FINANCIJSKI BILTEN 11. - 18. SVIBNJA 2000.

FINANCIJSKI BILTEN 11. - 18. svibnja 2000. SADRŽAJ: 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke 7. Vlada dala suglasnost Ini za kreditno zaduživanje kod inozemnih banaka 8. Zatvorena sjednica Vlade 9. Račan: U idućem razdoblju primarno ojačati gospodarstvo 10. Statistika 11. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u svibnju oooooooooooooooooooo 1. Tjedno izvješće s Tržišta novca Zagreb Jutarnji promet Noćni promet Datum Potražnjau kunama Prometu kunama Prosječna kamata Prometu kunama 11. V. 1.600.000 1.600.000 11,31 % 227.400.000 12. V. 14.800.000 14.800.000 11,39 % 224.050.000 15. V. 2.800.000 2.300.000 11,50 % 217.510.000 16. V. 20.000.000 19.600.000 10,19 % 165.660.000 17. V. 44.900.000 44.900.000 12,07 % 135.000.000 18. V. 20.256.640 20.256.640 13,09 % - Dnevni prosjek 17.392.000 17.242.000 11,59 % 193.924.000 I ovoga je tjedna na Tržištu novca, kao i proteklog, ponuda novca kako u noćnom tako i u dnevnom trgovanju bila dobra. To je pak omogućilo da uglavnom veći dio potražnje i u noćnom i u dnevnom trgovanju s uspjehom bude pokriven. U noćnom je trgovanju ponuda novca zabilježila značajniji rast dok je istodobno potražnja pala. Stoga je redovito dio ponude ostajao bez plasmana, tako je primjerice, neplasirani dio ponude u petak premašio čak 80 milijuna kuna. Vrlo dobra ponuda novca uvjetovala je smanjenje kamatne stope, te se ona kretala na razini od osam posto. I u dnevnom je kreditiranju ponuda novca bila vrlo dobra, izuzev ponedjeljka kada je bila skromnija ali je tada i potražnja za novcem bila vrlo mala. Inače, zadovoljavajuća likvidnost sudionika te kvalitetna ročna i opozivna potražnja utjecali su na intenzivno dnevno trgovanje. Stoga nije bilo poteškoća u podmirivanju potražnje. U prilog tome najbolje govori i činjenica da je ovoga tjedna u prosijeku više od 99 posto potražnje bilo podmireno. Dobra je ponuda novca uvjetovala i smanjenje kamatnih stopa. Tako su novi opozivni krediti plasirani uz kamatu od deset do 11,5 posto. U srijedu su čak kreditori nudili svoj novac boljim korisnicima po izuzetno niskoj cijeni od tek pet posto. Cijena ročnih kredita kretala se od 12 do 14 posto. Stoga je i ovotjedna prosječna kamata iznosila povoljnih 11,59 posto. Aukcija blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke Na aukciji blagajničkih zapisa Hrvatske narodne banke održanoj u srijedu upisani su zapisi u iznosu od 246,2 milijuna kuna. Na rok od 35 dana, uz prosječnu kamatnu stopu od devet posto, upisani su zapisi u iznosu od 127,2 milijuna kuna a pritom je 15 milijuna kuna pristiglih ponuda odbijeno. Na rok od 91 dan, uz prosječnu kamatnu stopu od deset posto, upisani su zapisi u iznosu od 108 milijuna kuna. Na rok od 182 dana , uz prosječnu kamatnu stopu od 11 posto, upisani su zapisi u iznosu do 11 milijuna kuna Od 17. svibnja vrijednost upisanih zapisa HNB iznosi 1,814 milijardi kuna. 2. Tjedno izvješće sa Zagrebačke burze Zagrebačka burza: Aktivne dionice od 15. do 18. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Dalamatinska banka 176 200 198,50 491.697 Pliva 505 530 530 2.656.622 Podravka 130 151 151 1.874.222 Varaždinska banka 305 305 305 225.710.348 Viktor Lenac 75 80 75 12.600 Zagrebačka banka 0 1.100 1.415 1.408 24.157.477 Arenaturist 60 66 66 161.852 Istraturist 40 45 45 174.352 Jadran-turist 38 40 40 301.263 Končar 61 66 65 451.015 Kraš 133 165 160 68.364 Privredna banka 60,10 65 65 20.104 Riječka banka 110 129 129 330.346 Riviera 78 80 80 49.101 Splitska banka 77 78 78 81.182 Sunčani Hvar 24 26 24 7.842 Varteks 22 25 25 18.735 Zagrebačka banka E 450 500 500 869.873 Zagrebačka banka C 650 670 650 4.650 257.441.836 Na Zagrebačkoj je burzi ovoga tjedna bilo vrlo živo. Naime, ostvaren je najveći tjedni promet dionicama od početka rada ove burze - čak 257,4 milijuna kuna. Glavnina je prometa, odnosno 225,7 milijuna kuna, ostvarena dionicama Varaždinske banke. Naime, Zagrebačka banka trenutačno kupovinom vrijednosnica Varaždinske banke nastoji priskrbiti vlasništvo nad njih više od 75 posto, a za što je krajem prošloga mjeseca dobila suglasnost HNB. Značajniji je promet još ostvaren i običnim dionicama Zagrebačke banke (24,1 milijuna), Plive (2,6 milijuna) te Podravke (1,8 milijuna kuna). Aktivno je pritom bilo ukupno 19 dionica, od čega ih je većina njih dobila na vrijednosti. Najviše, čak 308 kuna, ovoga je tjedna profitirala obična dionica Zagrebačke banke. Značajnije, tj. 35 kuna, poskupile su i dionice Plive te Kraša. S dobitkom od 25 kuna, slijedila ih je vrijednosnica Podravke. Cijena pak dionice Dalmatinske banke porasla je 23,5 a Riječke banke 18,5 kuna. Rast cijene od 15 kuna ovoga su tjedna zabilježile dionice Varaždinske banke, Viktora Lenca i Zagrebačke banke serije E. Dionica Istraturista ojačala je 11, Arenaturista 7,5, a Rivijere pet kuna. Cijene dionica Jadran-turista i Varteksa porasla su tri kune. Na kraju se liste dobitnica, s cijenom višom jednu kunu, našla dionica Sunčanog Hvara. Tek dvije dionice ovoga su tjedna izgubile na vrijednosti. Naime, cijena dionice Splitske banke potonula je sedam, a Privredne banke Zagreb pet kuna. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, CROBEX indeks porastao je u odnosu na prošli tjedan čak 123 boda ili više od 15 posto. Probio se tako ponovno iznad ključnih 900 bodova, odnosno sada iznosi 903 boda. Inače, od početka je ove godine ukupan promet Zagrebačke burze premašio cjelokupni promet iz 1999. godine, a znatno je veći i od prometa dionicama (bez obveznica) ostvarenog tijekom 1998. godine. 