ZASTUPNIČKI DOM: POZITIVNE OCJENE DOPUNAMA ZAKONA O UNUTARNJIM POSLOVIMA

ZAGREB, 18. svibnja (Hina) - Većina je zastupnika Zastupničkog doma Sabora danas pozitivno ocijenila konačni prijedlog dopuna Zakona o unutarnjim poslovima, ističući kako je neophodno odrediti koga obavještajno-sigurnosne službe mogu prisluškivati, u kojim slučajevima i tko nadzire primjenu tih mjera. Zauzeli su se, također, da se što prije donese cjelovit zakon kojim bi se u potpunosti reguliralo to pitanje. #L# Po dosadašnjem zakonu, ministar unutarnjih poslova imao je diskrecijsko pravo odlučivanja koga nadležne obavještajne službe mogu prisluškivati, a jedina mu je obveza bila da o tome što prije izvijesti predsjednika Republike, pojasnila je Đurđa Adlešić (HSLS), predsjednica parlamentarnog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, koji je predlagatelj dopuna zakona. Međutim, nakon nedavne odluke Ustavnog suda o ukidanju članka 18. Zakona o unutarnjim poslovima, ministar je izgubio to diskrecijsko pravo, a nastala je pravna praznina, ustvrdila je. Stoga Odbor predlaže dopune zakona kojima bi se odredile okolnosti, uvjeti i kriteriji za primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka protiv pojedinaca ili grupa koje svojom aktivnošću ugrožavaju ustavni poredak i nacionalnu sigurnost. Kako bi se pak smanjile prevelike ovlasti nadležnih i spriječila mogućnost zlouporabe, predlaže se da se imenuje tročlano državno povjerenstvo, koje bi ministar unutarnjih poslova morao u roku od 24 sata izvijestiti o poduzetim mjerama prisluškivanja, pojasnila je Đurđa Adlešić. To bi povjerenstvo bilo nestranačko i u njemu bi bio barem jedan istražni sudac, kazala je. Trebao bi ga osnovati Zastupnički dom, a na prijedlog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Povjerenstvo bi pak o svom radu trebalo izvještavati Odbor, pojasnila je Đurđa Adlešić. Ministar bi također, 72 sata nakon završetka postupka, morao izvijestiti povjerenstvo o svim poduzetim mjerama i njihovim rezultatima. Zaključila je kako bi se te dopune zakona primjenjivale samo mjesec dana do kada bi se trebao izraditi cjelovit zakon. "Stari Zakon o unutarnjim poslovima uopće nije razrađivao mjere za zaštitu državne sigurnosti, pa je to omogućilo da se proizvoljnim tumačenjem praktički svaka osoba mogla držati pod određenim policijskim nadzorom", ustvrdio je Damir Kajin, uime Kluba zastupnika IDS-a. Sada se to pitanje regulira, ocijenio je. "Međutim, s obzirom na to da je čitava tzv. obavještajna zajednica, koja je u proteklih 10 godina djelovala kao obavještajno podzemlje, ostala netaknuta nakon izbora, tko jamči da će ti isti ljudi sada profesionalno i pošteno provoditi novi zakon", pitao je. Zaključio je kako se "čudi da nitko u zemlji nema hrabrosti uvesti red u obavještajnu zajednicu". Vladimir Šeks (Klub HDZ-a) ustvrdio je pak da su dopune zakona u skladu s europskim standardima po kojima se slobode i prava nekih mogu ograničiti da bi se zaštitili sloboda i prava drugih ljudi. Stoga će, kaže, HDZ podržati taj zakon ako parlament prihvati amandman HDZ-a da u tročlanom povjerenstvu bude i jedan član oporbe kojega bi predložila najveća oporbena stranka. Sloboda i pravo na privatnost vrijednosti su do kojih je svakom čovjeku oduvijek naročito stalo, rekao je Viktor Brož, uime Kluba zastupnika HSLS-a. No, da bi država i nadležne službe mogle štititi ta prava građana, dopuštena je mogućnost ograničavanja temeljnih sloboda i ljudskih prava onima koji djeluju protiv nacionalne sigurnosti, ali uz uvjet da je to zakonski regulirano, ustvrdio je. S time se složio i Ivan Ninić (Klub SDP-a). Ocijenio je da je cilj dopuna zakona da bude što manje tajnih mjera prikupljanja podataka, da se te mjere provode samo u iznimnim potrebama zaštite države, da o njima ne odlučuje pojedinac, te da postupak bude kontroliran. I većina je ostalih zastupnika pozitivno ocijenila konačni prijedlog dopuna Zakona o unutarnjim poslovima, o kojemu bi Zastupnički dom trebao glasovati na popodnevnom nastavku sjednice koji počinje u 15 sati. (Hina) nb gk