FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

FR MONDE18.5.FRANC.PREDSJEDANJE EU

FR-integracije-Diplomacija-Organizacije/savezi-Parlament-Političke stranke FR MONDE18.5.FRANC.PREDSJEDANJE EU FRANCUSKALE MONDE18. V. 2000.Šest mjeseci da se promijeni Europa"Prvog lipnja Francuska će preuzeti predsjedanje Unijom na razdoblje od pola godine koje je vrlo važno kada je riječ o budućnosti europske zajednice. U prosincu 2000., točno ćemo znati kako će izgledati Europa u XXI. stoljeću: kao slobodno trgovinsko područje na kojemu se križaju neke sektorske suradnje ili kao prava politička zajednica u čijem je središtu zanimanja dobrobit njezinih sugrađana, proširenje temeljnih sloboda, promicanje socijalnog obrasca i obrana ekološki održivog razvitka.Nije više vrijeme za okolišanje. Stalna kriza eura pokazuje onima koji su još bili neodlučni da se Unija ne može izgraditi samo na supstratu liberalnog gospodarstva. Mogući izgledi za ulazak trinaest novih članova u EU, obvezuje nas da promijenimo navike i da donesemo program. Države članice moraju na susretu na vrhu u Nici, koji će se održati u prosincu, zaključiti vrlo važnu Međuvladinu konferenciju (CIG), pošto su u listopadu u Biarritzu utvrdile sadržaj i važnost Povelje o temeljnim pravima.Ova su dva susreta jedinstvena prigoda da se promijeni ustroj i
FRANCUSKA LE MONDE 18. V. 2000. Šest mjeseci da se promijeni Europa "Prvog lipnja Francuska će preuzeti predsjedanje Unijom na razdoblje od pola godine koje je vrlo važno kada je riječ o budućnosti europske zajednice. U prosincu 2000., točno ćemo znati kako će izgledati Europa u XXI. stoljeću: kao slobodno trgovinsko područje na kojemu se križaju neke sektorske suradnje ili kao prava politička zajednica u čijem je središtu zanimanja dobrobit njezinih sugrađana, proširenje temeljnih sloboda, promicanje socijalnog obrasca i obrana ekološki održivog razvitka. Nije više vrijeme za okolišanje. Stalna kriza eura pokazuje onima koji su još bili neodlučni da se Unija ne može izgraditi samo na supstratu liberalnog gospodarstva. Mogući izgledi za ulazak trinaest novih članova u EU, obvezuje nas da promijenimo navike i da donesemo program. Države članice moraju na susretu na vrhu u Nici, koji će se održati u prosincu, zaključiti vrlo važnu Međuvladinu konferenciju (CIG), pošto su u listopadu u Biarritzu utvrdile sadržaj i važnost Povelje o temeljnim pravima. Ova su dva susreta jedinstvena prigoda da se promijeni ustroj i djelovanje EU-a u političkom smislu, prije nego ga prevelik broj država i pravilo o jednoglasnom glasovanju zauvijek ne osude da ostane bezoblična institucionalna nakupina pod kapom velikog gospodarstva. Francuska, koja je često bila motor europske izgradnje, mora pokazati da je potpuno dorasla tim izazovima i povećati ambicije u svezi sa svojim predsjedanjem. Zeleni smatraju da je odgovornost pluralne većine promicati odvažan europski program koji će nadahnjivati federalistički duh. (...) Taj razvoj nije jedini izazov koji stoji pred francuskim predsjedanjem: ono također mora nastojati da pojednostavni i da racionalizira ustroje Unije. Kako možemo od građana zahtijevati da se uključe u program čije temelje, djelovanje i zadaće ne razumiju? Zato se budući CIG ne može ograničiti na tri 'prežitka' iz Amsterdama, a to su veličina i sastav Povjerenstva, uravnoteženost glasova u Vijeću i proširenje glasovanja na kvalificiranu većinu. Potrebna je ambicioznija reforma koja će, primjerice, spriječiti Veliku Britaniju da blokira uvođenje poreza na kapital, ili Francusku da se sama bori sa svim bitnim promjenama u zajedničkoj agrarnoj politici. (...) Moramo iz temelja promijeniti našu opću predodžbu o uređenju Europe. Europa 'stvarne solidarnosti' koju su priželjkivali njezini utemeljitelji, nije uspjela. Europa sada mora formalizirati svoje stečevine i utvrditi svoj djelokrug, s jasnoćom i demokracijom kao glavnim zadaćama u sklopu održivog i solidarnog razvitka. Samo bi zajednički dokument koji bi imao narav Ustava, a ujedinio bi i racionalizirao različite sporazume, s potpunom i obvezujućom Poveljom o temeljnim pravima kao uvodnim dijelom, omogućio kvalitativni pomak koji Europi treba da ne umre od bizantinske zamršenosti. Taj dokument koji bi na referendumu predložile različite države članice, bio bi kadar izvuči Europu iz tehnokratske kolotečine u koju je upala, i da ju vrati na federalistički put koji bi preuzeo odgovornost kao takav. Taj referendum, obnoviteljski trenutak europske dinamike, dat će europskom pravu građanstva smisao koji teško pronalazi", pišu francuski zastupnici u Narodnoj skupštini i u Europskom parlamentu iz stranke Zelenih (Andre Aschieri, Alima Boumediene-Thiery, Daniel Cohn-Bendit i drugi).

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