3. Tjedno izvješće s Varaždinskog tržišta Varaždinsko tržište: Aktivne dionice od 15. do 18. svibnja (cijene u kunama) Dionica Najniža cijena Najviša cijena Zadnja cijena Ukupan promet Atlanska plovidba 38 40 40 5.308 Bilokalnik 43,76 43,76 43,76 154.604 Central Bjelovar 80 80 80 4.960 Chromos Smobor 440 440 440 2.640 Ericson-Tesla 199 200 200 60.577 Imperial 115,54 115,54 115,54 154.592 Hoteli Tučepi 40 55 55 479.625 Karlovačka pivovara 385 385 385 38.500 Krap.Zagorska slobo. zona 1.200 1.200 1.200 30.000 Slunjčica 13 13 13 322.426 Varteks 22 22 22 1.101 PIF Dom 20,10 21,90 21,50 484.681 PIF Expandia 22,00 23,40 23,35 330.379 PIF Pleter 12,05 13,00 13,00 92.857 PIF Slavonski 10,16 11,60 11,50 151.614 PIF Sunce 9,00 10,65 10,43 52.500 PIF Sred. nac. 14,30 15,05 15,05 188.338 PIF Velebit 13,90 15,00 14,60 268.104 2.822.816 Za razliku od Zagrebačke burze, na Varaždinskom je tržištu ovoga tjedna bilo vrlo mirno. Naime, ostvaren je promet od tek 2,8 milijuna kuna, što je 1,5 puta manje u usporedbi s prethodnim tjednom. Inače, aktivno je bilo 18 dionica, pri čemu je većina dobila na vrijednosti. Najviše je ovoga tjedna, 45 kuna, poskupila dionica Karlovačke pivovare, dok je 32,43 kune ili više od 140 posto, porasla cijena dionice Hotela Tučepi. Slijedila ju je, s dobitkom od 30,54 kune, dionica Imperiala. Dionica Atlanske plovidbe poskupila je pak 14, a Varteksa dvije kune. I dionice svih sedam PIF-ova ovoga su tjedna dobile na vrijednosti. Tako je cijena dionice Dom fonda porasla 1,5, a Sunca 1,33 kune. Vrijednosnica Središnjeg nacionalnog fonda poskupila je 73, a Expandie 60 lipa. Dionice Pletera i Slavonskog fonda ostvarile su pak dobitak od 51 lipu. Na kraju se liste dobitnica, s rastom cijene od 40 lipa, našla dionica Velebit fonda. Na vrijednosti su ovoga tjedna izgubile samo dvije dionice. Riječ je o dionici Bilokalnika, koja je pojeftinila 32,24 kune, dok je cijena dionice Ericsson-Tesle pala tek osam lipa. Zahvaljujući rastu cijena većine dionica, VIN indeks ojačao je u odnosu na prošli tjedan i to 17 bodova na 418 bodova. 4. Tjedno izvješće sa svjetskih burzi Indeksi na međunarodnim burzama Burza / Indeks 11. svibnja 18. svibnja Promjena u % New York/DJIA 10.367,78 10.769.74 + 3,88 Tokyo/Nikkei 16.882,46 17.031,63 + 0,88 London/FTSE-100 6.245,90 6.232,90 - 0,21 Frankfurt/DAX 30 7.259,48 7.181,58 - 1,07 Proteklih su tjedan dana ulagači na Wall Streetu proveli u laganoj neizvjesnosti zbog buduće američke kamatne politike. Iako je većina bila prilično sigurna kako će Fedov Savjet za otvoreno tržište (FOMC) kamate podignuti za 0,50 postotnih bodova, nitko to nije mogao garantirati pa se broj transakcija sveo na najniže razine od početka ove godine. U srijedu su njihove pretpostavke i potvrđene. FOMC je kamatne stope podignuo za pola postotnih bodova na 6,50 posto, što je njezina najviša razina u posljednjih gotovo deset godina. No, budući su ulagači spomenuto povećanje već "uračunali" u Tržište, cijene dionica u New Yorku gotovo su svakodnevno rasle pa je Dow Jones na tjednoj razini skočio gotovo 3,90 posto ili više od 400 bodova. Tu je logično postaviti pitanje na čemu se onda temeljio tako snažan rast cijena vrijednosnica ukoliko se zna da ulagači nisu bili potpuno opušteni. Riječ je ponajprije o statističkim podacima objavljenim u proteklih tjedan dana. Naime, u petak je američko Ministarstvo trgovine objavilo kako je travanjski promet na malo, po prvi puta u posljednje dvije godine, smanjen i to 0,2 posto. Analitičari su ranije procjenjivali kako će maloprodaja skočiti 0,4 posto. Prvoga se ovotjednog radnog dana i američko Mnistarstvo rada oglasilo s priopćenjem. U njemu se navodi da su proizvođačke cijene u travnju smanjene 0,3 posto (u odnosu na očekivanih 0,2 posto), što je njihov najveći pad u proteklih više od godinu dana. Ti su podaci, inače jedni od ključnih za promatranje inflacije, tada promijenili dosadašnje čvrsto stajalište i analitičara i ulagača kako se američki gospodarski "boom" ne zaustavlja. Zbog poprilično su očiglednog dokaza travanjskog slabljenja inflacijskih pritisaka u SAD-u, analitičari izjavili kako Fed ključne kamatne stope možda i neće povećati za drastičnih 0,50 postotnih bodova. To je ulagače potaknulo na akciju. Svoje su portfelje počeli popunjavati najdobitonosnijim dionicama i tako im osjetno podignuli cijene. Iako su američka financijska tržišta u srijedu pozdravila FOMC-ovu odluku, zanimljivo je da su već krenule špeklulacije o novom podizanju kamatnih stopa, no ovoga puta za "standardnih" 0,25 postotnih bodova, i to na sljedećem sastanku središnje američke banke krajem lipnja. Jer, kažu analitičari, čelnici Feda ovim su potezom pokazali kako su spremni u potpunosti se boriti protiv presnažnog i prebrzog rasta američkog gospodarstva. Njihova je odlučnost potvrda da će i nadalje poduzimati akcije kako bi smanjili inflacijske pritiske, ističu analitičari. Njihovo je uvjerenje u lipanjsko podizanje ključnih kamatnih stopa u četvrtak dodatno ojačalo. Većina se ulagača stoga odlučila "unovčiti" ovotjedne dobitke pa su obavili niz dobitonosnih prodaja. Dow Jones tada je oslabio više od 160 bodova i ponovno se našao u području ispod 10.800 bodova. Gubitnike