FR-integracije-Diplomacija-Organizacije/savezi-Parlament-Političke stranke FR MONDE18.5.FRANC.PREDSJEDANJE EU FRANCUSKALE MONDE18. V. 2000.Šest mjeseci da se promijeni Europa"Prvog lipnja Francuska će preuzeti predsjedanje Unijom na
razdoblje od pola godine koje je vrlo važno kada je riječ o budućnosti europske zajednice. U prosincu 2000., točno ćemo znati kako će izgledati Europa u XXI. stoljeću: kao slobodno trgovinsko područje na kojemu se križaju neke sektorske suradnje ili kao prava politička zajednica u čijem je središtu zanimanja dobrobit njezinih sugrađana, proširenje temeljnih sloboda, promicanje socijalnog obrasca i obrana ekološki održivog razvitka.Nije više vrijeme za okolišanje. Stalna kriza eura pokazuje onima koji su još bili neodlučni da se Unija ne može izgraditi samo na supstratu liberalnog gospodarstva. Mogući izgledi za ulazak trinaest novih članova u EU, obvezuje nas da promijenimo navike i da donesemo program. Države članice moraju na susretu na vrhu u Nici, koji će se održati u prosincu, zaključiti vrlo važnu Međuvladinu konferenciju (CIG), pošto su u listopadu u Biarritzu utvrdile sadržaj i važnost Povelje o temeljnim pravima.Ova su dva susreta jedinstvena prigoda da se promijeni ustroj i
FRANCUSKA
LE MONDE
18. V. 2000.
Šest mjeseci da se promijeni Europa
"Prvog lipnja Francuska će preuzeti predsjedanje Unijom na
razdoblje od pola godine koje je vrlo važno kada je riječ o
budućnosti europske zajednice. U prosincu 2000., točno ćemo znati
kako će izgledati Europa u XXI. stoljeću: kao slobodno trgovinsko
područje na kojemu se križaju neke sektorske suradnje ili kao prava
politička zajednica u čijem je središtu zanimanja dobrobit
njezinih sugrađana, proširenje temeljnih sloboda, promicanje
socijalnog obrasca i obrana ekološki održivog razvitka.
Nije više vrijeme za okolišanje. Stalna kriza eura pokazuje onima
koji su još bili neodlučni da se Unija ne može izgraditi samo na
supstratu liberalnog gospodarstva. Mogući izgledi za ulazak
trinaest novih članova u EU, obvezuje nas da promijenimo navike i da
donesemo program. Države članice moraju na susretu na vrhu u Nici,
koji će se održati u prosincu, zaključiti vrlo važnu Međuvladinu
konferenciju (CIG), pošto su u listopadu u Biarritzu utvrdile
sadržaj i važnost Povelje o temeljnim pravima.
Ova su dva susreta jedinstvena prigoda da se promijeni ustroj i
djelovanje EU-a u političkom smislu, prije nego ga prevelik broj
država i pravilo o jednoglasnom glasovanju zauvijek ne osude da
ostane bezoblična institucionalna nakupina pod kapom velikog
gospodarstva.
Francuska, koja je često bila motor europske izgradnje, mora
pokazati da je potpuno dorasla tim izazovima i povećati ambicije u
svezi sa svojim predsjedanjem. Zeleni smatraju da je odgovornost
pluralne većine promicati odvažan europski program koji će
nadahnjivati federalistički duh. (...)
Taj razvoj nije jedini izazov koji stoji pred francuskim
predsjedanjem: ono također mora nastojati da pojednostavni i da
racionalizira ustroje Unije. Kako možemo od građana zahtijevati da
se uključe u program čije temelje, djelovanje i zadaće ne razumiju?
Zato se budući CIG ne može ograničiti na tri 'prežitka' iz
Amsterdama, a to su veličina i sastav Povjerenstva, uravnoteženost
glasova u Vijeću i proširenje glasovanja na kvalificiranu većinu.
Potrebna je ambicioznija reforma koja će, primjerice, spriječiti
Veliku Britaniju da blokira uvođenje poreza na kapital, ili
Francusku da se sama bori sa svim bitnim promjenama u zajedničkoj
agrarnoj politici. (...)
Moramo iz temelja promijeniti našu opću predodžbu o uređenju
Europe. Europa 'stvarne solidarnosti' koju su priželjkivali
njezini utemeljitelji, nije uspjela. Europa sada mora
formalizirati svoje stečevine i utvrditi svoj djelokrug, s
jasnoćom i demokracijom kao glavnim zadaćama u sklopu održivog i
solidarnog razvitka. Samo bi zajednički dokument koji bi imao narav
Ustava, a ujedinio bi i racionalizirao različite sporazume, s
potpunom i obvezujućom Poveljom o temeljnim pravima kao uvodnim
dijelom, omogućio kvalitativni pomak koji Europi treba da ne umre
od bizantinske zamršenosti.
Taj dokument koji bi na referendumu predložile različite države
članice, bio bi kadar izvuči Europu iz tehnokratske kolotečine u
koju je upala, i da ju vrati na federalistički put koji bi preuzeo
odgovornost kao takav. Taj referendum, obnoviteljski trenutak
europske dinamike, dat će europskom pravu građanstva smisao koji
teško pronalazi", pišu francuski zastupnici u Narodnoj skupštini i
u Europskom parlamentu iz stranke Zelenih (Andre Aschieri, Alima
Boumediene-Thiery, Daniel Cohn-Bendit i drugi).