ZAGREB, 19. svibnja (Hina) - Reviziju pretvorbe i privatizacije obavljala bi državna revizija, a nakon njenog izvješća ostale državne institucije poduzimale bi sve zakonske mjere iz svoje nadležnosti. Proizlazi to iz zakonskog
prijedloga o reviziji pretvorbe i privatizacije, kojega je u paketu s izmjenama zakona o državnoj reviziji, o privatizaciji i o sudskom registru Vlada uputila u redovitu saborsku proceduru.
ZAGREB, 19. svibnja (Hina) - Reviziju pretvorbe i privatizacije
obavljala bi državna revizija, a nakon njenog izvješća ostale
državne institucije poduzimale bi sve zakonske mjere iz svoje
nadležnosti. Proizlazi to iz zakonskog prijedloga o reviziji
pretvorbe i privatizacije, kojega je u paketu s izmjenama zakona o
državnoj reviziji, o privatizaciji i o sudskom registru Vlada
uputila u redovitu saborsku proceduru. #L#
Provedenom pretvorbom nisu zadovoljni mnogi a posebno zaposleni i
umirovljenici, vrlo se često na javnim skupovima i prosvjedima
ističe da je "pretvorba pljačka stoljeća". Pretvorbu i njene
posljedice najviši moralni autoriteti u zemlji nazvali su
"grijehom struktura", samo su neke ocjena iz obrazloženja
zakosnkog prijedloga.
Jedna od najznačajnijih posljedica provedbe revizije, smatra
Vlada, trebala bi biti da se gospodarstvu vrati sve ono što je iz
njega oduzeto i isisano dosadašnjom pretvorbom i privatizacijom.
Više je slučajeva u kojima bi se temeljem zakona revizija obavezno
provela. To su npr. tvrtke kod kojih se utvrdi da je smanjen broj
zaposlenih mimo razvojnog plana, da se neotplaćuju ili neredovito
otplaćuju dionica, da je društveni ili državni kapital prodan za
vrijednost manju od procijenjene, da su potraživanja vjerovnika
pretvorena u dionice ili udjele i sl.
Obavezna revizija predviđena je i u pravnim osobama koje je jednom
ili više puta sanirala Vlada ili su sanirani po posebnim zakonima,
koje su se finacirale ili se financiraju iz državnog proračuna,
sredstava izvanproračunskih fondova, ili su kod banaka uzimale
kredite za koje su jamčile imovinom tvrtke koja se pretvarala i
privatizirala.
Uz niz državnih tijela koja bi mogla podnijeti zahtjev za revizijom
(npr. odvjetništvo, pravobraniteljstvo, financijska policija,
Vlada, fondovi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, Hrvatska
narodna banka i sl.), reviziju bi mogli tražiti i svi sadašnji ili
bivši dioničari tvrtke za koju traže reviziju, registrirna udruga
malih diončara, sindikat, uprave i nadzorni odbori.
Zakonski tekst predviđa da se izvješće o provednoj reviziji
dostavlja Saboru, Vladi, Hrvatskom fondu za privatizaciju,
nadležnom državnom odvjetništvu i predlagatelju. Ako bi se u
postupku utvrdile radnje koje imaju obilježja kaznenog djela,
privrednog prijestupa ili prekršaja, Državni bi ured za reviziju
podnio prijavu državnom odvjetništvu ili drugom nadležnom tijelu.
Saboru bi državna revizija bila obvezna i svakih šest mjeseci
podnijeti izvješće o svom radu, a nakon provedene saborske rasprave
bila bi dužna na prikladan način preko elektronskih medija i tiska
izvješćivati javnost o provedenoj reviziji.
Predloženim pak izmjenama Zakona o privatizaciji preciziralo bi se
da će HFP obnoviti postupak pretvorbe okončan pravomoćnim
rješenjem, ako državna revizija utvrdi da se odluka ili elaborat o
procjeni vrijednosti temelji na lažnoj ispravi, lažnom iskazu
vještaka ili druge osobe, ili krivotvorenim ispravama o pravu
korištenja nekretnina. Ako bi se takvo što utvrdilo u obnovljenom
postupku HFP bi donio novo rješenje o pretvorbi kojim bi se
trgovačko društvo obvezalo da uskladi svoj temeljni kapital s novim
rješenjem.
(Hina) bn ds