su predvodile dionice energetskog, tehnološkog, automobilskog i bankovnog sektora. Tokio ponovno vrlo neisiguran Na najvećoj je azijskoj burzi u prošlih sedam dana bilo izuzetno turbulentno. Cijene dionica bile su vrlo promjenjive - jedan su dan osjetno pale da bi već sljedećega dana značajno rasle. Stoga ni ne čudi da je Nikkei u usporedbi s prošlom četvrtkom ojačao skromnih otprilike 0,90 posto, tj. 150 bodova. Tamošnji su naime ulagači ponajprije bili zabrinuti zbog nestabilnosti njujorškog tržišta te njihove nemogućnosti da realno procjene kako će Wall Street u konačnici reagirati na nove kamatne stope. Pritom su najveće gubitnici bile izvozničke i tehnološke kompanije. Jer, u slučaju drastičnog povećanja američkih kamata (a u što je većina i bila sigurna), dolar će izgubiti na privlačnosti, dok će pak japanski jen ojačati. Nakon objave Fedove odluke o 0,50 postotnih bodova višim kamatnim stopa, cijene dionica u Tokiju značajno su se spustile. Naime, japanski su investitori bili vrlo skeptični na rast cijena njujorških dionica te su nagovijestili da će sa značajnijim potezima ipak pričekati nekoliko dana. Isto tako, većina je ulagača prije poduzimanja značajnijih investicija odlučila pričekati na objavljivanje poslovnih rezultata japanskih kompanija. Njihova se opreznost na kraju pokazala opravdanom. U četvrtak je zbog lošeg dana na Wall Streetu, trpio i Tokio. Stoga su se odlučili "riješiti", ponajprije tehnoloških, dionica iz vlastitih portfelja. Nikkei je stoga u jednom trenutku ponovno zaronio i ispod razine od 17.000 bodova. Zabrinutost dominirala i europskim burzama U proteklih su tjedan dana i ulagači na europskim burzama dijelili globalnu zabrinutost. U početku je riječ naravno bila o sastanku Feda i dvojbi hoće li se središnja američka banka doista usuditi na agresivno povećanje kamatnih stopa. Kako je to potvrđeno, uslijed čega su cijene dionica osjetno pale, nad burze Staroga kontinenta ponovno se nadvila neizvjesnost. No, ovoga puta zbog sve učestalijih špekulacija o mogućem novom podizanju američkih kamata na Fedovom lipanjskom sastanku. Sve je ovo rezultiralo vrlo niskim obujmom trgovanja, a investitori su pritom preferirali dionica "stare ekonomije", primjerice prehrambene i industrije za proizvodnju pića, a na štetu vrijednosnica TMT (tehnologija-mediji-telekomunikacije) sektora. U odnosu na prošli četvrtak, londonski se FTSE spustio oko 0,20 posto, dok je franfurtski DAX potonuo više od jedan posto. 5. Tjedno izvješće sa svjetskih financijskih tržišta Tečajevi najznačajnijih svjetskih valuta 11. svibnja 18. svibnja Promjena u % Euro/USD 0,9013 0,8944 - 0,77 Euro/JPY 97,93 97,11 - 0,84 USD/JPY 108,50 108,68 + 0,17 Cijena zlata: USD/Unca 11. svibnja 18. svibnja Promjena u % 276,90 273,75 - 1,14 Jedinstvena je europska valuta u proteklih tjedan dana ponovno značajno oslabila. U odnosu na američki dolar, tečaj je eura opet zaronio ispod razine od 0,90 USD, što je na tjednoj razini pad od gotovo 0,80 posto. Istodobno, prema japanskom jenu euru je gotovo zaprijetio pad ispod 97 JPY, odnosno u usporedbi s prošlim četvrtkom oslabio je gotovo 0,85 posto. Iako su ulagači zbog toga razočarani, većina ih je svjesna da nema ni psiholoških ni stvarnih razloga da njegov tečaj započne rasti. Jer, posljedica je to ne samo eurove, već duže prisutne, slabosti već i jačanja "zelenbaća". Naime, u proteklih se tjedan dana intervencija Europske središnje banke (ECB), a u cilju jačanja eura, više ne čini toliko izgledna kao ranije, pojasnili su analitičari. Dodatnu je nervozu na devizna tržišta unijela i izjava guvernera Bundesbanke Ernsta Welteke. On je naime u ponedjeljak izjavio kako ne treba očekivati udružene napore Europe, SAD-a i Japana u cilju jačanja tečaja jedinstvene europska valute. Istodobno, zelena je valuta zbog porasta ključnih kamatnih stopa dobila na privlačnosti. Analitičari su pritom istaknuli kako je odlučnost Feda da povećanjem kamata stane na kraj američkom gospodarskom "boomu" svojevrsna garancija da će dolar i tijekom slijedećih nekoliko dana jačati. To je ujedno i temeljna karakteristika ovotjednog odnosa dolar/jen. Ipak, američka je valuta poskupila tek skromnih otprilike 0,20 posto i trenutačno se kreće iznad razine od 108,60 JPY. 6. Srednji tečajevi Hrvatske narodne banke, 12. - 19. svibnja 2000. Valuta Tečaj Tečaj Promjena i jedinica 12. svibnja 19. svibnja u % Euro 1 7,6889 7,7035 + 0,19 DEM 1 3,9312 3,9387 + 0,19 USD 1 8,4558 8,6120 + 1,85 GBP 1 12,6525 12,7743 + 0,96 JPY 100 7,7088 7,8908 + 2,36 ATS 1 0,5587 0,5598 + 0,19 ITL 100 0,3971 0,3978 + 0,19 CHF 1 4,9437 4,9608 + 0,35 SIT 100 3,7630 3,7671 + 0,11 Nakon dva tjedna slabljenja, njemačka je marka na tečajnici HNB u proteklih tjedan dana poskupila gotovo 0,20 posto. Na vrijednosti su dobile i sve ostale valute. Američki je dolar pritom ostao "zvijezda" tečajnice. Naime, u šest je proteklih tjedana njegova cijena skočila čak 10,25 posto. Slijedio ga je švicarski franak, koji je u razdoblju od tri tjedna ojačao 2,75 posto. Japanski je pak jen bio najveći dobitnik na tjednoj razini. Od prošloga je četvrtka naime poskupio 2,36 posto. Istodobno, cijena britanske funte skočila je gotovo jedan posto. Kao i marka, gotovo 0,20 posto u proteklih su tjedan dana poskupili euro, austrijski šiling i talijanska lira. Najmanje je na vrijednosti u promatranih sedam dana dobio slovenski tolar, tek neznatno više od 0,10 posto. 