbar" (Bog je najveći) bacali Molotovljeve koktele na izraelske vojnike. Uz Hebron, sukobi izraelskih snaga sigurnosti i palestinskih prosvjednika pogodili su Betlehem, Ramalah i Jenin na Zapadnoj obali te područje u pojasu Gaze nedaleko od židovske kolonije Netzarim. ISTANBUL - Dvadeset i četiri osobe su poginule, a još 20-ak ih se smatra nestalim u subotu u nesreći dviju brodica u vodama ispred grada Trabzona na Crnom moru, objavila je agencija Anadolija. Dvije brodice su se prevrnule nakon što su zbog težine putnika izbačene iz ravnoteže. Na njima su uglavnom bile žene i djeca koji su sudjelovali u jednoj popularnoj morskoj svečanosti. Petnaestak osoba je hospitalizirano. Točan broj nestalih nije poznat jer se ne zna koliko je putnika zapravo bilo u barkama. RIGA - Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) planira povećati razvojne kredite za područje Rusije i Balkana zahvaljujući trendu ruskog gospodarskog oporavka i jačanju zanimanja privatnog sektora za investiranje na balkanskom prostoru, najavili su u subotu bankari EBRD-a na redovitom godišnjem sastanku koji se ovoga puta održava u Latviji. Brojnost sudionika skupa ispod je 3.000 koliko su latvijski organizatori očekivali. Snažna policijska nazočnost brine se da se slučajno ne bi ponovile slike slične onima s prosvjeda tijekom posljednjih godišnjih skupova MMF-a i Svjetske banke. Glavni predstavnik EBRD-a za područje Balkana Olivier Descamps izjavio je da će se EBRD, uzevši u obzir snažnu regionalnu inicijativu u okviru Pakta stabilnosti za jačanjem privatnog sektora, u naredna tri mjeseca uključiti u provedbu tri nova infrastrukturna projekta u Albaniji, Makedoniji i Hrvatskoj vrijedna 74 milijuna eura. PARIZ - Francuski predsjednik Jacques Chirac telefonski je u subotu razgovarao s izraelskim premijerom Ehudom Barakom o izgledima izraelskog povlačenja s juga Libanona, priopćila je glasnogovornica francuskog predsjednika Catherine Colonna. Tijekom razgovora, "do kojeg je došlo na inicijativu izraelskog premijera", raspravljalo se i o palestinskoj ulozi u mirovnom procesu, dodala je Colonna. ŽENEVA - Japanski car Akihito i carica Michiko stigli su u subotu u trodnevni posjet Švicarskoj, prvu etapu europske turneje tijekom koje će posjetiti i Amsterdam, Helsinki i Stockholm. Carski par će u ponedjeljak u sjedištu Međunarodnog odbora Crvenog križa (ICRC) primiti predsjednik ICRC-a Jakob Kellenberger. Car Akihito će se također sastati s dužnosnicima raznih agencija UN-a i ostalih međunarodnih udruga sa sjedištem u Ženevi. Također u ponedjeljak, carski će se par susresti sa švicarskim predsjednikom Adolfom Ogiem i gradskim vlastima Ženeve. TEHERAN - Iransko Vijeće čuvara potvrdilo je u subotu pobjedu reformske struje na parlamentarnim izborima u Teheranu čime reformske snage dobivaju većinu u parlamentu prvi puta u 21- godišnjoj povijesti Islamske Republike Iran. Pripadnici reformskih snaga osvojili su 26 od 30 mjesta koliko se zastupnika za iranski parlament bira u iranskom glavnom gradu. Odluka Vijeća čuvara, nadzornoga tijela u kojemu prevladavaju tvrdolinijaši, potvrdila je osporavane rezultate izbora u Teheranu nakon više od tri mjeseca. Odluka je objavljena nakon što je u četvrtak vrhovni vjerski vođa ajatolah Ali Hamnei izjavio da se objava konačnih rezultata izbora ne bi smjela više odgađati. Odluka Vijeća čuvara prva je dobra vijest za iranske proreformske snage u protekla tri mjeseca otkako pripadnici tvrde struje uporno nastoje suzbiti jačanje reformskih strujanja, a jedna od metoda bila je i osporavanje rezultata izbora u Teheranu navodima o izbornoj prevari. SUVA - Izvršitelji pokušaja državnog udara na Fidžiju pustili su 20 od 53 osobe koje od petka drže kao taoce u parlamentu, objavila je u subotu državna televizija. Mjere sigurnosti su pojačane oko zgrade parlamenta, kojeg su u petak zauzele naoružane osobe pod vodstvom poslovnog čovjeka Georgea Speighta koji je sam sebe proglasio privremenim premijerom. Među zadržanim taocima je i premijer Mahendra Chaudhry. JOLO - Filipinski pregovarači su u subotu nastavili kontakte s muslimanskim pobunjenicima koji na otoku Jolo drže 21 taoca, među kojima je deset stranih turista, doznaje se iz službenog izvora. Tijekom prvog susreta prije tjedan dana dvije strane su diskutirale o nastavku pregovora koji se odnose na pisane zahtjeve pobunjenika, članova skupine Abu Sayyef, naveo je novinarima glavni pregovarač Roberto Aventajado. Aventajado je na susret poslao dva pregovarača: libijskog diplomata Rajaba Azzaruka i filipinskog muslimanskog dužnosnika Faruka Husseina. Taoce je 23. travnja skupina Abu Sayyaf otela na malezijskom otoku Sipadan gdje su uživali u ronilačkim aktivnostima. (Hina) maš