7. Vlada dala suglasnost Ini za kreditno zaduživanje kod inozemnih banaka U četvrtak je hrvatska Vlada na otvorenom dijelu sjednice, koji je zbog posljednjih usuglašavanja "oko točaka čiji je cilj jačanje gospodarstva kasnio 45 minuta, među ostalim, Ini dala suglasnost za kreditno zaduženje kod inozemnih banaka. Riječ je o iznosu od 206,4 milijuna USD, a koji će se koristiti za nabavu sirove nafte i aditiva. Krediti dospjevaju u roku 120 dana, a kamata je Libor uvećan za 1,5 posto (za iznos od 200 milijuna), odnosno Libor uvećan dva posto za iznos od 6,4 milijuna USD. Kako bi se, zbog problema nelikvidnosti, omogućilo pravodobno plaćanje uvozne nafte dobavljačima putem "INTER Ine London", Vlada je Ini dala suglasnost i na izdavanje mjeničnog jamstva u iznosu od 60 milijuna USD. 8. Zatvorena sjednica Vlade Stopa PDV-a od 22 posto neće se mjenjati, a Vlada će zakonskim izmjenama predložiti produženje plaćanja sa 10-og na kraj mjeseca. Vlada je na svojoj zatvorenoj sjednici održanoj u četvrtak utvrdila i prijedloge promjena trošarina na naftne derivate, pri čemu bi motorni benzini poskupili 29 posto, dizel za 13,7 posto, dok se cijena lož ulja ne bi mjenjala. Trošarine bi se povećale i kod cigareta, alkohola, kave, piva, a promjenile bi se i kod automobila. S druge strane, doprinosi na plaće (ne i iz plaća) smanjili bi se za dva postotna boda i kod zdravstvenog i kod mirovinskog osiguranja, što bi vodilo sniženju cijene rada, izvjestili su nakon višesatne zatvorene sjednice potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar financija Mato Crkvenac. Vlada sa sjednice u saborsku proceduru šalje 11 zakonskih prijedloga s područja porezne politike te paket vezan za reviziju pretvorbe i privatizacije. Ministar Crkvenac objašnjava kako bi smanjenje stope PDV-a u ovom trenutku bilo loše, dok Linić ističe da bi smanjenje PDV-a značilo smanjenje poreza u potrošnji, a ne za gospodarske aktivnosti. Kod PDV-a Crkvenac značajnim drži produljenje roka plaćanja, jer poduzećima u "cash flowu" to godišnje znači više od milijarde kuna. Povećanjem pak trošarina proračun bi na godišnjoj razini uprihodovao dodatnih 2,5 milijardi kuna, a u ovoj se godini planira 1,5 milijarda. Crkvenac je objasnio da bi povećanje trošarina kod cigareta, alkohola i kave povećalo njihove cijene do deset posto, dok kod piva ne bi trebalo ni utjecati na cijenu. Kod izmjena trošarina na automobile predviđa se da se trošarine plaćaju po vrijednosti automobila, a ne kao do sada po snazi. Računice pokazuju da bi povećanje trošarina, kaže Crkvenac, moglo izazvati rast cijena koje utječu na troškove života za otprilike 1,7 posto. No, ističe kako nema razloga za povećanje cijena drugih proizvoda i najavljuje da će se svim raspoloživim snagama pravne države utjecati na one koji bi to htjeli iskoristi za neopravdani rast cijena. Poduzeća i pojedini proizvodi u većoj su mjeri opterećeni cijenom rada nego energije, kazao je Crkvenac. Ističe da, bez obzira na povećanje cijena derivata čime bi litra bezolovnog benzina poskupila na 6,48 kuna, a dizela na 5,07 kuna, te cijene ostaju i nadalje najniže u odnosu na susjedne zemlje. Crkvenac i Linić ističu kako je u ovom trenutku najvažnije potaknuti razvojni proces, smanjiti nelikvidnost, povećati zapošljavanje. Prioritet je smanjiti cijenu rada i osposobiti poduzeća za ulaganja i otvaranje novih radnih mjesta, naglašavaju. Tomu bi posebice trebalo doprinijeti smanjenje stopa doprinosa na plaće za dva postotna boda pa bi stopa zdravstvenog osiguranja na plaće s devet bila smanjena na sedam posto, a mirovinskog sa 10,75 na 8,75 posto. To bi, kaže Crkvenac, imalo višestruke koristi - poduzećima bi ostalo više sredstava za ulaganje u razvoj, zapošljavanje, povećala bi se snaga poduzeća. Crkvenac je izračunao da na prosječnu plaću od otprilike 3.300 kuna poduzećima smanjenjem doprinosa ostaje po 200 kuna. Smanjenje stope pridonijelo bi i konsolidaciji financijske bilance države jer se ti doprinosi slabo naplaćuju. Crkvenac, naime, ističe da bi Porezna uprava preuzela odgovornost za naplatu obveznih doprinosa, što bi povećalo njihovu naplatu. Mirovinski i zdravstveni fond imali bi sigurne transfere, jer bi se, kaže Crkvenac, izravnim transferom iz državnog proračuna nadoknadila sredstva koja bi smanjenjem stope "izgubili" ti fodnovi. U paketu poreznih zakona su i izmjene poreza na dohodak, te na dobit kojima bi se tog poreza oslobodila sva zadržana dobit, a osnovica umanjila za svakog novouposlenog. Prijedlozi izmjena poreznih zakona Saboru se upućuju u hitnu proceduru, pa bi više trošarine stupile na snagu donošenjem zakona, dok bi se izmjene Zakona o PDV-u primjenjivale od 1. lipnja. Vlada je utvrdila i u redovnu proceduru poslala prijedlog zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije. Reviziju bi obavljao poseban odjel državne revizije, pa se u proceduru upućuju i izmjene zakona o državnoj reviziji, o privatizaciji, o sudskom registru. 9. Račan: U idućem razdoblju primarno ojačati gospodarstvo U središtu Vladina rada u idućem razdoblju bit će gospodarske i razvojne aktivnosti. Cilj je ojačati položaj gospodarstva, stimulirati ulaganja u razvoj, novo zapošljavanje, poticanje izvoza i ulaganja, mjere za borbu protiv nelikvidnosti, kao i promjene u poreznoj politici. Vlada će se vjerojatno već u četvrtak odrediti o snižavanju stope PDV-a sa 22 na 19 posto, a za Dan državnosti u Vukovaru će predstaviti mjere za razvoj toga područja, najavio je premijer Ivica Račan u ponedjeljak na predstavljanju multimedijalnog projekta "100 dana Vlade". Račan je potvrdio da Vlada razmatra snižavanje stope PDV-a s 22 na 19 posto. "Da, to razmatramo, decidiran odgovor moguć je već na idućoj sjednici Vlade u četvrtak", izjavio je premijer. Posebnom zadaćom označio je povratak prognanika što uz obnovu kuća podrazumjeva i obnovu gospodarstva. Vlada će posebnu pozornost posvetiti nekim područjima, pri čemu Račan izdvaja Vukovar. U tom će se gradu, najavljuje, radno obilježiti Dan državnosti i tada predstaviti cjelovite razvojne mjere. Vlada je projektom "100 dana Vlade" predstavila do sada učinjeno te planove za sljedećih 100, odnosno 1.000 dana. Predstavljeno je to kraćom video projekcijom, obraćanjem premijera Račana, te u posebnoj brošuri i na CD-roomu "100 dana Vlade". Promociji za brojne novinare u Banskim dvorima pridružili su se članovi užeg Račanovog kabineta, a kasnije i svi ministri. Među najvažnija postignuća iz prvih 100 dana Vlada ubraja demokratizaciju društva, konsolidaciju gospodarstva i opredjeljenje da do kraja godine vrati sve dugove prijašnjih vlada, prepoznavanje turizma i poljoprivrede kao potencijala države te približavanje europskim i transatlanskim integracijama. Ta su postignuća kroz pet segmenata - gospodarstvo, nacionalna sigurnost, mediji, društvo i vanjska pooltika - detaljnije prezentirana i u video projekciji. Do kraja ove godine, kako se čulo, Vlada uz ostalo ima zadaće pripremiti stimulativne fiskalne mjere za strane ulagače i domaće poduzetnike, ostvariti projekt državne riznice, stabilizirati bankarski sustav. Uz niz mjera za poticanja gospodarskih aktivnosti, premijer Račan najavio je i sređivanje tzv. državnog portfelja. Riječ je o poduzećima u pretežitom ili djelomičnom državnom vlasništvu u kojima treba potpuno konsolidirati stanje, nastaviti proces privatizacije, a u isto vrijeme jačati odgovornost uprava i nadzornih odbora, kazao je Račan najavljujući da će za to pripremljene mjere biti predstavljene idući tjedan. Premijer je najavio i reformu pojedinih gospodarskih sektora, kao npr. energetskog sustava. Prvih 100 dana Vlada je iskoristila i za pripremu novog koncepta organizacije državne uprave, decentralizacije i jačanja lokalne samouprave, kao i reforme sustava nacionalne sigurnosti, obrane i unutarnjih poslova. Račan najavljuje i skoro definiranje roka mirovinske reforme, skoro predstavljanje koncepata reforme zdravstva, obrazovanja. Nastavit će se depolitizacija društva u cjelini, kazao je Račan, posebno ističući odvajanje izvršne vlasti od gospodarstva i bankarstva, nastavak depolitizacije vojske, policije, medija... Cilj nam je normalizirati ovu zemlju i kao takvu je što prije uključiti u Europu, zaključio je premijer. Koncept multimedijskog predstavljanja prvih sto dana Vlade Ivice Račana izradila je marketinška agencija "Premisa", a vizualni identitet dizajnerski dvojac "Božesačuvaj". Završna poruka video projekcije, brošure i CD-rooma je "Surađujte s Vladom - Vlado je dobar dečko". 10. Statistika Industrijska proizvodnja u travnju manja 4,7 posto - Industrijska je proizvodnja u travnju ove godine za 4,7 posto manja nego u travnju prošle godine, dok je u prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježen rast industrijske proizvodnje od 1,5 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. Statističari kod travanjskih podataka o industrijskoj proizvodnji napominju da je ovogodišnji travanj imao dva radna dana manje od prošlogodišnjeg. Pad proizvodnje u travnju zabilježen je nakon rasta u prethodna dva mjeseca, i to za 7,5 posto u veljači i 4,2 posto u ožujku u odnosu na iste mjesece lani. Taj je rast, a nakon što je u siječnju bio zabilježen pad od 0,7 posto, u prvom tromjesečju ove godine doveo do povećanja industrijske proizvodnje za 3,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, ali zbog travanjskog pada u prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje lani taj rast iznosi 1,5 posto. Prema glavnim industrijskim grupacijama, rast proizvodnje u razdoblju siječanj- travanj ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine zabilježen je kod proizvodnje trajnih proizvoda za široku potrošnju i to za 9,1 posto, te intermedijarnih proizvoda (osim energije) za 8,8 posto. Istodobno je zabilježen pad od 7 posto u proizvodnji kapitalnih proizvoda, od 3,6 posto u proizvodnji netrajnih proizvoda za široku potrošnju, te od 2,1 posto u proizvodnji energije. Statistički podaci prema područjima i odjeljcima nacionalne klasifikacije djelatnosti pokazuju rast proizvodnje u rudarstvu i vađenju i to za 10,8 posto u travnju ove u odnosu na isti lanjski mjesec, a nešto više, odnosno za 11,3 posto u prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Istodobno se bilježi pad u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom i to za 4,6 posto u odnosu mjesec na mjesec, a 1,5 posto u odnosu na razdoblje prva četiri mjeseca ove i prošle godine. U najvažnijoj prerađivačkoj industriji, koja ima udio od gotovo 80 posto u ukupnoj industrijskoj proizvodnji, u travnju ove u odnosu na isti lanjski mjesec bilježi se pad proizvodnje od 5,7 posto, dok se u razdoblju od četiri mjeseca bilježi rast od 1,6 posto. Pritom neke značajnije djelatnosti, kao npr. proizvodnja duhanskih proizvoda, tekstila, odjeće, izdavačka i tiskaraska djelatnost, bilježe pad i na mjesečnoj i na četveromjesečnoj razini. I kod proizvodnje hrane i pića, koja u ukupnoj industrijskoj proizvodnji participira s više od 21 posto, bilježi se pad od 4,2 posto na razini travanj ove- travanj prošle godine, a pad od 1,6 posto u prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Nasuprot tomu, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda, čiji je udio u industrijskoj proizvodnji nešto manji od 9 posto, bilježi rast proizvodnje i to u travnju ove u odnosu na travanje prošle godine za 10,4 posto, a za 21,6 posto u prva četiri mjeseca ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Povećanje proizvodnje na mjesečnoj i četveromjesečnoj razini bilježe i primjerice proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (za 18,5, odnosno 9,5 posto), proizvodnja proizvoda od metala, osim strojeva i uređaja (za 2,6, odnosno 11,2 posto), proizvodnja strojeva i uređaja (za 2,6, odnosno 5,9 posto). Rast prometa u trgovini na malo - Ukupan promet svih poduzeća/trgovačkih društava kojima je trgovina na malo ili prodaja, održavanje i popravci motornih vozila pretežna djelatnost u veljači je nominalno porastao 12,5 posto u odnosu na siječanj, a realno 12,2 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku. U odnosu na veljaču prošle godine taj je promet nominalno veći 14,9 posto, a realno 9,5 posto. Najveći rast prometa pritom je u veljači prema istom mjesecu lani zabilježen kod trgovine na malo namještajem, opremom za rasvjetu, električnim aparatima za kućanstvo, radio i TV uređajima, željeznom robom, bojama i staklom, 32,1 posto. Istodobno, najveći pad prometa u spomenutom je razdoblju evidentiran u trgovini na malo farmaceutskim, medicinskim, kozmetičkim i toaletnim proizvodima, 9,2 posto. Promet od trgovine na malo što ga ostvaruju sva poduzeće/trgovačka društva bez obzira na pretežnu djelatnost, u veljači ove godine u odnosu na siječanj nominalno je bio veći 8,5 posto, a realno 8,1 posto. Cijene u trgovini na malo u veljači su prema mjesecu ranije porasle 0,4 posto, dok su prema veljači lani uvećane 4,9 posto. U prva dva ovogodišnja mjeseca te su cijene porasle 4,2 posto prema istom razdoblju lani. U ožujku 1,29 milijuna zaposlenih - U Hrvatskoj je u ožujku bilo 1.291.619 zaposlenih, što je 0,1 posto manje nego u prethodnom mjesecu, objavio je Državni zavoda za statistiku. Od toga su pravne osobe zapošljavale 1.006.436 zaposlenika, ili 0,2 posto manje nego u veljači, dok je u obrtu i slobodnim profesijama bilo 199.400 zaposlenih ili 0,8 posto više. Po podacima preuzetim iz evidencije aktivnih osiguranika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u ožujku je bilo 85.783 aktivnih osiguranika-individualnih poljoprivrednika, što je 1,3 posto manje nego u veljači. Nezaposlenih je u ožujku u Hrvatskoj bilo 357.711 osoba, što je 0,7 posto više nego u prijašnjem mjesecu. Stopa nezaposlenosti, izračunata kao odnos nezaposlenih prema ukupnom aktivnom stanovništvu, iznosila je 21,7 posto. Najveći pad broja zaposlenih u prva tri ovogodišnja mjeseca u odnosu na isto razdoblje lani, zabilježen je u ribarstvu (5,6 posto) gdje je zaposleno 1178 uposlenika, u građevinarstvu (5,4 posto) koje zapošljava 65.084 radnika te hotelima i restoranima (5,5 posto na 34.267 zaposlenih). Broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji smanjen je 4,1 posto, na 251.719 djelatnika. Porast broja zaposlenih u prva je tri mjeseca u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, ostvaren u javnoj upravi i obrani, obveznom socijalnom osiguranju, koje ima 122.397 zaposlenih, što je rast od 1,9 posto te opskrbi električnom energijom, plinom i vodom, jedan posto, na 27.178 zaposlenih. 11. Kamatne stope banaka i štedionica na devizne depozite u svibnju Kamatne stope na devizne depozite po viđenju građana (% godišnje) banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,50 2,50 2,50 2,50 1,50 1,00 Bank Austria 0,125 0,125 0,125 0,125 0,125 - Bjelovarska banka 3,50 3,50 5,00 3,50 1,50 1,00 Brodsko Posavska 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Centar banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka 2,00 2,00 2,50 2,00 1,50 1,00 Credo banka 3,50 3,50 4,00 3,50 3,00 4,00 Croatia banka 2,50 2,50 3,00 2,50 1,50 - Čakovečka banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Dalmatinska banka 2,50 2,00 2,00 2,00 1,00 0,00 Dubrovačka banka 2,70 2,70 2,70 2,70 1,50 2,80 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank 2,00 2,00 1,75 2,00 0,50 - Istarska banka Pula 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Istarska kred. banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,00 1,00 Jadranska banka 1,30 1,30 1,10 1,30 0,20 1,10 Kaptol banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 - Karlovačka banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Kreditna banka Zagreb 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Međimurska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Nava banka 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 3,00 Partner banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Podravska banka 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 1,50 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 1,50 1,50 2,50 1,50 1,00 1,10 Raiffeisenbank Austria 1,50 1,50 2,00 1,50 0,60 - Riadria banka 1,00 1,00 2,50 1,00 1,00 1,00 Riječka banka 1,00 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00 Sisačka banka 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 2,50 Slavonska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 1,00 2,00 Splitska banka 1,50 1,50 1,50 1,50 0,50 1,50 Trgovačka banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 3,00 Varaždinska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Volksbank 1-2,5 1-2,5 0-1,5 1-2,5 0-1 - Zagrebačka banka 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 ZABA-Pomorska b.Split 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 0,50 Štedionica Dora - 1,30 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite građana (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka* 3,00- 4,25- 5,00- 6,00- - - 5,00 6,50 7,00 8,00 Bank Austria - 2,00- 2,50- 3,25- 3,50- 3,75- 2,75 3,50 4,25 3,75 4,00 Bjelovarska banka* - 4,00 7,00 7,50 7,80 7,80 Brodsko Posavska banka 4,00 5,00 5,50 7,50 8,00 8,50 Centar banka* 4,50 5,00 7,00 8,00 8,50 9,00 Cibalae banka* 4,80 5,50 6,00- 8,00- 8,50- 10,00- 7,00 10,00 10,50 11,00 Convest banka* 3-4,5 3,5-5 4-6 5-7 5-7 5-7 Credo banka* 5-6 6-7 7-8 8-9 9-10 10-11 Croatia banka* 4,70- 5,20- 5,40- 7,00- 7,60- 8,00- 5,90 6,20 6,50 7,70 8,30 8,80 Čakovečka banka* 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 4,00 5,00 5,50 6,00 6,00 6,00 Dubrovačka banka* 5,00- 5,70- 6,00- 7,00- 7,20- 7,50- 6,00 6,50 7,00 7,80 8,20 8,50 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 3,1-3,5 3,1-3,5 6-8 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank* 3,00 3,50 4,25- 5,50- 5,80 dogovor 5,00 6,10 6,40 Istarska banka 4,00 5,00- - 6,00- 6,00- 7,50- 9,00 10,00 10,00 11,50 Istarska kreditna 3,70- 3,95- 5,10- 5,40- 6,10- 6,10- banka Umag* 6,00 6,25 6,40 6,60 7,90 7,90 Jadranska banka* 1,50- 3,00- 5,00- 6,50- 7,50- 8,50- 2,00 4,00 6,00 7,10 8,10 9,10 Kaptol banka* 3,50 5,00 5,40 7,10 8,00 - Karlovačka banka* 3,00- 4,00- 5,00- 6,00- 6,25- 6,50- 4,00 5,00 6,00 7,00 7,25 7,50 Kreditna banka Zagreb* 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka* - 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Nava banka* 5,00 6,00 7,00 8,00 do 9,00 do 10,00 Partner banka* 4,00 5,00 6,50 8,00 8,00 8,00 Podravska banka 2,50 3,50 6,00 6,50 6,80 7,00 Požeška banka* 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka* 2,30- 2,40- 3,40- 4,30- 4,90- 5,40- GORNJA GRANICA KAMATNE STOPE PREMA DOGOVORU Raiffeisenbank Austria* 2,50 3,50- 4,25- 4,50- 4,75- 5,00- 4,75 5,00 5,25 5,75 6,25 Riadria banka* 3,00- 3,20- 3,40- 4,20- 4,50- 4,70- 4,80 6,50 6,80 7,00 7,60 8,60 Riječka banka* 3,10- 3,35- 3,60- 4,85- 5,10- 5,60- 4,30 5,85 6,10 6,35 6,85 7,80 Sisačka banka* 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka 2,50- 2,80- 3,50- 4,50- 5,00- 5,50- 3,30 5,00 5,50 6,00 6,50 7,00 Splitska banka* 3,50- 4,20- 4,50- 5,50- 5,80- 6,00- 5,50 6,20 6,50 7,50 7,80 8,00 Trgovačka banka* 4,00- 4,20- 5,00- 6,00- po dogovoru 4,10 4,30 5,10 6,10 Varaždinska banka* - 5,00 6,00 6,50 7,00 8,00 Volksbank* 3,00- 4,00- 4,50- 5,00- 5,30- 5,50- 3,50 4,75 5,30 5,80 6,10 6,50 Zagrebačka banka* 2,20- 2,40- 2,60- 3,80- 4,25- 4,70- 3,05 4,25 4,70 5,15 5,65 6,15 ZABA-Pomorska 2,20- 2,40- 2,60- 3,80- 4,25- 4,70- banka Split* 3,05 4,25 4,70 5,15 5,65 6,15 Štedionica Dora 3,00 5,00 8,00 10,50 11,50 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - * kamatne stope na EURO depozite, a u EURO valute ulaze: DEM, ATS, ITL, BEF, FIM, FRF, IEP, NLG, LUF, PTE i ESP Kamatne stope na oročene USD depozite građana (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 4,80- 4,75- 6,40- 6,60- - - 5,75 7,00 7,25 8,00 Bank Austria - 2,75- 3,50- 3,75- 4,00- - 3,50 4,25 4,50 4,50 Bjelovarska banka - 5,50 6,50 7,00 7,50 7,50 Brodsko Posavska banka 4,00 4,80 5,40 7,40 7,80 8,40 Centar banka 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 7,50 Cibalae banka 4,80 5,50 5,50- 7,50- 8,00- 8,50- 6,50 8,50 9,00 9,50 Convest banka 4-5,5 4,5-5,5 5-6,5 6-7,5 6-7,5 6-7,5 Croatia banka 5,30- 5,80- 6,20- 6,60- 7,00- 7,40- 6,00 6,50 6,90 7,30 7,80 8,30 Credo banka 4,80- 5,20- 5,60- 7,00- 7,30- 7,50- 5,50 6,00 6,50 8,00 8,30 8,50 Čakovečka banka 4,00 5,50 6,50 8,00 8,50 9,00 Dalmatinska banka 5,40 6,10 6,60 7,05 7,05 7,05 Dubrovačka banka 6,00- 6,50- 7,35- 8,00- 8,40- 8,60- 6,80 8,10 8,40 8,50 8,90 9,10 Gospodarsko kreditna 2-3 2-3 2,5-3,5 2,5-3,5 5-6 dogovor Hypo Alpe-Adria-Bank 5,00 5,75 6,25 7,25 7,50 dogovor Istarska banka 5,00 6,00- - 7,00- 7,50- 8,00- 10,00 11,00 11,50 12,00 Istarska kreditna 5,00- 5,70- 6,10- 6,50- 6,90- 6,90- banka Umag 5,60 6,10 6,50 6,90 7,40 7,40 Jadranska banka 1,50- 2,00- 3,50- 5,50- 6,50- 7,50- 2,00 3,00 4,50 6,50 7,50 8,50 Kaptol banka 4,00 5,00 5,50 6,50 7,00 - Karlovačka banka 4,50- 5,00- 5,50- 6,00- 6,25- 6,50- 5,00 5,50 6,00 6,50 6,75 7,00 Kreditna banka Zagreb 3,50 5,00 5,50 7,00 prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka 5,00 6,00 7,00 8,00 do 9,00 do 10,00 Partner banka 4,50 5,00 5,50 7,00 7,50 8,00 Podravska banka 2,50 4,00 5,00 6,00 6,50 7,00 Požeška banka 5,00- 5,30- - 7,50- 7,60- 7,70- 6,00 6,30 8,50 8,60 8,70 Privredna banka 4,15- 4,75- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- GORNJA GRANICA KAMATNE STOPE PREMA DOGOVORU Raiffeisenbank Austria 5,00 6,00- 6,75- 7,00- 7,25- 7,50- 7,25 7,50 7,75 8,25 8,75 Riadria banka 4,15- 4,70- 5,00- 5,60- 6,50- 6,80- 6,35 7,95 8,20 8,65 8,85 9,20 Riječka banka 4,95- 5,20- 5,45- 6,70- 6,95- 7,45- 6,20 7,70 7,95 8,20 8,65 9,00 Sisačka banka 4,25- 4,75- 5,50- 6,00- 8,00 8,50 5,00 6,25 6,75 7,50 Slavonska banka 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,50 Splitska banka 3,80- 4,20- 4,60- 6,00- 6,30- 6,50- 5,00 5,50 6,00 7,50 7,80 8,00 Trgovačka banka 5,50- 6,00- 6,50- 7,00- po dogovoru 5,70 6,20 6,70 7,20 Varaždinska banka - 5,00 6,00 6,50 7,00 8,00 Volksbank 2,00- 2,50- 3,00- 3,50- 4,00- 4,00- 2,50 3,25 3,80 4,30 4,80 4,80 Zagrebačka banka 4,50- 4,70- 4,90- 6,10- 6,55- 7,00- 5,35 6,55 7,00 7,45 7,95 8,45 ZABA-Pomorska 4,50- 4,70- 4,90- 6,10- 6,55- 7,00- banka Split 5,35 6,55 7,00 7,45 7,95 8,45 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na devizne depozite po viđenju pravnih osoba (% godišnje) banka EURO DEM USD ATS CHF GBP - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka 2,00 2,00 3,00 2,00 1,50 1,00 Bank Austria Credit. prema dogovoru Bjelovarska banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Brodsko Posavska banka prema Odluci Centar banka 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Cibalae banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Convest banka - - - - - - Credo banka 2,00 2,00 1,50 2,00 1,50 - Croatia banka - - - - - - Čakovečka banka - - - - - - Dalmatinska banka - - - - - - Dubrovačka banka - 1,50 2,50 1,50 1,50 1,50 Gospodarsko kreditna - - - - - - Hypo Alpe-Adria-Bank - - - - - - Istarska kred. banka 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 0,80 Jadranska banka 0,80 0,80 0,50 0,80 0,60 0,50 Kaptol banka - - - - - - Karlovačka banka prema posebnoj odluci Kreditna banka Zagreb 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 1,00 Međimurska banka 1,00 - 1,00 - - - Nava banka - - - - - - Partner banka - - - - - - Podravska banka 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 2,00 Požeška banka - - - - - - Privredna banka 1,21 1,21 1,96 1,21 0,98 1,88 Raiffeisenbank Austria - - - - - - Riadria banka 1,09 1,09 1,00 1,09 0,72 0,87 Riječka banka - - - - - - Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka PREMA DOGOVORU Trgovačka banka 0,70 0,70 1,40 0,70 0,43 1,30 Varaždinska banka - - - - - - Volksbank - - - - - - Zagrebačka banka 0,61 0,61 1,27 0,61 0,20 1,26 ZABA-Pomorska b. Split 0,61 0,61 1,27 0,61 0,20 1,26 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Kamatne stope na oročene DEM depozite pravnih osoba (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 3,50* 3,75* 4,00* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3-4 3,5-4,5 5-6 5,5-6,5 6-7 6,5-7,5 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročavanja, a u okvirima kretanja kamata na europskom tržištu Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 2,50 3,00 3,50 4,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamatna stopa se određuje u odnosu na Euribor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema ugovoru Splitska banka 3,00 3,00 3,00 2,50 2,50 2,50 Trgovačka banka 2,00 2,50 3,00 3,25 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a za oročenja iznad 30 dana na iznose veće od 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svj.tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno ZABA- Pomorska b.Split kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* -kamatna stopa na depozite iznad 50.000 DEM Kamatne stope na oročene USD depozite pravnih osoba (% godišnje) banka 1mj 3mj 6mj 12mj 24mj 36mj - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Alpe Jadran banka prema dogovoru Bank Austria prema dogovoru Bjelovarska banka prema ugovoru Brodsko Posavska banka prema ugovoru Centar banka prema dogovoru Cibalae banka prema ugovoru Convest banka - - - - - - Credo banka prema Odluci Uprave Croatia banka* 70% 80% 100% od EURIBOR-a Dalmatinska banka prema ugovoru Dubrovačka banka 5,00* 5,25* 5,50* Gospodarsko kreditna prema dogovoru Hypo Alpe-Adria-Bank 3,50 3,75 4,00 4,50 5,00 5,00 Istarska kred.banka Umag prema dogovoru Jadranska banka kamatna stopa se ugovara zavisno od visine i roka oročenja, a u okvirima kretanja kamatnih stopa na eurotržištu Kaptol banka prema dogovoru Karlovačka banka prema dogovoru Kreditna banka Zagreb prema dogovoru Međimurska banka prema dogovoru Nava banka - - - - - - Partner banka 4,00 4,50 5,00 5,50 prema dogovoru Podravska banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Požeška banka 4,00 3,3-4,3 3,5-4,5 3,5-4,5 - - Privredna banka kamata se izračunava u odnosu na Libor, a prema iznosu i roku oročenja Raiffeisenbank Austria prema dogovoru Riadria banka prema posebnoj Odluci Uprave Banke Riječka banka kamata se izračunava u odnosu na važeću kamatnu stopu na eurotržištu, a prema iznosu oročenja Sisačka banka prema dogovoru Splitska banka 1,00 1,00 1,00 0,50 0,50 0,50 Trgovačka banka 4,00 4,75 5,25 5,75 prema dogovoru Varaždinska banka za sve 1%, a na oročenja iznad 30 dana za iznose iznad 100.000 DEM kamata se određuje prema kamati na svjetskom tržištu Volksbank 70% 80% 85% 90% 90% 90% EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR EURIBOR Zagrebačka banka kamatne stope izračunavaju se svakodnevno ZABA-Pomorska b.Split kamatne stope izračunavaju se svakodnevno - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - Croatia banka* - minimalni iznos depozita iznosi 50.000 eura Dubrovačka banka* - kamatne stope za iznose iznad 50.000 DEM